Logo
Please select your language

Photo: Lany-Jade Mondou
Photo: Lany-Jade Mondou
Skin

Nutricionistkinja otkriva koje dve namirnice je dobro konzumirati tokom letnjih vrućina

Kristina Mikulić Gazdović

Jun 27, 2025

Jogurt kao spas za kožu leti i nije tako inovativna ideja. Verovatno su vas barem jednom u životu mazali jogurtom nakon neopreznog boravka na plaži. Kao dete bila sam uverena da jogurt zapravo ne deluje, već da je to bila kazna, jer nisam htela da se mažem kremom za sunčanje, budući da je mazanje jogurta uvek bilo popraćeno rečenicom: „E sad moraš mirno da sediš sat vremena.“ Međutim, ova „kisela“ rutina nije bila tako besmislena. Jogurt može da doprinese regeneraciji kože – i to iznutra.

Jogurt je prepun mikroorganizama, ili kako danas volimo da kažemo dobrih bakterija, a između kože i mikroorganizama postoji jedna tajna veza. „Koža i creva su aktivni, složeni imunološki i neuroendokrini organi, domaćini su širokom rasponu mikrobioma, a leti su izloženi različitim spoljašnjim elementima poput UV zraka, nedovoljne hidratacije, prekomernog unosa alkohola ili brze hrane“, podseća me klinička nutricionistkinja Nevena Pandža. Mikrobiom kože važan je sistem koji održava kožu zdravom i funkcionalnom.

I dok danas znamo da nanošenje jogurta u svrhu nege kože spolja deluje na više načina, još je bolje u svoj letnji doručak dodati jogurt, kefir ili acidofil kako bi doprineli zaštiti iznutra.

buća s jogurtom

Photo: Caroline Taborda

Zašto je leti važno piti jogurt za zdravlje kože?

„Koža je naš najveći organ i služi kao ‘štit’ organizmu, te nam promene na koži mogu ukazivati na promene u crevnoj mikroflori. Creva se, sa druge strane, sastoje od trilion mikrobnih zajednica, prepoznatih kao virtuelni organ usko povezan sa zdravljem kože i dugovečnošću. Iako smo mi na godišnjem odmoru i mirujemo, zadaci mikrobima i dvosmerna komunikacija između mikrobioma creva i kože odvijaju se pomoću signalnih molekula te nikada ne prestaju“, objašnjava Nevena.

Leti je koža posebno izložena rizicima koji podstiču preuranjeno starenje kože i mogu narušiti njen mikrobiom. Dodavanjem jogurta i kefira, ali i drugih namirnica koje deluju blagotvorno na mikrobiom tela, pomažete u sledećem:

  1. doprinosite zdravlju kože
  2. čuvate vitalnost kože
  3. podržavate protivupalne mehanizme koji štite kožu
Carrot Ginger Dressing; Stilton Dressing; Lemon Pepper Dressing; French Vinaigrette, Gourmet January 2006 Food

Photo: Vogue Archive

Šta sve leti možemo da uradimo za zdravlje mikrobioma?

Ako svoju letnju ishranu prilagodite mediteranskoj dijeti, zapravo nećete morati da ulažete mnogo vremena u razmišljanje o mikrobiomu. „Raznolikom mediteranskom ishranom unosimo brojne protivupalne supstance i jačamo crevni mikrobiom, što povoljno utiče na zdravlje kože proizvodnjom supstanci poput kratkolančanih masnih kiselina (SCFA)“, savetuje Nevena. Međutim, ako vam je lakše da se držite specifičnih pravila, klinička nutricionistkinja ističe četiri podsetnika kojih se možete pridržavati:

  • Hidracija pre svega: Prednost dajte običnoj vodi koju možete obogatiti mediteranskim svežim biljkama, limunom, smrznutim malinama ili grožđem umesto leda. Unosite i prirodnu mineralnu vodu, blagu nezaslađenu limunadu, ledeni čaj iz kućne radinosti od zelenog čaja, svežeg matičnjaka i breskve. Umesto alkoholnih pića, birajte osvežavajuću kombuchu – fermentisani čaj koji sadrži žive mikroorganizme.
  • Duga na tanjiru: Za zdrav mikrobiom leti iskoristite sve blagodati plodova jadranske regije i mediteranske ishrane. „Duga na tanjiru“ u obliku svežih salata, priloga od povrća i voćnih užina izvor je vitamina C, vitamina B grupe i antioksidansa poput beta-karotena, klorofila i likopena – biljnih pigmenata koji štite našu kožu.
  • Prednost dajte celovitim namirnicama bogatima vlaknima: Celovite žitarice, voće i povrće, semenke i orašasti plodovi odličan su izbor. Ljudsko telo ne može da svari dijetalna vlakna, već ih uglavnom metabolizuju mikroorganizmi u debelom crevu. Konzumiranje hrane bogate vlaknima, posebno celovitih žitarica, značajno povećava populaciju bifidobakterija i grupa Lactobacillus/Enterococcus.
žena puni staklenu teglu s orašastim voćem

Photo: Kaboompics

  • Pažljivo birajte izvor masnoća: Maslinovo ulje neka bude glavni izvor masnoća za pripremu, začinjavanje i mariniranje hrane. Orašasti plodovi, semenke, avokado, srdele i losos, uz hladno ceđena biljna ulja, glavni su izvori nezasićenih masnih kiselina i vitamina E, K, A i D, koji značajno doprinose očuvanju svih slojeva kože izloženih sunčevim zracima.

Tako uz rutinu pripreme kože za izlaganje suncu možete uvesti i određene dijetetske promene koje će pomoći u očuvanju zdravlja vaše kože, a jogurt i kefir su dobar početak. Međutim, izbegavajte situacije u kojima morate da mažete kožu sa jogurtom. U slučaju da izgorite na suncu, radije odaberite neki od visoko funkcionalnih proizvoda za negu i obnovu kože nakon sunčanja. A jogurt? Njega sačuvajte za ukusan doručak sa granolom i organskim voćem.

VOGUE RECOMMENDS