Aktuelne izložbe u Beogradu koje vredi posetiti
Bojana Jovanović
April 25, 2025
Beograd je grad u kojem sam odrasla, grad u kojem stvaram i sa kojim imam neizbrisivu vezu. U poslednje vreme, kulturno-umetnička scena suočava se sa ozbiljnim izazovima; od nedostatka prostora i finasijske podrške do globalnih previranja koja pogađaju i nas. Uprkos tome, ovaj grad ima neverovatnu sposobnost da iznese novu kreativnu energiju.
Želim da istaknem nekoliko aktuelnih izložbi koje na različite načine i kroz različite medije prikazuju beogradsku umetničku scenu i njenu sposobnost da uvek ostane relevantna. Ove izložbe donose pravu dozu inspiracije, inovacije i zabave – savršen miks za one koji žele da dublje osete duh grada kroz umetnost, bilo da ste ovde samo na par dana ili želite da nekom novom aktivnošću začinite svoj vikend.
Retrospektivna izložba Ilija Bosilj: trijumf umetnosti donosi oko sto dela ovog modernog samouka iz muzejskih i privatnih kolekcija, od kojih mnoga prvi put bivaju prikazana javnosti. Uvodni tekstovi članova SANU pružaju uvid u njegov opus, koji izmiče jednoznačnim tumačenjima. Ilija Bosilj (1895–1972) iz Šida školovao se sa Savom Šumanovićem, a tokom boravka u Beču upoznao se s Klimtovim delima. Prve radove stvorio je 1957, a slikao je do kraja života, razvijajući lični vizuelni jezik. Njegov opus broji preko dve hiljade dela, a 2002. časopis Raw Vision uvrstio ga je među 50 klasika art-bruta. Izložba istražuje pozicioniranje Bosiljevog slikarstva u umetničkoj istoriji, analizirajući njegov razvoj i kontroverzni čin slikanja pred komisijom. Poseban segment posvećen je povezanosti njegovog rada s enformelom, kao i dijalogu s opusom Raše Todosijevića, koji mu je posvetio seriju „Ilija na nebu“.
GDE? Galerija Srpske akademije nauke i umetnosti
KAD? do 8. juna
Pomracenje, 1961. kolekcija muzejailijanum, Šid
Nakon uspešne prezentacije izložbe ‘’Javno telo’’ u Kulturnom centru Srbije „Ivo Andrić“ u Pekingu, Muzej savremene umetnosti u Beogradu predstavlja izdvojeni segment izložbe, fokusiran na filmove i video radove.
U Muzeju savremene umetnosti, na prvom nivou, biće prikazani filmovi i video radovi umetnika nove umetničke prakse – beogradskog konceptualnog kruga koji se formirao i razvijao tokom 1970-ih godina u Srbiji, u paraleli sa svetskim tokovima konceptualne umetnosti. Publika će moći da vidi snimak performansa Marine Abramović Oslobađanje memorije (1976, 50 minuta), film Neše Paripovića N.P. 77 (1977, 22 minuta), dva filma Zorana Popovića – Art Event, Richard Demarco Gallery, Edinburgh, avgust 1973 (1973, 9 minuta) i Jozef Bojs, dvanaestočasovno predavanje: posvećeno Anaharsisu Klocu (1973, 15 minuta), kao i video rad Raše Todosijevića Was ist Kunst, Marinela Koželj? (1979, 16 minuta). Izložba se fokusira na prezentaciju performans-akcija umetnika i sprovodi dvostruku naraciju, ukazujući na postojanje klasifikacije karaktera performansa, pri čemu se izdvajaju analitički, ekspresivni i bihevioralni performans, unutar kojih se izražavaju individualni stavovi o socijalnim temama – društvenom okruženju i položaju umetnika, pitanjima u vezi sa položajem žena, kao i telu kao umetničkoj kategoriji. Performansi razmatraju kognitivne i mentalne procese pojedinaca u funkciji preispitivanja složenijih uloga delovanja unutar kolektiva i suživota.
GDE? Muzej savremene umetnosti Beograd
KAD? do 16.juna 2025.
Muzej savremene umetnosti u Beogradu
Izložba Tomice Radulovića ne predstavlja slike već kadrove, zamrznute isekečke sećanja ali i istorijske stvarnosti koja može biti lična, ali i svačija. Kao kad zumiraš preblizu pa ti se stvarnost razlije ,slike u ovom ciklusu više ne opisuju svet, već ga prelamaju, razbijaju, pa ga ponovo sklapaju kao tamni kaleidoskop. Ispod površine svakog kadra vreba odsustvo: tela su fragmentisana, pogledi zaklonjeni, prizori okrutno usmereni. Umesto direktnog susreta, dobijamo distancu, odlaganje, senku. Autor koristi Klodovo ogledalo, rendgenski pogled, pa i Batajevog Acefala, da nas uvede u jedan opsesivan prostor žrtvovanja, voajerizma i želje. Ove slike nisu prizori sveta, one su svet u trenutku kada prestaje da bude čitljiv. Prizori kao rane, pogledi kao dodiri, značenja kao posredovanja. Iza svakog okulara, leži pitanje: šta si zaista spreman da vidiš kada pogledaš? Više o ovome pročitajte u intervjuu sa umetnikom koji je vodila Mia Ćuk na sajtu galerije U10
GDE? Galerija U10
KAD? do 3.maja
Galerija U10, Tomica Radulović
Oslanjajući se na Arnold Van Genepovu tročinsku strukturu obreda prelaza, izložba Aleksandre Branković poz nazivom Between Thresholds istražuje krizne životne situacije koje označavaju narušavanje statusa kvo. Kroz slike i instalacije, postavka razmatra trenutke kada se individue i društva nalaze između starog i novog, u prostoru neizvesnosti i transformacije. Sam galerijski prostor – galerija Kula koja ima više nivoa, igra narativnu ulogu, prateći proces prelaska iz jedne stvarnosti u drugu i kroz tri celine prati tri faze obreda prelaza: separacija, marginalizacija, integracija.
Izložba počinje motivima urušavanja poznatog sveta. Prikazi napuštenih i razorenih domova, osame i gubitka simbolizuju trenutak kada individua ili društvo izlaze iz postojećeg okvira, a kako se posetilac kreće kroz prostor, susreće se sa radovima imerzivnog karaktera. Instalacije dominiraju, odražavajući specifičnost liminalne faze – prostora između ruševina prošlosti i još neizgrađene budućnosti. Na kraju, posetilac izlazi iz liminalnosti i ulazi u prostor u kojem se uspostavlja novi poredak. Transformacija je završena, a novi svet zauzima mesto starog. Kroz tri faze koje slede tok obreda prelaza, „Between Thresholds“ istražuje krize kao trenutke gubitka, ali i kao neophodne prostore transformacije.
GDE? Galerija Kula Cetinjska
KAD? do 27. aprila
Aleksandra Branković. Kula Cetinjska
Ana Knežević, interdisciplinarna umetnica poznata po radu sa svetlom, zvukom i prostorom, koristi ove instalacije kako bi istražila granice percepcije i iskustva. Instalacije pozivaju posmatrače da urone u apstraktne prostore, gde se svetlosni i zvučni elementi prepliću, stvarajući meditativnu atmosferu koja podstiče introspekciju i refleksiju. Ako volite Jamesa Turella sigurno ćete voleti i ovu izložbu jer svetlo je glavni njen akter. Postavka uključuje dve najnovije svetlosno-zvučne instalacije napravljene posebno za prostor galerije Novembar: instalacija We lie among our atoms and I speak to you, i instalacija There is no ground here. Izložba takođe predstavlja crteže iz serije Micro Tuning koji će biti postavljeni kao ambijentalna instalacija.
GDE? Galerija Novembar
KAD? do 25.maja
Galerija Novembar
Izložba NITI IMA NITI NEMA Dimitrija Popovića je kao misaoni eksperiment u staklu, instalacija koja ne zna da li želi da bude crtež ili skulptura, pa na kraju uspeva da bude i jedno i drugo i nešto treće. Materijal od kog je napravljena, murano staklo, sam po sebi je paradoks: tečnost koja se pretvara da je čvrsta. Ima nešto poetično u toj ideji da je sve privremeno, ali i da privremeno može da traje dovoljno dugo da nas zaintrigira, da nas zaustavi, da nas natera da gledamo duže nego što smo planirali. Ova instalacija nas podseća da je percepcija klimava stvar i da sve zavisi od ugla iz kog posmatraš. Transparentnost stakla deluje krhko, skoro eterično, ali ne da se lako uhvatiti. Granice između dimenzija se brišu, a mi ostajemo negde između pogleda i značenja, pokušavajući da uhvatimo formu koja stalno izmiče. I tu možda i leži cela poenta – da ništa nije fiksno, da se značenje pomera zajedno sa nama.
GDE? Galerija Doma Omladine
KAD? do 4.maja
Dom Omladine, Dimitrije Popović