Japanska tradicionalna večera sprečava debljanje i poboljšava kvalitetu života

Japanska kultura u mnogočemu nam može poslužiti kao uzor, osobito kad je riječ o životnom stilu, prehrani i dugovječnosti, gdje uživa potporu stručnjaka. Dovoljno je pitati dr. Vicentea Meru, stručnjaka za medicinu protiv starenja iz Sha Wellness klinike, koji rado prepričava svoja brojna putovanja u Japan u potrazi za običajima povezanima s dugovječnošću i kvalitetnim životom. U svojoj knjizi Mladi u svakoj životnoj dobi posebno ističe jedan od njih, hara hachi bu, princip prema kojem treba pojesti 80 % količine koju bismo željeli pojesti. Tako održavamo zdravu kalorijsku ravnotežu i ostavljamo prostora za nepredviđene situacije ili trenutke kad se možda malo više opustimo za stolom.

S obzirom na to da stručnjaci za dugovječnost ovaj običaj smatraju uzorom, posebno je zanimljiva i struktura tradicionalnog japanskog obroka, ichi-jū-san-sai. O tome je japanska autorica Akemi Tanaka pisala u svojoj knjizi Chōwa koja je privukla pozornost gastroljubaca. U knjizi koja promišlja o postizanju ravnoteže i sklada u malim životnim detaljima, hrana se ističe kao moćno sredstvo za postizanje tog cilja. Autorica naglašava japansku tradiciju “manje je više”, pa su poštivanje izvornih okusa namirnica, konzumiranje sezonskih namirnica i težnja ravnoteži temeljne prakse. “Jesti uvozne jagode usred zime smatra se vrhuncem neozbiljnosti i rasipništva”, kaže. Govori i o ichi-jū-san-saiju, “japanskom meniju koji se sastoji od juhe i tri jela, plus male zdjelice riže. To je formula koja može biti savršena i za večeru i za ručak.”

“Glavno jelo osigurava proteine, a tu je u tanjuru gotovo uvijek riba umjesto mesa. Ostala jela sadrže tofu, mrkvu, rotkvicu, korijen čička ili drugo sezonsko povrće ili proizvode od soje, uz tsukemono (japansko ukiseljeno povrće)”, objašnjava. Nutricionisti zapravo podržavaju ovakve omjere i smatraju ih dobrim izborom pri planiranju ručka i večere. Primjerice, nutricionistica Cristina Barrous o ovom meniju kaže: “Čini mi se savršenim: povrće zauzima značajnu ulogu obroka. A ukiseljeno povrće smatram ključnim jer u prehranu unosi probiotike”, objašnjava.

Photo: Bruna Gomes

Juha kao predjelo

Započeti ručak ili večeru juhom izvrsna je ideja. Tanaka, primjerice, spominje da Japanci zimi često pripreme juhu od bundeve koja traje nekoliko dana i služi kao prilog svakoj večeri. Česte su i juhe od misa. Za one koji žele zapadnjačku verziju ovog menija dobra opcija mogla bi biti popularna juha s kostima puna kolagena ili tradicionalni povrtni temeljac. Kako nam je objasnila psihonutricionistica Itziar Digón, započeti obrok juhom dobar je način da umirimo želudac i postignemo sitost, što nam omogućuje da jedemo smirenije i bez pretjerivanja. “Topla juha doživljava se kao nešto utješno. Konzumiranje toplih napitaka stvara osjećaj blagostanja, a može se pripremiti i od ostataka namirnica, što je i održivo”, ističe.

Proteini, povrće i malo ugljikohidrata koji se brzo apsorbiraju

Ovaj japanski meni obično sadrži malu zdjelicu riže i to je jedini izvor ugljikohidrata koji se brzo apsorbiraju, a koji se obično uključuje u njihove obroke, objašnjava Akemi Tanaka. Što se tiče proteina, naglašava da gotovo uvijek dolaze iz ribe, a ne mesa. “Washoku kuhinja izbjegava prerađene sastojke, poput određenih vrsta mesa ili sira, i sadrži vrlo malo šećera. Prema stručnjacima, ova prehrana utječe na dugovječnost japanskog naroda”.

Navečer možete i preskočiti rižu

Iako ova tradicionalna formula uključuje malu količinu riže, ako je riječ o večeri i želite smršavjeti bolje je izostaviti taj unos ugljikohidrata koji se brzo apsorbiraju jer su izvor energije koja se, ako se ne iskoristi može pretvoriti u masnoću, što je noću uobičajeno. Druga mogućnost je zamijeniti je manjom porcijom smeđe riže, koja više zasiti i sadrži više vlakana.

Dodatna vrijednost: ukiseljeno povrće

Uključivanje ukiseljenog povrća u obrok definitivno je jedna od stavki koju stručnjaci za prehranu najviše ističu upravo zato što prirodno ukiseljeno povrće, s malo šećera i malo soli, predstavlja zanimljiv izvor probiotika za njegu mikrobiote i poboljšanje probave. Ukiseljeno povrće sadrži značajan broj bifidobakterija i pomaže dobrom funkcioniranju crijeva. Sve to dovodi do dodatnog učinka koji nam je napet: njegovog pročišćavajućeg djelovanja na naš organizam i našu kožu. “Dobra funkcija crijeva pridonosi našoj probavi i, posljedično, apsorpciji hranjivih tvari i crijevnom ritmu, što je uravnoteženo i na neki način može pomoći u sprječavanju nakupljanja toksina”, objašnjava dr. Mar Mira.

vogue.es