Jednostavne navike koje pridonose boljem mikrobiomu za dugovječnost

Otkako sam od raznih stručnjaka naučila koliko je mikrobiom važan za zdravlje cijelog tijela, postala sam gotovo opsjednuta tom temom. Odlučila sam preispitati svaki aspekt svoje svakodnevice i podrediti ga boljem zdravlju mikrobioma. Nema namirnice koja nije došla pod povećalo – čak je i voće moralo „dokazati“ zašto zaslužuje mjesto u mojoj prehrani. A ta moja opsjednutost nije bez razloga. Mali koraci prema dugovječnosti počinju iznutra. Otkako sam počela obraćati više pažnje na mikrobiom i uvoditi rutine koje mu pogoduju, počela sam se osjećati bolje. Naišla sam na opis da je probava naš drugi mozak – i to mi se pokazalo kao najbolja moguća metafora.

Dosada često potakne apetit, nervoza me „uštipne“ za želudac, a čak i veselje zna proći kroz taj dio tijela poput leptirića u trbuhu. Mikrobiom se ne odnosi isključivo na probavni trakt – on započinje već u usnoj šupljini. Ipak, najveću pažnju sam posvetila probavi, dijelu koji sam donedavno zanemarivala. U nastavku donosim nekoliko prijedloga koji su znatno poboljšali moje fizičko i emocionalno stanje, a svi se odnose na njegu mikrobioma.

Navike za bolji mikrobiom

1/ Prvi jutarnji suplement neka budu probiotici
Moje prvo jutarnje wellness piće nije ni kolagen, ni kava, ni čaj – već nešto za mikrobiom. Svako jutro započinjem čašom vode sobne temperature (jer ne podnosim hladnu vodu), uz probiotički dodatak prehrani koji pomaže uspostaviti ravnotežu u crijevima. No, važno je naglasiti da nisu svi probiotici isti – veliku ulogu igra i sama kapsula. Dobro je tražiti probiotički dodatak koji se otapa tek u tankom crijevu, a ne u želucu. Možda se pitate – kako to saznati? Odgovor na to dat će vam magistra farmacije. Tako sam i ja otkrila probiotike koji mi najviše odgovaraju.

Yuka Doyama

2/Uvedite jogurt kao međuobrok
Osim što tijekom proljeća i ljeta preferiram doručak s grčkim jogurtom, orašastim plodovima, chia sjemenkama (uvijek prethodno natopljenima u vodi) i malo voća, redovito tijekom dana konzumiram jogurt ili kefir kao međuobrok. No, izbjegavam industrijske jogurte s dodanim voćem jer sadrže previše šećera. Ako vam je okus običnog jogurta previše kiseo, radije sami pripremite smoothie u kojem možete kontrolirati količinu šećera i drugih dodataka.

3/Umjesto popodnevnog koktela – fermentirana pića
Kombucha je postala moje omiljeno piće – osobito nakon obroka. Oduševljava me što ju sve češće pronalazim i u kafićima. Istina, njezin miris je intenzivan i nije za svakoga. U tom slučaju preporučujem kefir-vodu – riječ je o gaziranom piću obogaćenom kefir kulturama i aromama. Nema jak miris poput kombuche, pa je mnogima ugodnija za konzumaciju.

4/Smanjite unos šećera
Možda ste primijetili da provlačim temu smanjenja i izbjegavanja industrijskog šećera. Naime, šećer – osobito u prekomjernim količinama (a moderni stil života nas svakodnevno izlaže upravo tome) – narušava ravnotežu mikrobioma, što može dovesti do niza drugih zdravstvenih problema. Naše tijelo nikada nije bilo prilagođeno količinama šećera kojima je danas izloženo. To je zaključak do kojeg ćete i sami doći čim ograničite njegov unos – osjetit ćete se bolje, imat ćete bistrije misli i jači fokus.

5/Odite na vrijeme na spavanje
Iznenadilo me koliko je san povezan sa zdravljem mikrobioma – no doista jest. Poremećen ciklus spavanja može negativno utjecati na ravnotežu mikrobioma. Sve je u našem tijelu povezano, pa tako i kvaliteta sna s radom probavnog sustava. Stručnjaci često ističu važnost osmosatnog sna, koliko se preporučuje odraslima. I nije to bez razloga – kvalitetan san jedan je od temelja zdravlja, pa tako i zdravog mikrobioma.