Logo
Please select your language

Photo: Maksim Goncharenok
Photo: Maksim Goncharenok
Well-being

Koliko prehrana i stil života zaista pomažu kod Hashimota, odgovaraju stručnjaci

Kristina Mikulić Gazdović

21 studenoga, 2024

Hashimoto je veoma čudnovata autoimuna bolest štitnjače. Naizgled s nevidljivim simptomima koji se mogu godinama vući i ostati neprimjetni. Malo je vjerojatno da će vaš doktor slučajno otkriti da imate Hashimoto. Sve dok se ne ide ciljano dijagnosticirati, živjet ćete s ovom neprimjetnom autoimunom bolesti gdje tijelo napada vlastite stanice štitnjače.

Dok će vaš umor neki etiketirati s lijenošću, možete čak i desetljećima živjeti ne znajući da zapravo imate problem s jednom od najbitnijih žlijezda svoga tijela koja upravlja metabolizmom. Tako bih i ja godinama živjela kao mrtvo puhalo ne znajući s čime se borim, da nekoliko ženskih članica moje obitelji nije otkrilo da boluje od ove nasljedne bolesti, stoga sam se i sama odlučila testirati. Iako je trenutačno nemoguće izliječiti Hashimoto, moguće je putem zdrave prehrane i stila života usporiti progres bolesti. Stručnjaci otkrivaju kako.

Što je Hashimoto?

“Hashimotov tireoiditis ili kronični limfocitni tireoiditis je kronična autoimuna upalna bolest kod koje dolazi do stvaranja protutijela na dijelove stanice štitnjače. Upala je blaga te postepeno dovodi do oštećenja štitnjače i smanjenja njene funkcije te se razvija hipotireoza”, objašnjava dr. med. Alda Ranogajec, internist – endokrinolog i dijabetolog iz poliklinike Mazalin. Jedini način da se sa sigurnošću dijagnosticira Hashimoto je s “pozitivnim nalazom protutijela u krvi”, dodaje dr. Ranogajec.

Može li stil života utjecati na Hashimoto?

Razgovarajući s endokrinologinjama, zaključak je kako stilom života itekako može utjecati na simptome Hashimota. “Stil života u velikoj mjeri može povoljno utjecati na samu bolest”, naglašava endokrinologinja dr. med. Veselinka Mitrović Jovanović iz MediGroup. “Uz adekvatnu prehranu potrebno je držati se zdravih životnih navika te izbjegavati pušenje, osigurati kvalitetan san, biti fizički aktivan te usvojiti metode za nošenje sa stresom”, predlaže dr. Ranogajec. 

Kako prehrana utječe na Hashimoto?

Istraživanjem Hashimota i čitajući iskustva drugih ljudi, brzo se dođe do zaključka kako je prehrana ključna. Prilagođenom prehranom mnogi uspijevaju držati simptome pod kontrolom, a neki svjedoče čak i usporavanju napredovanja bolesti – pogotovo ako se cijeli stil života prilagodi Hashimotu. Što se tiče prehrane, postoje grupe namirnica koje je dobro izbjegavati, jer ometaju rad štitnjače. “Savjetuje se izbjegavanje glutena koji je veliki destabilizator imunološkog sustava. Također, savjetuje se izbjegavanje i goitrogenih namirnica kao što je sirova brokula. Dovoljna je termička obrada na pari oko 15 minuta i takve se mogu konzumirati. Osim brokule, to su kelj, prokulice, cvjetača, kupus…Namirnice koje ometaju apsorpciju joda, pa otežavaju rad štitnjače”, ističe dr. Mitrović Jovanović.

Namirnice koje je dobro izbjegavati kod Hashimota

Kao kod većine autoimunih bolesti koje su ujedno i kronične prirode, prehranu je potrebno prilagoditi na mnogo većem nivou od izbjegavanja par namirnica. No neke se posebno ističu kao veliki problem. Klinička nutricionistica mag.nutr. Nevena Pandža posebno ističe sljedeće skupine namirnica koje je dobro isključiti iz svoje prehrane ako bolujete od Hashimota:

1/Laktoza

Intolerancija na laktozu je česta kod osoba s Hashimotovim tireoiditisom i lako uzrokuje probavne smetnje. Unos mliječnih proizvoda bez laktoze ili biljnih zamjena može dovesti do smanjenja probavnih smetnji. Osobama na terapiji levotiroksinom savjetuje se testiranje tolerancije na laktozu, prilagodba prehrane te odmicanje namirnica bogatih kalcijem (kao što su mliječni proizvodi) od terapije bar 2 sata radi bolje apsorpcije i bioraspoloživosti lijeka.

2/Gluten

Prije svih eliminacijskih dijeta, savjetuje se dijagnostički probir na celijakiju kod osoba s Hashimotovim tireoiditisom, jer je kod njih pojava bolesti čak deset puta češća u odnosu na zdravu populaciju. Zbog strukturne sličnosti molekule glutena i tkiva štitnjače može doći do pokretanja križnog autoimunosnog odgovora. Iako još ne postoji jedinstvena preporuka zdravstvene zajednice, rezultati manjih studija i iskustva oboljelih ukazuju kako niskoglutenska i bezglutenska prehrana mogu smanjiti simptome i poboljšati nalaze. Prilagodbu bezglutenske prehrane trebali bi provoditi uz suradnju kliničkog nutricioniste kako bi se pružili personalizirani savjeti i spriječili potencijalni nedostaci u prehrani poput željeza, cinka, kalcija, selena, folne kiseline, vitamina B12, magnezija… Prednost dajte žitaricama koje prirodno ne sadrže gluten kao što su heljda, kvinoja, riža, kukuruz, amarant te uključite škrobno povrće kao izvor ugljikohidrata.

3/Goitrogeni

Goitrogene nalazimo u soji kao i u povrću iz obitelji krstašica ili kupusnjača poput cvjetače, brokule, kupusa, prokulica, repe, rotkvica. Osobama s Hashimotovim tireoiditisom ne preporučuje se unos soje, niti prekomjeran unos kupusnjača u svježem obliku zbog potencijalnog ometanja sinteze hormona štitnjače i apsorpcije joda. Ipak, kupusnjače nije potrebno ni skroz eliminirati iz prehrane zbog njihovog antikancerogenog i protuupalnog utjecaja na zdravlje već prilagoditi njihov unos. Termička obrada znatno snižava količinu goitrogena u namirnici, pa kuhanjem i odbacivanjem vode u kojoj su se kuhala brokula ili cvjetača smanjujete njihovo djelovanje. Također, fermentacija (npr. kiseljenje kupusa) uzrokuje potpunu razgradnju glukozinolata nakon dva tjedna. Utvrđeno je i da čuvanje u hladnjaku ili zamrzivaču mijenja metabolizam ovih spojeva, pri čemu odmrzavanjem dolazi do razgradnje glukozinolata što pogoduje pravljenju zimnica od svježeg povrća ili kupovini smrznutog povrća.

Endokrinologinja dr. Ranogajec predlaže izbjegavanje čitavog niza namirnica koje se ne spominju tako često u kontekstu Hashimota. Tako ističe kako bi posebno trebalo izbjegavati

  • rafinirani šećer
  • hranu s dodatkom glukozno-fruktoznog sirupa, hidrogeniziranih masti i palminog ulja
  • prerađene mesne proizvode
  • prženu hranu
  • rafinirane žitarice
  • visoko procesuiranu hranu (zaslađena gazirana pića, slane grickalice, kekse, kolače itd.). 

“Osobe s Hashimotovim tireoiditisom mogu biti preosjetljive na djelovanje joda pa bi trebalo izbjegavati i hranu bogatu jodom poput algi i morske trave te dodatke prehrani koje sadrže jod”, savjetuje dr. Ranogajec. Uz prilagođenu prehranu određeni mikroelementi kao što su selen, vitamin D i cink također su poželjni, a njih je najlakše unositi putem vitamina i suplemenata za štitnjaču.

VOGUE RECOMMENDS