Aktualne izložbe u Beogradu koje vrijedi posjetiti

Beograd je grad u kojem sam odrasla, grad u kojem stvaram i s kojim imam neizbrisivu vezu. U posljednje vrijeme, kulturno-umjetnička scena suočava se s ozbiljnim izazovima; od nedostatka prostora i financijske podrške do globalnih previranja koja pogađaju i nas. Usprkos tome, ovaj grad ima nevjerojatnu sposobnost da iznese novu kreativnu energiju.

Želim istaknuti nekoliko aktualnih izložbi koje na različite načine i kroz različite medije prikazuju beogradsku umjetničku scenu i njezinu sposobnost da uvijek ostane relevantna. Ove izložbe donose pravu dozu inspiracije, inovacije i zabave, savršen miks za one koji žele dublje osjetiti duh grada kroz umjetnost, bilo da ste ovdje samo na par dana ili želite da nekom novom aktivnošću začinite svoj vikend.

Living Matter, Dying Matter: Živa materija, umiruća materija

Sveta Šer istražuje suvremenu materijalnost kroz transformaciju, raspadanje i ponovno uspostavljanje odnosa između čovjeka i okoline. Polazeći od „arheologije suvremenosti“, umjetnica se bavi predmetima koji su izgubili prvotnu funkciju i prešli granicu korisnosti. Kroz vizualni i konceptualni rad uspostavlja dijalog s fenomenologijom Martina Heideggera i idejom „stvari po sebi“, predmeta koji nadilaze funkciju i značenje. Izložba postavlja pitanja o granicama vidljivosti i mogućnosti da umjetnost zabilježi trenutke transformacije koji inače prolaze nezapaženo.

GDJE? Galerija Kula Cetinjska

KAD? do 21.prosinca

Masterpieces

Izložba Masterpieces okuplja studentice i studente diplomskih studija svih smjerova Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Pokrenuta je kao prostor za suradnju, razmjenu i zajedničko promišljanje prakse, a tijekom godina postala je važna platforma susreta i podrške. Za mnoge mlade autore ovo je prvi izlazak iz okvira fakulteta u profesionalni kontekst i prilika da predstave svoj rad široj publici te promisle o tome kako komuniciraju sa zajednicom. Ovogodišnje izdanje nastaje u izuzetno teškim okolnostima. Akademsku godinu obilježile su studentske blokade i prosvjedi nakon tragičnog događaja u Novom Sadu u kojem je poginulo šesnaest ljudi. Nastava je prekinuta, a svakodnevica studenata duboko promijenjena. Veći dio godine proveli su na ulicama, boreći se za pravdu, dostojanstvo i slobodno društvo, dok institucionalni rad gotovo da nije bio moguć. Zbog toga se izložba održava kasnije nego inače, kada je većina sudionika već završila diplomske studije, uz izostanak uobičajenih posjeta kolektiva U10 fakultetu.

Unatoč svemu, studenti su ustrajali. Svoje vrijeme, energiju i obrazovanje stavili su u službu građanskog angažmana, izdržali pritiske, prijetnje i osobne rizike, ali su uspjeli ujediniti ljude, podići svijest i vratiti osjećaj nade. Njihova borba podsjeća da umjetnost ne postoji izvan društva i da su etička i stvaralačka odgovornost nerazdvojive. Radovi predstavljeni ove godine potvrđuju da umjetnost opstaje i kada sve djeluje nemoguće. Masterpieces ostaje prostor razmjene, rasta i kontinuiteta, ali i svjedočanstvo o otpornosti nove generacije i snazi zajedništva koje je obilježilo ovu godinu.

Photo: Nina Ivanović

GDJE? Umjetnički prostor U10

KAD? do 6.prosinca

ROOM 0

Iz teksta kustosice izložbe Jelene Pavićević: Izložba „ROOM 0“ umjetnice Isidore Branković problematizira tijelo kao središnji instrument analize, otpora i reprezentacije socioekonomskih, klasnih i biopolitičkih relacija. Autorica tretira tijelo kao mjesto upisa institucionalnih kodova i društvenih normi, ali i kao materijalni element sposoban artikulirati pukotine u poretku koji ga određuje. U tom smislu, „ROOM 0“ nadilazi prostornu definiciju izložbe i djeluje kao nulti prostor subjektivacije, polje raslojavanja identiteta u interakciji s kapitalističkim, postjugoslavenskim i neoliberalnim strukturama moći. Radovi na izložbi performativno aktiviraju različite modalitete subjektivnog iskustva: izloženost, opterećenje, blokadu, uskraćivanje osjetila, ritualni prijenos glasa, horizontalnu feminističku koheziju, prekoračenje profesionalnih i klasnih granica, kao i mehanizme ponižavanja i seksualizacije. Ove geste ne funkcioniraju samo kroz narativ, nego djeluju kao mikropolitičke intervencije koje mapiraju preklopljene režime vidljivosti: ono što se prepoznaje kao umjetnost, ono što se evidentira kao rad i ono što ostaje nevidljivo ili depolitizirano u svakodnevici.

GDJE? Galerija Doma Omladine

KAD? do 28. prosinca

Irena Lagator Pejović i Jelena Micić: Popis – materija, umjetnost, kapitalizam

Izložba u Salonu MSU-a donosi pregled dosadašnjih radova Irene Lagator i Jelene Micić, uz nova ostvarenja koja prate njihove glavne fokus-točke: načine na koje materijali i materijalnost oblikuju urbane, socijalne i kulturološke krajolike. Polazeći od svakodnevnih, javnih i privatnih sfera, one istražuju političke i društvene implikacije različitih materijala, otvarajući teme suvremene sistemske krize, ugroženog bioraznolikosti i ubrzanih tokova kapitalističke proizvodnje i potrošnje. Za obje autorice ključno je prikupljanje, arhiviranje i kontinuirano propitivanje materijala, koji postaju i medij i nositelj socioekonomskih odnosa, ali i prostor novih vizualnih interpretacija. Njihovi radovi, od slika i objekata do instalacija i site-specific intervencija, često nastaju iz akumuliranih fragmenata sirovina, readymade elemenata i industrijskih artefakata. U tim se strukturama pretaču koloristička polja, rasteri, ambalaža, tekstil, pigmenti i tragovi potrošnje. Svaki materijal nosi vlastitu ekonomiju značenja, a autorice je aktiviraju tako da otkrivaju skrivene veze između društvenih navika, tržišnih mehanizama i osobnih iskustava.

Istražujući globalne standarde prehrambene i farmaceutske industrije, posttranzicijske statuse modernističkih simbola ili vizualne procese koji oblikuju potrošačku svijest, Lagator i Micić donose suptilne, ali precizne kritičke uvide u posljedice koje suvremene ekonomske i tehnološke logike ostavljaju na pojedinca i zajednicu. Kustos izložbe: Miroslav Karić

GDJE? Salon Muzeja suvremene umjetnosti
KADA? do 23. veljače 2026.

Irena Lagator Pejović, Ovo više nije pejzaž. Tolerancija, transperentnost, tranzicija, 2020 – Foto: Lazar Pejović. / Jelena Micić, Plastik ist plastisch (detalj) 2021- Foto: Jelena Micić

Mitologija svakodnevice

Izložba Mitologija svakodnevice u Galeriji DOTS okuplja radove Marine Marković, Astrid Oudheusden, Monike Sigeti i Ane Simić, umjetnica različitih generacija i poetika. Sve one svakodnevicu vide kao prostor u kojem se osobno i univerzalno isprepliću, a umjetnost pretvara prolazno u trajno. Marina Marković postavlja tijelo u središte svojih radova, prikazujući ga kao prostor na kojem se iscrtavaju osnovni antagonizmi ženskog postojanja. Tijelo je istodobno biološka činjenica i kulturni konstrukt, mjesto upisa društvenih normi. Kroz pastelne tonove i precizne linije, Marković stvara kontrast između vanjske estetike i surovog iskustva, pokazujući kako estetizacija bola može postati sredstvo oblikovanja identiteta. Astrid Oudheusden pronalazi skrivena značenja u prizorima svakodnevice. Njezini radovi ne nameću narativ, već stvaraju meditativnu atmosferu u kojoj privatno postaje univerzalno. Boja, svjetlo i pažljivo komponiran kadar pretvaraju obične prizore u znakove koji nadilaze osobno. Monika Sigeti transformira poznato u fantastično, otvarajući prostor u kojem identitet i tijelo nisu stabilne kategorije. Ana Simić oblikuje digitalne crteže koji intimno iskustvo pretvaraju u novu ikonografiju suvremenog ženskog života, stvarajući simbolične slike koje funkcioniraju izvan privatnog okvira.

Prema kustosici Ani Simoni Zelenović, izbor umjetnica djeluje poput kolaža: oslikava raznolikost ženskih iskustava, a osobno postaje temelj novih mitova i kolektivnog pamćenja.

GDJE? Galerija Dots

KAD? do 6. prosinca

DAS UNSICHTBARE / THE INVISIBLE / NEVIDLJIVO / AU-DELÀ DU REGARD

U svojim crtežima umjetnica Jovana Ilić istražuje psihologiju, slojeve uma i različite načine na koje opažamo svijet, dotičući se onoga što nas u temelju oblikuje. Kroz glazbu, riječi, instinktivni gest i serijske crteže i fotografije, ona promatra formu, lik i prisutnost, ali i obrasce i stereotipe koji nas određuju. Njezini nas radovi potiču da preispitamo vlastite ranjivosti te napetost između prikrivanja i otkrivanja. Jovana istražuje ono nevidljivo, prostor između svjetla i sjene, kontrole i kaosa, privatnog i zajedničkog. To nevidljivo nije odsutnost, već prag svijesti — svojevrsno utočište autentičnih emocija i unutarnjih istina koje stoje u središtu njezina umjetničkog rada.

Ovi radovi otvaraju prostor za promišljanje o dualnostima koje nas oblikuju: snazi i slabosti, empatiji i egu, tradiciji i inovaciji, individualnosti i potrebi za pripadanjem, kao i načinima na koje se te napetosti isprepliću u svakome od nas.

GDJE? Galerija X Vitamin

KAD? do 7. siječnja 2026.

Photo: Galerija X vitamin

Prekretnice ka modernosti: Umjetnost društva 1900–1945

Izložba, koja će biti otvorena tijekom sljedeće dvije godine, označava početak novog višegodišnjeg ciklusa Muzeja, kroz koji će tri velike postave reafirmirati vrijednost kolekcije, obuhvaćajući umjetnička djela od 1900. godine do danas. Prvi dio ciklusa, Prekretnice ka modernosti: Umjetnost društva 1900–1945, pruža slojevito čitanje razvoja umjetnosti u Srbiji i Jugoslaviji u prvoj polovini 20. stoljeća. Kroz više od 400 djela i 150 autora, Muzej kolekciju ne predstavlja kao linearan niz stilova, već kao naslijeđe koje oblikuje razumijevanje umjetnosti i društva. Izložba vodi publiku kroz kronološka i tematska poglavlja: od prvih modernističkih iskoraka i avangardnih eksperimenata, preko umjetničkih praksi tridesetih godina koje odražavaju društvene podjele i introspektivna preispitivanja. Tematski sloj istražuje grad i građanski identitet kao kroničare modernizacije, portret kao „lice epohe“, pokret kroz formu i tijelo, te plastiku i reljef kao mogućnosti prostornog izraza.

Poseban naglasak čini serija mini-izložbi Portret jednog umjetnika, s ključnim figurama predratnog modernizma poput Petra Dobrovića, Save Šumanovića, Milene Pavlović Barilli i Nadežde Petrović. Kustoski okvir, koji potpisuju Mišela Blanuša, dr. Rajka Bošković i Žaklina Ratković, promatra zbirku kao dijalog umjetnosti i društva, potvrđujući vrijednost kolekcije i primarnu ulogu Muzeja u očuvanju i razumijevanju kulturne baštine.

GDJE? Muzej savremene umetnosti Beograd

KAD? do 1. ožujka 2027.

Photo: Muzej savremene umetnosti Beograd

9 SAMOSTALNIH IZLOŽBI

U tri prostora Kulturnog centra Beograda otvoreno je sedam izložbi u okviru projekta 9 SAMOSTALNIH IZLOŽBI. U Likovnoj galeriji izlažu Nina Ivanović, Milica Crnobrnja Vukadinović i Goran Despotovski, u galeriji Podroom Ana Mušćet i Mladen Bundalo, dok su u galeriji Artget samostalne izložbe imali Filip Rađenović i Luka Trajković.

Zbog smanjenja budžeta, kustoski tim KCB-a odlučio je objediniti programe planirane za drugu polovicu godine u jedan termin, naslovom aludira i na dvije izložbe koje nisu bile realizirane. Nina Ivanović u projektu Topčiderka istražuje sudbinu rijeke u Beogradu i posljedice čovjekova nemara, dok Milica Crnobrnja Vukadinović u Mikro teritorijama vodi posjetitelje kroz osobne prostore osame. Goran Despotovski u Uzlazni/silazni (ASC/DESC) prikazuje depersonalizirane figure koje simboliziraju nemoć i neautentičnost, a Mladen Bundalo u Domus vulgaris istražuje dom kao živi entitet s vlastitom poviješću i izazovima suvremenog društva. Ana Mušćet u radu Korpus: Passion Fruit. Albedo propituje kolektivne traume kroz video i site-specific instalaciju inspiriranu nasilno odvedenim osobama tijekom Domovinskog rata. Filip Rađenović u seriji Naboj prikazuje drag likove s vidljivim tragovima nasilja, ističući iskustva LGBT+ osoba, dok Luka Trajković u Odakle zovem koristi fotografiju kako bi prenio filmski dramaturški uvid u neispričane priče i suptilne, gotovo neuhvatljive trenutke.

Projekt 9 samostalnih izložbi pokazuje kako Kulturni centar Beograda odgovara na financijske i društvene izazove, potvrđujući svoju posvećenost podršci suvremenim umjetnicima te poticanju dijaloga o tome kome kultura pripada i za koga se stvara.

GDJE? Kulturni centar Beograd

KAD? do 31. prosinca