Aktualne izložbe u Beogradu koje vrijedi posjetiti

Beograd je grad u kojem sam odrasla, grad u kojem stvaram i s kojim imam neizbrisivu vezu. U posljednje vrijeme, kulturno-umjetnička scena suočava se s ozbiljnim izazovima; od nedostatka prostora i financijske podrške do globalnih previranja koja pogađaju i nas. Usprkos tome, ovaj grad ima nevjerojatnu sposobnost da iznese novu kreativnu energiju.

Želim istaknuti nekoliko aktualnih izložbi koje na različite načine i kroz različite medije prikazuju beogradsku umjetničku scenu i njezinu sposobnost da uvijek ostane relevantna. Ove izložbe donose pravu dozu inspiracije, inovacije i zabave, savršen miks za one koji žele dublje osjetiti duh grada kroz umjetnost, bilo da ste ovdje samo na par dana ili želite da nekom novom aktivnošću začinite svoj vikend.

SneakPeak: Mapiranje nevidljivog

SneakPeak: Mapiranje Nevidljivog vizualna je studija na raskrižju objektivnog i osobnog. Ova izložba plakata umjetnika Dušana Lilića postavlja premisu: fotografija – iako vjerna – često ne može u potpunosti prenijeti bit planinskog iskustva, te je samim time nedostatna za bilježenje autorova trenutka. Planinarenje i motiv vrhova ovdje služe kao metafora za introspekciju i potragu za ravnotežom, za istraživanje vlastitih ritmova disanja, obrazaca i misli inspiriranih boravkom u prirodi. Kroz kombinaciju fotografije i apstraktnog dizajna, izložba pruža uvid u to kako nas visine potiču da pogledamo duboko u sebe i posjetimo unutarnje staze s kojih smo nenamjerno skrenuli.

GDJE? Galerija Kula Cetinjska

KAD? do 30. studenoga

Performans „Vežba uljudnosti“ – Marija Iva Gocić i Rob Hesp

“U mojim ustima navire: slina se kreće naprijed u susret predmetu. Njegovi zaobljeni rubovi i dlačice dodiruju moje desni, meku unutrašnjost obraza i nepce. Malo, formalno prodiranje – pritisak, trljanje, unutar mojih usana. Kontrolirano, precizno, obazrivo. Ulazak u sebe. Usta mi se pune tekućinom koja se razlijeva i rasteže, pretvarajući se u pjenu. Osjećam lakoću te pjene, osjećam mjehuriće u ustima. Lakši su nego što bi trebali biti, kao da su umjetni, prerađeni. Tjelesne izlučevine ponašaju se drukčije. Usta su mi kasnije puna krvi, koja je teža. Gušća. Određenija, vlaknasta. Mogu je okusiti. Mogu je namirisati. A kada razdvojim usne i ispljunem je van, pada u kantu uz tup udarac, neko se vrijeme odbijajući pomiješati s drugim tekućinama. Sve to djeluje kao dugo ispričavanje, kao samoporicanje – kao gesta ljubaznosti, pokušaj uljudnosti. U mojoj prirodi nije samo da grizem, da lažem ili da razaram. Vježbom se krećem od senzualnog i erotskog prema neistini, prema pokušaju da nešto održim, predstavim, da nečim upravljam. Da istinu prikrijem umjesto da je otkrijem. Možda je istina zapela u prazninama između tvojih zubi ili se zalijepila za meko nepce; možda se skriva ispod tvojeg jezika ili u zaobljenoj cijevi tvojeg grla.”

Photo: Umetnički prostor U10

GDJE? Umjetnički prostor U10

KAD? 11. studenog, 18-22h

Mitologija svakodnevice

Izložba Mitologija svakodnevice u Galeriji DOTS okuplja radove Marine Marković, Astrid Oudheusden, Monike Sigeti i Ane Simić, umjetnica različitih generacija i poetika. Sve one svakodnevicu vide kao prostor u kojem se osobno i univerzalno isprepliću, a umjetnost pretvara prolazno u trajno. Marina Marković postavlja tijelo u središte svojih radova, prikazujući ga kao prostor na kojem se iscrtavaju osnovni antagonizmi ženskog postojanja. Tijelo je istodobno biološka činjenica i kulturni konstrukt, mjesto upisa društvenih normi. Kroz pastelne tonove i precizne linije, Marković stvara kontrast između vanjske estetike i surovog iskustva, pokazujući kako estetizacija bola može postati sredstvo oblikovanja identiteta. Astrid Oudheusden pronalazi skrivena značenja u prizorima svakodnevice. Njezini radovi ne nameću narativ, već stvaraju meditativnu atmosferu u kojoj privatno postaje univerzalno. Boja, svjetlo i pažljivo komponiran kadar pretvaraju obične prizore u znakove koji nadilaze osobno. Monika Sigeti transformira poznato u fantastično, otvarajući prostor u kojem identitet i tijelo nisu stabilne kategorije. Ana Simić oblikuje digitalne crteže koji intimno iskustvo pretvaraju u novu ikonografiju suvremenog ženskog života, stvarajući simbolične slike koje funkcioniraju izvan privatnog okvira.

Prema kustosici Ani Simoni Zelenović, izbor umjetnica djeluje poput kolaža: oslikava raznolikost ženskih iskustava, a osobno postaje temelj novih mitova i kolektivnog pamćenja.

GDJE? Galerija Dots

KAD? do 29. studenog

Ide maca oko tebe…

„Ovo je već drugi put da Selena izlaže u našoj galeriji, ali vjerujem da najbolji dio njezine karijere tek dolazi,“ rekao je Srđan Šaper, osnivač galerije Novembar, prilikom otvaranja izložbe. Povjesničarka umjetnosti dr. Jasmina Čubrilo istaknula je dvije ključne tematske cjeline: kontekst u kojem Vicković započinje svoj umjetnički rad te motiv igračke, karakterističan za devedesete, koji se razlikuje od suvremenog slikarstva. „Osnovna karakteristika Selenina slikarstva jest istodobno prikazivanje suprotnosti – nelagode i zadovoljstva. Ona nepodnošljivu lakoću života ne čini podnošljivom, već zabavnom,“ zaključila je Čubrilo.

Izložba Ide maca oko tebe… prikazuje crteže i slike nastale posljednjih godina te predstavlja nastavak suradnje s galerijom, u kojoj je Selena prethodno izlagala 2019. godine. „U Novembru su uvijek divna otvaranja, a radove potpuno drukčije doživim nego u atelijeru”, izjavila je umjetnica.

GDJE? Galerija Novembar

KAD? do 30. studenog

Photo: Galerija Novembar

Thriller

Symmetry Julije prikazuje mlade djevojke na maturalnoj večeri u Beogradu 2000-ih, odjevene u stilu koji podsjeća na prepoznatljive modne kodove toga razdoblja. Među njima stoji pripadnik Švicarske garde, u uniformi koja se nije mijenjala još od 16. stoljeća i nadahnuta je Rafaelovim freskama, vizualno komična, a ipak zaštićena autoritetom institucije koju predstavlja. Slika suprotstavlja prikaz mladosti s postojanošću institucionalnog imidža, ostavljajući ulogu stražara među djevojkama nejasnom.

Behin Ruzbeh prikazuje skupinu malih ulja na platnu od pamuka. Njihov izraz oscilira između figuracije i apstrakcije, oslanjajući se na interes za način na koji ženski stereotipi funkcioniraju unutar konteksta vlastitog stvaranja značenja. Radovi prikazuju modne predmete i detalje čiji karakter pobuđuje osjećaj istodobne nježnosti, brige i straha.

GDJE? Umjetnički prostor Autokomanda

KAD? do 22. studenog

Photo: Umetnički prostor Autokomanda

Prekretnice ka modernosti: Umjetnost društva 1900–1945

Izložba, koja će biti otvorena tijekom sljedeće dvije godine, označava početak novog višegodišnjeg ciklusa Muzeja, kroz koji će tri velike postave reafirmirati vrijednost kolekcije, obuhvaćajući umjetnička djela od 1900. godine do danas. Prvi dio ciklusa, Prekretnice ka modernosti: Umjetnost društva 1900–1945, pruža slojevito čitanje razvoja umjetnosti u Srbiji i Jugoslaviji u prvoj polovini 20. stoljeća. Kroz više od 400 djela i 150 autora, Muzej kolekciju ne predstavlja kao linearan niz stilova, već kao naslijeđe koje oblikuje razumijevanje umjetnosti i društva. Izložba vodi publiku kroz kronološka i tematska poglavlja: od prvih modernističkih iskoraka i avangardnih eksperimenata, preko umjetničkih praksi tridesetih godina koje odražavaju društvene podjele i introspektivna preispitivanja. Tematski sloj istražuje grad i građanski identitet kao kroničare modernizacije, portret kao „lice epohe“, pokret kroz formu i tijelo, te plastiku i reljef kao mogućnosti prostornog izraza.

Poseban naglasak čini serija mini-izložbi Portret jednog umjetnika, s ključnim figurama predratnog modernizma poput Petra Dobrovića, Save Šumanovića, Milene Pavlović Barilli i Nadežde Petrović. Kustoski okvir, koji potpisuju Mišela Blanuša, dr. Rajka Bošković i Žaklina Ratković, promatra zbirku kao dijalog umjetnosti i društva, potvrđujući vrijednost kolekcije i primarnu ulogu Muzeja u očuvanju i razumijevanju kulturne baštine.

GDJE? Muzej savremene umetnosti Beograd

KAD? do 1. ožujka 2027.

Photo: Muzej savremene umetnosti Beograd

9 SAMOSTALNIH IZLOŽBI

U tri prostora Kulturnog centra Beograda otvoreno je sedam izložbi u okviru projekta 9 SAMOSTALNIH IZLOŽBI. U Likovnoj galeriji izlažu Nina Ivanović, Milica Crnobrnja Vukadinović i Goran Despotovski, u galeriji Podroom Ana Mušćet i Mladen Bundalo, dok su u galeriji Artget samostalne izložbe imali Filip Rađenović i Luka Trajković.

Zbog smanjenja budžeta, kustoski tim KCB-a odlučio je objediniti programe planirane za drugu polovicu godine u jedan termin, naslovom aludira i na dvije izložbe koje nisu bile realizirane. Nina Ivanović u projektu Topčiderka istražuje sudbinu rijeke u Beogradu i posljedice čovjekova nemara, dok Milica Crnobrnja Vukadinović u Mikro teritorijama vodi posjetitelje kroz osobne prostore osame. Goran Despotovski u Uzlazni/silazni (ASC/DESC) prikazuje depersonalizirane figure koje simboliziraju nemoć i neautentičnost, a Mladen Bundalo u Domus vulgaris istražuje dom kao živi entitet s vlastitom poviješću i izazovima suvremenog društva. Ana Mušćet u radu Korpus: Passion Fruit. Albedo propituje kolektivne traume kroz video i site-specific instalaciju inspiriranu nasilno odvedenim osobama tijekom Domovinskog rata. Filip Rađenović u seriji Naboj prikazuje drag likove s vidljivim tragovima nasilja, ističući iskustva LGBT+ osoba, dok Luka Trajković u Odakle zovem koristi fotografiju kako bi prenio filmski dramaturški uvid u neispričane priče i suptilne, gotovo neuhvatljive trenutke.

Projekt 9 samostalnih izložbi pokazuje kako Kulturni centar Beograda odgovara na financijske i društvene izazove, potvrđujući svoju posvećenost podršci suvremenim umjetnicima te poticanju dijaloga o tome kome kultura pripada i za koga se stvara.

GDJE? Kulturni centar Beograd

KAD? do 31. prosinca