Aktualne izložbe u Beogradu koje vrijedi posjetiti

Beograd je grad u kojem sam odrasla, grad u kojem stvaram i s kojim imam neizbrisivu vezu. U posljednje vrijeme, kulturno-umjetnička scena suočava se s ozbiljnim izazovima; od nedostatka prostora i financijske podrške do globalnih previranja koja pogađaju i nas. Usprkos tome, ovaj grad ima nevjerojatnu sposobnost da iznese novu kreativnu energiju.

Želim istaknuti nekoliko aktualnih izložbi koje na različite načine i kroz različite medije prikazuju beogradsku umjetničku scenu i njezinu sposobnost da uvijek ostane relevantna. Ove izložbe donose pravu dozu inspiracije, inovacije i zabave, savršen miks za one koji žele dublje osjetiti duh grada kroz umjetnost, bilo da ste ovdje samo na par dana ili želite da nekom novom aktivnošću začinite svoj vikend.

Living Matter, Dying Matter: Živa materija, umiruća materija

Sveta Šer istražuje suvremenu materijalnost kroz transformaciju, raspadanje i ponovno uspostavljanje odnosa između čovjeka i okoline. Polazeći od „arheologije suvremenosti“, umjetnica se bavi predmetima koji su izgubili prvotnu funkciju i prešli granicu korisnosti. Kroz vizualni i konceptualni rad uspostavlja dijalog s fenomenologijom Martina Heideggera i idejom „stvari po sebi“, predmeta koji nadilaze funkciju i značenje. Izložba postavlja pitanja o granicama vidljivosti i mogućnosti da umjetnost zabilježi trenutke transformacije koji inače prolaze nezapaženo.

GDJE? Galerija Kula Cetinjska

KAD? do 21.prosinca

Photo: Bojana Filipović

Symposium

Izložba Filipa Savkovića Symposium predstavlja logičan nastavak njegovog dugoročnog interesa za ljubav kao univerzalno ljudsko iskustvo. Crtajući direktno po zidovima galerije, Savković transformir prostor u svojevrsni hram, podijeljen u tri cjeline koje prate život para, gubitak i ponovno sjedinjenje. Sinkretički spajajući reference iz antičke, istočnjačke i suvremene kulture, umjetnik gradi vizualni narativ o ljubavi kao sili koja povezuje život i smrt. Figure, anakrono postavljene između prošlosti i sadašnjosti, pozivaju promatrača na osobno, slobodno čitanje mita.

GDJE? Umjetnički prostor U10

KAD? do 27.prosinca

Umjetnički prostor U10

ROOM 0

Iz teksta kustosice izložbe Jelene Pavićević: Izložba ROOM 0 umjetnice Isidore Branković problematizira tijelo kao središnji instrument analize, otpora i reprezentacije socioekonomskih, klasnih i biopolitičkih relacija. Autorica tretira tijelo kao mjesto upisa institucionalnih kodova i društvenih normi, ali i kao materijalni element sposoban artikulirati pukotine u poretku koji ga određuje. U tom smislu, ROOM 0 nadilazi prostornu definiciju izložbe i djeluje kao nulti prostor subjektivacije, polje raslojavanja identiteta u interakciji s kapitalističkim, postjugoslavenskim i neoliberalnim strukturama moći. Radovi na izložbi performativno aktiviraju različite modalitete subjektivnog iskustva: izloženost, opterećenje, blokadu, uskraćivanje osjetila, ritualni prijenos glasa, horizontalnu feminističku koheziju, prekoračenje profesionalnih i klasnih granica, kao i mehanizme ponižavanja i seksualizacije. Ove geste ne funkcioniraju samo kroz narativ, nego djeluju kao mikropolitičke intervencije koje mapiraju preklopljene režime vidljivosti: ono što se prepoznaje kao umjetnost, ono što se evidentira kao rad i ono što ostaje nevidljivo ili depolitizirano u svakodnevici.

GDJE? Galerija Doma Omladine

KAD? do 28. prosinca

Dom omladine Beograd

Irena Lagator Pejović i Jelena Micić: Popis – materija, umjetnost, kapitalizam

Izložba u Salonu MSU-a donosi pregled dosadašnjih radova Irene Lagator i Jelene Micić, uz nova ostvarenja koja prate njihove glavne fokus-točke: načine na koje materijali i materijalnost oblikuju urbane, socijalne i kulturološke krajolike. Polazeći od svakodnevnih, javnih i privatnih sfera, one istražuju političke i društvene implikacije različitih materijala, otvarajući teme suvremene sistemske krize, ugroženog bioraznolikosti i ubrzanih tokova kapitalističke proizvodnje i potrošnje. Za obje autorice ključno je prikupljanje, arhiviranje i kontinuirano propitivanje materijala, koji postaju i medij i nositelj socioekonomskih odnosa, ali i prostor novih vizualnih interpretacija. Njihovi radovi, od slika i objekata do instalacija i site-specific intervencija, često nastaju iz akumuliranih fragmenata sirovina, readymade elemenata i industrijskih artefakata. U tim se strukturama pretaču koloristička polja, rasteri, ambalaža, tekstil, pigmenti i tragovi potrošnje. Svaki materijal nosi vlastitu ekonomiju značenja, a autorice je aktiviraju tako da otkrivaju skrivene veze između društvenih navika, tržišnih mehanizama i osobnih iskustava.

Istražujući globalne standarde prehrambene i farmaceutske industrije, posttranzicijske statuse modernističkih simbola ili vizualne procese koji oblikuju potrošačku svijest, Lagator i Micić donose suptilne, ali precizne kritičke uvide u posljedice koje suvremene ekonomske i tehnološke logike ostavljaju na pojedinca i zajednicu. Kustos izložbe: Miroslav Karić

GDJE? Salon Muzeja savremene umetnosti
KADA? do 23. veljače 2026.

Irena Lagator Pejović, Ovo više nije pejzaž. Tolerancija, transperentnost, tranzicija, 2020 – Foto: Lazar Pejović. / Jelena Micić, Plastik ist plastisch (detalj) 2021, photo: Jelena Micić

NOVA EROTIKA

U subotu, 20. prosinca, u prostoru Kvaka 22 u Beogradu bit će otvorena izložba NOVA EROTIKA, umjetnički projekt koji istražuje žensku erotičnost iz perspektive ženskog pogleda i vraća subjektivnost tijelu. Ulaz je besplatan, a posjetitelji će imati priliku i kupiti ekskluzivni kalendar nastao tijekom realizacije projekta. NOVA EROTIKA propituje prikazivanje ženskog tijela kroz povijest vizualne umjetnosti i stvara novi, autentičan prostor ženske senzualnosti.

Serija obuhvaća osam fotografija žena u različitim okruženjima, tijekom fizičkog rada, u prirodi, na treningu ili tijekom intimnog samozadovoljavanja, sve do visoko stiliziranih modnih scena. Svaka fotografija istražuje jedinstven odnos žene prema vlastitom tijelu, prostoru i kameri. Žene nisu prikazane kao objekti požude, već kao glavni akteri vlastitog uživanja i seksualnosti. Projekt ne inzistira na jednoj estetici, već reflektira raznolikost u pristupu, odnosu s kamerom i stupnju obnaženosti, koji je u skladu s prirodnom energijom svake od fotografiranih žena. U pojedinim scenama motivi iz kanona seksualizacije žena, poput mehaničarske radionice, dobivaju novi kontekstualni preobražaj.

Kreativni tim projekta čine Jelena Pantelić (kreativna direkcija, fotografija i dizajn), Milica Terzić (kreativna direkcija i produkcija), Emilija Terzić (fotografija i dizajn) i Ana Ostojić (produkcija). NOVA EROTIKA je oda ženskoj erotičnosti viđenoj iznutra, intimna je i oslobađajuća. Glazbeni program na otvorenju izložbe upotpunit će Banger Manger 1312 i Boogie Boys.

GDJE? Kvaka 22

KAD? do 31.prosinca

DAS UNSICHTBARE / THE INVISIBLE / NEVIDLJIVO / AU-DELÀ DU REGARD

U svojim crtežima umjetnica Jovana Ilić istražuje psihologiju, slojeve uma i različite načine na koje opažamo svijet, dotičući se onoga što nas u temelju oblikuje. Kroz glazbu, riječi, instinktivne geste i serijske crteže i fotografije, ona promatra formu, lik i prisutnost, ali i obrasce i stereotipe koji nas određuju. Njezini nas radovi potiču da preispitamo vlastite ranjivosti te napetost između prikrivanja i otkrivanja. Jovana istražuje ono nevidljivo, prostor između svjetla i sjene, kontrole i kaosa, privatnog i zajedničkog. To nevidljivo nije odsutnost, već prag svijesti — svojevrsno utočište autentičnih emocija i unutarnjih istina koje stoje u središtu njezina umjetničkog rada.

Ovi radovi otvaraju prostor za promišljanje o dualnostima koje nas oblikuju: snazi i slabosti, empatiji i egu, tradiciji i inovaciji, individualnosti i potrebi za pripadanjem, kao i načinima na koje se te napetosti isprepliću u svakome od nas.

GDJE? Galerija X Vitamin

KAD? do 7. siječnja 2026.

Photo: Galerija X vitamin

Prekretnice ka modernosti: Umjetnost društva 1900–1945

Izložba, koja će biti otvorena tijekom sljedeće dvije godine, označava početak novog višegodišnjeg ciklusa Muzeja, kroz koji će tri velike postave reafirmirati vrijednost kolekcije, obuhvaćajući umjetnička djela od 1900. godine do danas. Prvi dio ciklusa, Prekretnice ka modernosti: Umjetnost društva 1900–1945, pruža slojevito čitanje razvoja umjetnosti u Srbiji i Jugoslaviji u prvoj polovini 20. stoljeća. Kroz više od 400 djela i 150 autora, Muzej kolekciju ne predstavlja kao linearan niz stilova, već kao naslijeđe koje oblikuje razumijevanje umjetnosti i društva. Izložba vodi publiku kroz kronološka i tematska poglavlja: od prvih modernističkih iskoraka i avangardnih eksperimenata, preko umjetničkih praksi tridesetih godina koje odražavaju društvene podjele i introspektivna preispitivanja. Tematski sloj istražuje grad i građanski identitet kao kroničare modernizacije, portret kao „lice epohe“, pokret kroz formu i tijelo, te plastiku i reljef kao mogućnosti prostornog izraza.

Poseban naglasak čini serija mini-izložbi Portret jednog umjetnika, s ključnim figurama predratnog modernizma poput Petra Dobrovića, Save Šumanovića, Milene Pavlović Barilli i Nadežde Petrović. Kustoski okvir, koji potpisuju Mišela Blanuša, dr. Rajka Bošković i Žaklina Ratković, promatra zbirku kao dijalog umjetnosti i društva, potvrđujući vrijednost kolekcije i primarnu ulogu Muzeja u očuvanju i razumijevanju kulturne baštine.

GDJE? Muzej savremene umetnosti Beograd

KAD? do 1. ožujka 2027.

Photo: Muzej savremene umetnosti Beograd

9 SAMOSTALNIH IZLOŽBI

U tri prostora Kulturnog centra Beograda otvoreno je sedam izložbi u okviru projekta 9 SAMOSTALNIH IZLOŽBI. U Likovnoj galeriji izlažu Nina Ivanović, Milica Crnobrnja Vukadinović i Goran Despotovski, u galeriji Podroom Ana Mušćet i Mladen Bundalo, dok su u galeriji Artget samostalne izložbe imali Filip Rađenović i Luka Trajković.

Zbog smanjenja budžeta, kustoski tim KCB-a odlučio je objediniti programe planirane za drugu polovicu godine u jedan termin, naslovom aludira i na dvije izložbe koje nisu bile realizirane. Nina Ivanović u projektu Topčiderka istražuje sudbinu rijeke u Beogradu i posljedice čovjekova nemara, dok Milica Crnobrnja Vukadinović u Mikro teritorijama vodi posjetitelje kroz osobne prostore osame. Goran Despotovski u Uzlazni/silazni (ASC/DESC) prikazuje depersonalizirane figure koje simboliziraju nemoć i neautentičnost, a Mladen Bundalo u Domus vulgaris istražuje dom kao živi entitet s vlastitom poviješću i izazovima suvremenog društva. Ana Mušćet u radu Korpus: Passion Fruit. Albedo propituje kolektivne traume kroz video i site-specific instalaciju inspiriranu nasilno odvedenim osobama tijekom Domovinskog rata. Filip Rađenović u seriji Naboj prikazuje drag likove s vidljivim tragovima nasilja, ističući iskustva LGBT+ osoba, dok Luka Trajković u Odakle zovem koristi fotografiju kako bi prenio filmski dramaturški uvid u neispričane priče i suptilne, gotovo neuhvatljive trenutke.

Projekt 9 samostalnih izložbi pokazuje kako Kulturni centar Beograda odgovara na financijske i društvene izazove, potvrđujući svoju posvećenost podršci suvremenim umjetnicima te poticanju dijaloga o tome kome kultura pripada i za koga se stvara.

GDJE? Kulturni centar Beograd

KAD? do 31. prosinca

Early Works

Izložba Early Works okuplja radove umjetnika Piotreka Kowalskog i Pavla Nikolića na dvije beogradske lokacije: Čubra u Gradiću Pejton i Autokomanda u Tikveškoj 1. Naslov se poigrava institucionalnim jezikom i idejom buduće retrospektive, dok podijeljeni postav propituje vrijednost, format i intimnost izlaganja. Kroz skulpture koje pomiču pojam monumentalnosti i fotografije koje mijenjaju percepciju prostora i razmjera, izložba istražuje odnos tijela, vremena i pogleda. Radovi nisu novi, već su svjesno predstavljeni kao retrospektiva u malom, bliska, tiha i osobna.

GDJE? Umjetnički prostori Čubra i Autokomanda

KAD? do 23. siječnja 2026.

Photo: Vanja Žunić

Lutalaštvo

Izložba Lutalaštvo jedna je iz serije radova Mirjane Bobe Stojadinović posvećenih putovanju, koja ga propituje kroz prizmu prijevoznih sredstava (brod, vlak, automobil, autobus, avion), povijesti putovanja, psihološkog značenja putovanja, kao i osobnog doživljaja samog procesa putovanja. Izložba predstavlja ambijentalni postav koji obuhvaća autorske fotografije i zvukove zabilježene na putovanjima, kao i tekstove nastale tijekom 2020. godine koji sadrže subjektivni narativ događaja ili, češće, anti-događaja s putovanja. Transport je mehanizam koji je omogućio gotovo sve što danas čini suvremenu civilizaciju, od teške industrije do turizma, preko migracija, trgovine i kultiviranja. Međutim, on omogućuje i proces fizičkog izmještanja i udaljavanja od poznatog, odnosno ulaska u nepoznato, kao duhovnog izazova za propitivanje sebstva. Upravo tu stranu putovanja umjetnica istražuje u radu Lutalaštvo, baveći se subjektivnošću doživljaja putovanja. Umjetnički rad posvećen stranstvovanju nije slučajan u vremenu teške pandemije, ne kao eskapizam od ozbiljnosti situacije, već kao utočište za potencijal ljudskosti koji u sebi nosimo.

GDJE? Likovna galerija Kolarac

KAD? do 30. siječnja 2026.

Likovna galerija Kolarac

Heterokosmije

Samostalna izložba Marine Popović Heterokosmije – višestruki prostori slike otvorena je 15. prosinca u Kući legata. Izložba donosi izbor radova nastalih između 1999. i 2024. godine te obuhvaća slike velikog formata, pikturalne instalacije, crteže, skulpture od terakote i printove. Polazeći od ideje mogućih svjetova, Marina Popović razvija sliku kao živo polje koje izlazi iz okvira i širi se u prostor, stvarajući višestruka čitanja i aktivno uključujući posjetitelja u iskustvo rada. Postav prati razvoj njezina opusa od ranih figurativnih slika do suvremenih prostorno-pikturalnih struktura u kojima slika postaje ambijent i događaj. Heterokosmije nisu skup pojedinačnih radova, već mreža odnosa između slike, prostora, memorije i geste, u kojoj se značenje oblikuje kretanjem. U okviru izložbe bit će prikazani i video-radovi studenata Tanje Maksimov i Jovana Bogdanovića. Izložba je posvećena profesoru Milanu Blanuši. Kustos izložbe je Mirko Kokir.

GDJE? Kuća Legata

KAD? do 9. siječnja 2026.

Kuća Legata, Marina Popović

Ako poželite malo umjetnosti izvan Beograda

Kao što već i ptice na grani znaju, ja sam uvijek za decentralizaciju i što se više stvari događa izvan Beograda, to sam spremnija otići u gradove u vlastitoj državi u kojima nikada nisam bila. Zar nije sjajna prilika za predblagdanski road trip skoknuti, primjerice, do Jagodine, a uz prekrasnu prirodu koju ćete vidjeti u krajolicima Šumadije, ondje vas čeka i izvrsna umjetnost.

Lazar Vujaklija: Protest prema sebi

Muzej naive i marginalne umjetnosti u Jagodini 16. prosinca otvorio je izložbu Lazar Vujaklija: Protest prema sebi, prvi institucionalni, sveobuhvatni pregled stvaralaštva autora koji je jugoslavensku i srpsku umjetnost druge polovice 20. stoljeća upisao linijom koja istodobno reže i miluje. U BOLD duhu, ovo nije samo izložba, već mapa jednog misaonog rukopisa: kako slika postaje proces, kako linija gradi prostor, kako se sjena pretvara u značenje. Kroz 170 radova, slikarstvo, grafiku, crtež, tapiseriju, mural, plakat, ilustraciju, skulpturu i dizajn tepiha, izložba, čije su autorice dr. Rajka Bošković i Miroslav Karić, otkriva Vujaklijinu „slikarsku abecedu“ i trajnu radoznalost prema materijalu i formi. Umjesto kronologije, kustoski koncept raspoređuje opus u šest tematskih cjelina: Dišanovski gest, Aproprijacija, Anticipacija, Ambivalentnost, Anahroničnost i Demokratizacija umjetnosti, precizne postaje jedne prkosne poetike koja odbija stati u okvir.

GDJE? Muzej naivne i marginalne umetnosti u Jagodini

KAD? do 24. svibnja 2026.

Izložba “Lazar Vujaklija: Protest prema sebi”, Prva velika povratna linija k umjetniku koji je stalno išao naprijed, Muzej naivne i marginalne umetnosti u Jagodini, Lazar Vujaklija