Mitovi o prehrani: 10 "nezdravih" namirnica koje su zapravo dobre za vas

10 iznenađujuće zdravih namirnica koje biste trebali češće jesti

Neke namirnice uvijek se iznova smatraju nezdravima – a to uopće nije istina. Što je, na primjer, s jajima, čokoladom i punomasnim mlijekom? Trebamo li ih izbjegavati u širokom luku ili bi, baš naprotiv, trebale završiti u košarici? Slijedi deset namirnica koje se često smatraju manje zdravima, ali zapravo nude brojne zdravstvene prednosti.

10 namirnica koje su zdrave unatoč lošem glasu

1. Jaja

Dugo su se vremena jaja izbjegavala zbog sadržaja kolesterola. Naime, visoka razina kolesterola povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, novije studije pokazuju da kolesterol iz jaja jedva utječe na razinu kolesterola u krvi. Jaja su izvrstan izvor proteina i sadrže vrijedne nutrijente poput kolina, koji je važan za mozak, te luteina i zeaksantina, koji štite oči.

2. Krumpir

Krumpir se često smatra “praznim” izvorom ugljikohidrata. Međutim, on je zapravo bogat važnim nutrijentima poput vitamina C, kalija i vlakana. Osim toga, sadrži i sekundarne biljne tvari koje, prema istraživanjima, mogu štititi od kardiovaskularnih bolesti i raka te djelovati protuupalno. Otporni škrob iz krumpira pak pogoduje zdravlju crijevnog mikrobioma. Kako bi se stvorio otporni škrob, ohlađeni krumpir mora stajati najmanje dvanaest sati. Stoga ga ne biste trebali jesti odmah nakon kuhanja.

3. Kava

Kava se često kritizira zbog sadržaja kofeina, ali ako se konzumira u umjerenim količinama, nudi brojne zdravstvene prednosti: prema studijama, bogata je antioksidansima i povezuje se sa smanjenim rizikom od raznih bolesti, uključujući Parkinsonovu bolest, bolesti srca, dijabetes tipa 2 i određene vrste raka. Unatoč tome, zbog kofeina ne treba pretjerivati: sigurnim se smatraju najviše tri do četiri šalice dnevno.

4. Maslac

Maslac općenito ima prilično lošu reputaciju. No, zdraviji je nego što možda mislite: maslac sadrži korisne masne kiseline i vitamine topive u mastima – a pogotovo maslac koji potječe od krava koje su se hranile travom. Maslac je također izvor maslačne kiseline, koja može djelovati protuupalno i poticati zdravlje crijeva. U maslacu se nalazi i CLA (konjugirana linolna kiselina), kojoj se pripisuje pozitivan učinak na zdravlje, iako to u studijama na ljudima još nije dokazano. Ipak, ne preporučuje se jesti maslac na žlicu – jer s oko 717 kalorija na 100 grama, kalorijska gustoća maslaca je vrlo visoka.

Maksim Goncharenok

5. Sir

Sir vjerojatno ne bi bio prva stvar koja vam padne na pamet kada razmišljate o zdravoj prehrani. Međutim, on je dobar izvor kalcija, masti i proteina. Sadrži i važne nutrijente poput vitamina B12 i fosfora. Visokokvalitetan sir, ako je proizveden od fermentiranog mlijeka, može ponuditi i probiotičke prednosti. Prema jednoj meta-analizi, može, primjerice, sniziti razinu štetnog LDL kolesterola te značajno smanjiti rizik od moždanog udara.

6. Crveno meso

Crveno meso je već duže vrijeme na meti kritika te se, između ostalog, sumnja da je kancerogeno. No, konzumirano u umjerenim količinama, crveno meso je izvrstan izvor proteina, željeza, cinka i vitamina B12. Pritom je važno paziti na izvor visoke kvalitete i ograničiti konzumaciju na zdravu mjeru. Njemačko društvo za prehranu (DGE) preporučuje odraslima ukupno ne više od 300-600 grama mesa tjedno.

7. Punomasni mliječni proizvodi

Punomasno ili s niskim udjelom masti? Posljednjih desetljeća sve je jači trend korištenja mliječnih proizvoda sa što nižim udjelom masti. To se temeljilo na pretpostavci da su zasićene masti sadržane u punomasnim proizvodima štetne. Danas se na to gleda nešto drugačije: novija istraživanja pokazuju da punomasni mliječni proizvodi mogu biti povezani s manjim rizikom od pretilosti i dijabetesa tipa 2. Oni također sadrže vitamine topive u mastima, koji često nedostaju u varijantama s niskim udjelom masti.

8. Orašasti plodovi

Treba li biti oprezan s količinom? Orašasti plodovi su prave male kalorijske bombe: ovisno o vrsti, sadrže u prosjeku od 650 do 700 kalorija na 100 grama. Unatoč tome, grickanje veće količine orašastih plodova ne znači automatski i debljanje.

9. Čokolada

Jesti čokoladu i pritom učiniti nešto dobro za zdravlje? To je doista moguće – ali prvenstveno ako posegnete za tamnom čokoladom s visokim udjelom kakaa. Ona je bogata biljnim tvarima koje mogu pridonijeti zdravlju srca i smanjiti upale. Prema istraživanjima, može čak poboljšati i funkciju mozga te štititi od bolesti.

Što biste, dakle, trebali jesti? Bijela čokolada ne sadrži kakao, već samo kakaov maslac, kojemu se ne pripisuju takvi učinci. Mliječna čokolada obično sadrži oko 30 do 45 posto kakaa, dok tamna čokolada ima oko 55 posto kakaa. Tamna gorka čokolada sadrži najmanje 70 posto kakaa, a najtamnije čokolade sastoje se čak i od 100 posto kakaa. Ipak, tamna čokolada također ima mnogo kalorija. No, zbog intenzivnog okusa često možete pojesti tek pokoji komadić, pa se u usporedbi s mliječnom čokoladom na kraju unese i manje kalorija.

10. Masna riba

Masna ili nemasna? Kod ribe ne biste smjeli štedjeti na masnoći: Masna riba poput lososa, skuše, jegulje i tune izvrsni su izvor omega-3 masnih kiselina, koje su važne za srce i mozak. Te masne kiseline tijelo ne može samo proizvesti, već ih mora unijeti hranom. Dugolančane omega-3 masne kiseline iz ribe djeluju pozitivno na različite načine: između ostalog, poboljšavaju razinu masnoća u krvi i snižavaju krvni tlak.

Vogue.de