Logo
Please select your language

Foto: Klemen Ilovar
Photo: Klemen Ilovar
Architecture & design

Regionalni paviljoni osvajaju publiku na Bijenalu arhitekture 2025 u Veneciji

Tara Đukić

Maj 16, 2025

Sve venecijanske palate su popunjene, prosecco je poručen, nagrade ispolirane: počelo je devetnaesto izdanje Bijenala arhitekture 2025, koje Veneciju pretvara u međunarodnu pozornicu. Sa nacionalnim paviljonima, instalacijama i izložbama raspoređenim po istorijskim lokacijama kao što su Giardini della Biennale, Arsenal i Forte Maghera, ovo je jedan od najvažnijih i najdugovečnijih kulturnih događaja. Eklektičan mozaik sačinjen od najrazličitijih perspektiva arhitekata, umetnika i kreativaca iz celog sveta, čini da Venecija postaje prozor u sadašnjost… i budućnost. Naime, ovogodišnja tema glasi Intelligens. Natural. Artificial. Collective, pod kustoskim vođstvom poznatog arhitekte i inženjera Carla Rattija. Posetioci su pozvani da istraže kako se arhitektura menja u odgovoru na klimatske promene, sa ciljem da se pređe sa pukog razgovora o štetnim uticajima na životnu sredinu na aktivno oblikovanje sveta koji se adaptira zarad njene dobrobiti. S obzirom na to da je i sama Venecija ugrožena porastom nivoa mora, grad pruža simboličnu i stvarnu scenografiju za ovo međunarodno okupljanje ideja i rešenja o gorućem globalnom pitanju.

Među 66 nacionalnih paviljona su i regionalni: Srbija, Crna Gora, Hrvatska i Slovenija, a u nastavku donosimo sve o njima.

Srbija | Unraveling

Gde? Giardini, Calle Giazzo

Kada se u interdisciplinarni tim urduže pletilje, arhitekte, modne dizajnerke, programeri i inženjeri, a sa namerom da predstave nešto što je lokalno, u korenima naše kulture, ali sa globalnim značajem, znamo da je po sredi nešto izuzetno. Polazniške tačke srpskog paviljona su tehnike pletenja kao veštine kreiranja forme, te tehnološka dostignuća oličena izumom Beogradske šake (1963) – prve robotske bioničke šake na svetu koja je projektovana sa protetičkom namenom. Arhitektonska izložbena struktura pod kustoskim vođstvom Slobodana Jovića osmišljena je kao forma u stalnom preobražaju – pokretljiva, kinetička, efemerna i cirkularna forma, bliska prirodnoj inteligenciji. Paneli vunenog pletiva, struktuirani rukom, pa zatim mašinski i zatim ponovo rukom, levitiraju eterično sa plafonske površine, dok ih postepeno rasparavaju motori koje pokreću solarni paneli. Do kraja Bijenala, instalacija će biti potpuno razgrađena i tako spremna za kreiranje nove forme. Ideja izložbe je da se do kraja trajanja Bijenala vuneno predivo vrati u prvobitno stanje – 125 klupka prediva od kojih je i nastala. Ova postavka istražuje ideju cirkularnosti u arhitekturi, uslovljenost forme energijom, nužnost stalnog preobražaja oblika materijalnosti tako postavljajuaći pitanja vidljivosti granice između prirodne i veštačke inteligencije.

Photo: Andrea Ferro

Crna Gora | Terram Intelligere

Gde? ArteNova, Campo San Lorenzo 5063

Šta je međa? Fizička granica? Simbol časti, identiteta, društvenog poretka? Granica koje nije samo prostorna, već ima i duboko simboličko značenje – tekovina koju je svako imao obavezu da štiti. Međe su i tačke spajanja, rituala pomirenja. U crnogorskim krševitim pejzažima one su bile i fizički vidljive, koristeći lokalno dostupne materijale kao što su kamen, zemlja i drvo. A šta se dešava s arhitekturom na međi umetnosti i nauke? Ona dobija dvojnu prirodu, u kojoj prožima intuitivno i empirijsko, zbog čega je projekat smešten u polje Art & Science. Tema Terram Intelligere (Razumeti zemlju) predstavlja seriju imaginarnih narativa i transperentnih modula koji osvetljavaju specifičnosti lokaliteta i teritorija sa kojih potiču uzorci. Instalacija osvetljava mikrobiološku raznolikost i potencijale od mikroorganizama iz zemlje. Ona nudi viziju u kojoj osnova se biologija i arhitektura stapaju, a sve u svrhu oblikovanja održive budućnosti. Zavirite u prostor koji poziva na tiho razmišljanje o granicama, materiji i suživotu, kako bismo dublje razumeli odnose između čoveka i okruženja.

Photo: Ugo Carmeni

Hrvatska | Intelligence of Errors

Gde? Arsenale, Campo de la Tana, 2169

Hrvatski paviljon na 19. Bijenalu arhitekture u Veneciji, umetnička je i istraživačka instalacija posvećena proučavanju načina na koje se greške u prostornom oblikovanju i prostornoj politici mogu iskoristiti kao resursi za učenje i stvaranje novih svetova. Inspirisana je i delom se razvila iz Žetve grešaka / Error Harvest – obrazovnog alata namenjenog dizajnerima složenih sistema u neidealnim uslovima. Imate priliku da zakoračite u prostor Instituta grešaka — temeljni organizacijski Imaginarij projekta. U svojoj mobilnoj i nomadskoj formi, Institut publici predstavlja Repozitorij grešaka i tri Imaginarija kao ključne alate za istraživanje i oblikovanje uz pomoć grešaka: Opaki proizvod / Wicked Product koristi domišljatost ilegalnih vikend naselja kako bi preispitao turističku infrastrukturu; Slobodna zona resursa / Resource Freezone iznova osmišljava napuštena postindustrijska područja kao eksperimentalne zone za kolektivnu upotrebu; dok Taloženje viškova / Layering Surplus koristi otpad i višak kao materijal za stvaranje novih slojeva stanovanja otpornog na klimatske promene.

Photo: Doris Fatur

Slovenija | Master Builders

Gde? Arsenale, Campo della Tana

Muzej za arhitekturu i dizajn (MAO) u slovenačkom paviljonu Bijenala 2025, predstavlja projekat Masters Builders, arhitektica Ane Kosi i Ognena Arsova. Projekat slovenačkog paviljona bavi se pitanjem razvoja tehnologije gradnje, koja danas uključuje robotizaciju, prefabrikaciju, veštačku inteligenciju, 3D štampanje i druge tehnologije, istovremeno izlažući neočekivani paradoks. Uprkos takozvanom tehnološkom napretku, proces gradnje često ostaje u velikoj meri analogan, na mnogo načina i u većini situacija tradicionalan. Protokoli za gradnju se nisu mnogo promenili u poslednjih nekoliko decenija, uprkos tome što tehnologija sve više dominira svakodnevnim životom. Četiri totema predstavljaju četiri stuba, tj. četiri zanatlije koji su neophodni za svaku arhitektonsku ideju. Svaka ruka koja oblikuje materijal nosi sa sobom generacije znanja, iskustva i veštine, što je nešto što nikakva tehnologija ne može u potpunosti zameniti. Zanatlije nisu samo izvođači – oni su kreativni saradnici u arhitekturi budućnosti, a nijedna veštačka inteligencija, ni 3D štampa ne mogu u potpunosti zameniti njihovo znanje i iskustvo.

Photo: Klemen Ilovar

VOGUE RECOMMENDS