LGBTQ+ knjige mladih regionalnih autora koje čitamo kao manifest slobode i otpora

Jun je mesec posvećen LGBTQ+ zajednici, a kao takav, pravi trenutak ne samo za proslavu queer identiteta, već i glasno zalaganje za njihova prava. Svaki put kada istražujem LGBTQ+ literaturu u našoj regiji (u svetu ona doživljava svoju zlatnu eru), podsetim se koliko je ona još uvek skrajnuta, baš kao i oni koji je pišu i žive. Kroz nežna, iskrena, duboko lična i kolektivna iskustva, knjige mladih regionalnih autora razbijaju heteronormativne obrasce, nudeći nam snažne narative i neke nove perspektive koje skidaju povez sa očiju. Ovo nisu priče samo o rodnim pitanjima, već i o klasnim razlikama, društvenim nepravdama, feminizmu, ekologiji, antipatrijarhatu i antikapitalizmu. Svaka stranica je mnogo više od beleženja identiteta – čin otpora i prostor slobode, glas koji se mora čuti daleko izvan četiri zida. U nastavku otkrijte knjige koje ponovo čitamo ovog juna, s važnom napomenom da se borimo svakog dana, bez obzira na mesec i godinu.

Rušenje četiri zida: Antologija regionalne queer poezije

Simboličnog naziva, Rušenje četiri zida zastupa pesnike i pesnikinje koji su prvi objavili dela queer tematike, kao što su: Bojan Krivokapić, Radmila Petrović, Fedor Marjanović, Emina Elezović, Saška Rojc, Mihaela Šumić, ukupno njih 33, a sve sa idejom rušenja pojma koji simboliše zatvor, stigmu i otklon. Javni prostor pripada svima, baš kao i pravo na dostojanstven i siguran život, a pesnici i umetnici uvek su na prvoj liniji te borbe. Antologija koju su priredili pesnici mlađe generacije Denis Ćosić i Đorđe Simić donosi intimna iskustva o ljubavi (mnogo ljubavi!) i preživljanju, svedočanstva o životu u svetu koji postaje sve isključiviji i konzervativniji, umesto otvoreniji i slobodniji, a sve to sa tankim nitima melanholije, nežnosti, ali i nade. Jer pored svoje brutalnosti svet odavno nije ni binaran, ni crno-beo.

Zovite me Esteban, Lejla Kalamujić

Autentično svedočanstvo o odrastanju junakinje u svetu u kojem se sve raspada i menja, a zagarantovana je jedino nestabilnost, nagrađeno je i Nagradom Edo Budiša za najbolju knjigu kratke proze na prostoru bivše Jugoslavije. „Naprosto pišem o meni bitnim stvarima. Lezbejka sam i radničko dijete, pa postoje duboki lični razlozi zašto pišem kako pišem. Na nekom opštijem planu, barem ja to tako vidim, queer, feminizam i klasno pitanje su najjači uzbunjivači društvene stvarnosti. U književnosti queer je mjesto koje stalno remeti ustaljene poetičke obrasce, samim tim i tradiciju. Ja ne vidim kako možemo ići dalje ukoliko ne remetimo ono što nam je dato i zadato’’, rekla je Lejla u jednom od intervjua. Ova knjiga je o nemogućnosti da se prežali prerana majčina smrt, kao i o raspadu Jugoslavije, o svim tim intimnim, unutrašnjim raspadima, o identitetu koji je nepovratno izgubljen, o ljubavi između dvije žene, i opštem osjećaju bezkućništva.

Priručnik za preživljavanje, Grof Darkula

Kada jedna od omiljenih i najznačajnijih aktivističkih platformi predstavi knjigu, jasno je da stojimo u prvom redu. Spremnošću da nepokolebljivo progovara o temama o kojima se drugi ne usude, ogoli mnoge nepravde, demistificira tabue, podstakne rasprave, te da glas onima koji ga nisu imali, Grof je mesto za povezivanje i podršku, edukaciju i kritiku, baš kao i ova knjiga. Treće, dopunjeno izdanje iz 2024. čita se u dahu, sa svim temama koje mori ovo društvo, a to su femicid, hustle kultura, toksična muškost, nezdravi partnerski odnosi, neravnopravnost i rodni identitet, te mnogi gorući problemi društva na Balkanu: poput partnerskog i porodičnog nasilja, stigmatizacije mentalnih bolesti, kriminalizacije pobačaja, prava žena, LGBT populacije i manjina. Neke od priča anonimnih autora su kontroverzne, tužne i uznemirujuće, ali ujedno i iskrene, edukativne, pune nade. Svako poglavlje prati poruka ispisana preko fotografija iz privatne arhive autora, a u knjizi ćete pronaći i stranice predviđene za ispisivanje vlastitih beleški, misli i osećaja koje ova knjiga p(r)obudi u vama. Poput terapije u ovim izazovnima vremenima kada nam je svima potreban priručnik za preživljavanje.

Queer Balkan

„Kada smo kao selektorice birale autorice i autore za antologiju i Reviju na temu queer književnosti na Balkanu, bilo nam je važno da okupimo različite književne glasove, autorice i autore mlađe i srednje generacije i neupitne književne kvalitete, pisce i spisateljice, pjesnikinje i pjesnike čije se književno, političko i aktivističko djelovanje isprepliću i nadopunjuju. Također, bilo nam je važno pokazati njenu tematsku šarolikost i perspektive koje nužno uključuju ne samo LGBTIQ+, nego i onu širu feminističku, klasnu, ekološku, antikapitalističku perspektivu’’, pišu u Predgovoru njegove urednice Lara Mitraković i Ivana Dražić, naglašavajući da je ono što je sigurno karakteristično za queer književnost u ovoj antologiji – njena angažovanost, rušenje ustaljenih tematskih i formalnih normi, eksperiment, saosećajnost. Uključeni su različiti književni rodovi: od poezije do odlomaka iz drama i romana, i to autora sa čitavog Balkana, ne samo iz regije. Posebno privlače i minimalistične korice knjige, a zbog kojih je proglašena za najlepše dizajniranu u Hrvatskoj prošle godine.

Proleće se na put sprema, Bojan Krivokapić

Roman o dečaku koji je voleo da plete, o grupi starica – koje su motale duvan i godinama gledale u more, o bolnicama, smokvama u Skadru, Istri, kolonistima, Jugoslovenima, o gubitku tla pod nogama, i borbi za dostojniji život. Proleće se na put sprema sastavljen je od fragmenata dok pripoveda o Gregoru – dečaku i muškarcu kroz kojeg se, u višeglasju, oglašavaju brojni likovi i sa transgeneracijskim pričama: o siromaštvu, nepravdi, borbi, bolesti, smrti, opstanku i ljubavi. Iako različitih identiteta, likovi su međusobno povezani svojom ranjivošću i rastrzanošću, a kako zalazite dublje, granica između sna i jave postaje sve tanja.

Tela i jezici u pokretu: savremena ženska poezija u postjugoslovenskim pesničkim kulturama

Antologija koju je priredila Dubravka Đurić obuhvata čak četrdeset autorki iz regiona, podeljenih po državama i poređanih po godištu, kako bi se izbegla hijerarhizacija među njima. Bogatstvo perspektiva proizilazi iz različitih postjugoslovenskih kultura, ideologija i stilova pisanja, a ujedinjene opovrgavaju ustaljeno mišljenje da književnost pripada muškarcima. Vreme je da se oslobodimo stega od patrijarhata, od očekivanja društva da ispunjavamo propisane uloge, da ćutimo neravnopravne ili potlačene. Uz savremenu poeziju koja je ušle u izbor uvršteni su i kratki autopoetski segmenti, kao što je deo citata Marije Andrijašević u podnaslovu.

Nisam znala šta nosim u sebi, Radmila Petrović

Nepretenciozna, a gotovo epska, poezija Radmile Petrović je sirova, direktna i bolna istina pretočena u stih. U najnovijoj zbirci, pored klasnih razlika, života između sela i grada i ženskom odrastanju u muškom svetu, dobro poznatih motiva iz Moja mama zna šta se dešava u gradovima, Radmila piše i o ljubavi. Onoj koja spasava i razara istovremeno. Žensko iskustvo je u prvom planu, u svom najintimnijem obliku – iz tela, srca, vekovima potisnutog ćutanja. U zbirci, koja bi se mogla nazvati i romanom u stihu, ljubavna priča o dve žene vodi ka introspektivnom suočavanju i kritici sveta oko nas: od patrijarhalnih obrazaca na kojima smo ponikli do kapitalističkog sistema u kojem postajemo saučesnici. Ovo je odrastanje i samootkrivanje jednog glasa koji nije uljuljkan, već silovit.