Logo
Please select your language

Long read

Kreativci iz regije koji svojim talentima i radom oblikuju berlinsku modnu scenu

Tina Lončar

Berlinska kreativna scena u neprestanom je cvatu, između ostalog i zbog svoje multikulturalnosti, čemu doprinose i kreativci balkanskih korena s kojima smo razgovarali. 

Photo: Boris Kralj

Slobodouman, iskren, otvoren, na momente surov i mračan, raskalašan i buntovan, ponekad bučan i hektičan, surov, ali i neponovljiv u svojoj raznolikosti. Sve je to Berlin. Grad koji zna bezbroj puta da iznenadi i da ponuditi priče koje se prepričavaju poput zapleta najuzbudljivijih romana, onih koji  te prodrmaju i zauvek postanu deo tebe. Ako mu se prepustiš, Berlin je grad nakon kojeg više nećeš biti isti, a ono što ga čini toliko posebnim i drugačijim je jedinstvena fuzija supkultura, pokreta, multikulturalnosti, klupske scene izrasle na temeljima potrage za slobodom, hladne i duge berlinske zime, težine istorije i otpora koji je iz nje procvetao… Upravo takav kakav jeste, Berlin je plodno tlo za kreativnost, za nadahnuće koje se rađa, ne iz nečeg kao što je lepota nego iz energije grada – ovde kreativnost buja podstaknuta slobodom da se prepustiš i pronađeš put do svega što jesi i onoga što možeš biti. U takvom ambijentu raste i cveta i berlinska modna scena, u koju su svoj rad, vizije i talente tokom godina utkale i brojne kreativne duše balkanskih korena. 

Povezano: Mladi talenti iz regije koji su pronašli svoje mesto na londonskoj modnoj sceni

Helena nosi suknju, svilenu košulju, jaknu, sandale, sve Gucci

Helena Narra

Zanimanje: hair stilistkinja i make-up artistkinja

Helena Narra odrasla je između dva grada i dve kulture: pola detinjstva provela je u Münchenu, pola u Berlinu, mediteranskog nasleđe s majčine strane i sarajevskih korena s očeve. Ta simbioza različitih svetova rano ju je naučila da ne mora da se uklopi u samo jednu definiciju i da se u različitosti oseća kao kod kuće. Njen profesionalni put započeo je rano. Završila sam školovanje za frizerku, šminkerku, nail dizajnerku i kozmetičarku, a počela sam da freelancujem s 18 godina“, priseća se Helena. Već sa 21 godinom radila je na MTV-u, paralelno gradeći portfolio koji će s vremenom postati impresivan. U njega će upisati brojne saradnje s časopisima Vogue, DAZED, Numéro i ELLE, rad s renomiranim fotografima kao što su Juergen Teller i Mert&Marcus, kao i revije za modne kuće poput Prade, Diora, Valentina, Miu Miu, Versacea, Dolce&Gabbane…

Danas joj, kako kaže, dani retko slede bilo kakav ustaljeni ritam. Nedavno sam se vratila s tronedeljnog putovanja. Meksiko, Maroko, Pariz, München. Ponekad mi nedostaju prijatelji, ali oduvek sam volela da putujem“, govori. Uz beauty i fashion projekte, Helena se bavi i konsaltingom: kreira marketinške koncepte, razvija strategije, vodi digitalnu reprezentaciju klijenata i radi na sadržaju za društvene mreže. Berlin je za mene grad mogućnosti. Isprobala sam svaki stil. Mladost i sloboda to dopuštaju, a Berlin to podstiče. A na pitanje postoji li tajna njenog stila danas, samo će se nasmejati i reći: SPF 50+ i naočare za sunce.

Saša nosi T-shirt Nike Pro Rash Guard, Kardigan i kaput, sve Edited, Pantalone Bershka, Cipele Salomon Lab sneakers, Torba suvenir iz Južne Koreje

Saša Hortig

Zanimanje: Senior Fashion Designer u modnoj kući Edited

Moja berlinska priča je priča o ljubavi na prvi pogled“, govori s osmehom Saša Hortig, koji se u nemačku prestonicu doselio početkom 2021., nakon perioda provedenog u Stockholmu. Posetio sam Berlin nekoliko puta i odmah osetio povezanost s gradom. Nedugo zatim stigla je ponuda za posao u modnoj kući EDITED, a sve ostalo je istorija. Rođen i odrastao u Đakovu, Saša je modnim dizajnom počeo da se baviti još kao brucoš na studijama modnog dizajna u Zagrebu, predstavljajući svoje prve projekte na tadašnjim ključnim modnim događanjima. Energija i želja moje generacije za disrupcijom domaće modne scene bila je nešto čarobno“, priseća se. Upravo ga je ta radoznalost odvela ka dubljem istraživanju mode u samu srž industrije, tamo gde nastaju ideje koje kasnije oblikuju tržište.

Nakon što je zanat brusio u studiju IO Ivane Omazić, stažirao je u ACNE Studios te nakon toga gradio karijeru u modnom brendu & Other Stories, prvo kao asistent, a potom kao dizajner. Danas radi kao Senior Fashion Designer u modnoj kući EDITED, a Berlin mu je, kako nam priča, nepresušan izvor inspiracije. Ono što najviše utiče na mene – i na kraju na moj rad – jeste berlinski streetstyle i clubbing scena. Postoji određena vrsta slobode u Berlinu koja se retko oseti u drugim gradovima. Ako znaš gde da gledaš, možeš da vidiš fascinantne trenutke na ulici koji postoje samo tada, u tom trenutku, i verovatno nikad neće završiti na modnim platformama ili društvenim mrežama.

Rafaela nosi jaknu Quartz Co, Jeans Bimba y Lola, Cipele Prada x Gyakusou

Rafaela Kaćunić

Zanimanje: kreativna direktorka, suosnivačica magazina This is Badland

Rafaela Kaćunić rođena je u Splitu, odrasla je u zapadnoj Nemačkoj, a u Berlin je stigla iz Pariza pre 11 godina, tražeći grad koji dopušta više slobode, hrabrosti i manje hijerarhija. „Berlin me je osvojio svojom otvorenošću, kontrastima i onim prkosnim duhom zbog kojeg se niko ne oseća prisiljeno da se uklopi u unapred zadate okvire.“ Njena priča započela je studijama modnog dizajna, pa zatim masterom vizualnih komunikacija u Parizu, a prvi posao nakon studija pronašla je u kući Dior Homme, u odelu za set design.

„Kad sam stigla u Berlin, otvorile su mi se sasvim nove i raznolike prilike za istraživanje vlastitog skill seta: od art direkcije do stylinga i pisanja“, govori Rafaela, koja se danas bavi i stylingom i fotografijom, no najviše je fokusirana na kreativnu direkciju. Pokretanje magazina This is Badland smatra najznačajnijom prekretnicom u dosadašnjoj karijeri. „This is Badland nastao je iz želje da povežem sve interese u jednu celinu i da dam platformu estetici i pričama koje dolaze iz naše jugoistočne regije, ali izvan stereotipa.“ Najveća satisfakcija joj je, kako kaže, posmatrati način na koji se ideje oblikuju i vizija pretvara u nešto veće nego što je zamislila. „Berlin me podstiče na to da eksperimentišem, razmišljam šire i da se ne bojim nesavršenosti. Estetika grada živi u kontrastima: industrijsko i nežno, monumentalno i intimno – i možda se upravo taj kontrast vidi u svemu što radim.“

Povezano: Razgovarali smo s Rafaelom Kaćunić o Balkanu kao nepresušnoj inspiraciji

Dushan nosi odelo i cipele Situacionist, Ogrlica Milko Boyarov

Dushan Petrovich

Zanimanje: hair stilista

Nakon 11 godina života u Beogradu, osetio je da je došlo vreme za promenu. Berlin je već poznavao zbog prijatelja koji su tu živeli, pa je dolazak u grad došao gotovo prirodno, kao logičan sledeći korak. Plan je Dushanu Petrovichu na početku bio da ostane neko vreme“, no taj period je ubrzo prerastao u novu životnu etapu. Njegov put počeo je mnogo pre, upisom srednje frizerske škole, nakon čega je deset godina radio u različitim salonima. Taj stabilan zanatski temelj kasnije ga je poveo ka svetu mode u kojem je ostvario nebrojene uspehe, od saradnje s modnim brendovima kao što su Balenciaga, Diesel i Calvin Klein do editorijala u magazinima kao što su AnOther Magazine, Re-Edition, DAZED...

Jedan od najznačajnijih trenutaka u karijeri bila je nominacija za New Wave Creative na British Fashion Awards u londonskom Royal Albert Hallu. Ples je, paralelno sa školovanjem, uvek bio njegova druga disciplina. Apsolutno sve ima veze s taktilnošću i pokretom“, kaže. Upravo ta svesnost tela i ritma pomaže mu i danas – u komunikaciji s ljudima, ali i u kreiranju vizualnih ideja. U poslednjih nekoliko godina Berlin Fashion Week dobija sve veći značaj, privlačeći mlade talente iz celog sveta. U tom živom, živopisnom ekosistemu, kako kaže, inspiracija dolazi prirodno. Ovde jedni druge podstičemo svojim autentičnim senzibilitetima.

Lada nosi rolku, suknju i cipele, sve Alaïa, Kaput H&M x Glenn Martens

Lada Seletković

Zanimanje: buyerka i konsultantkinja

Rođena u Slavonskom Brodu, Lada Seletković u Berlin se preselila nakon života u Beču, gde je završila studije ekonomije. Grad je godinama posećivala tokom Nedelje mode, a njegova sirovost i autentičnost oduvek su je iznova oduševljavale. Berlin je grad koji se ne skriva iza savršene fasade, nego prihvata različitost i dopušta ti da budeš potpuno svoj. Nakon Beča, čija je kultura zatvorenija i konzervativnija, osećaj slobode bio je presudan da Berlin postane mesto na kojem se oseća kao kod kuće. Svoj profesionalni put započela je u Zagrebu, u Peek & Cloppenburgu. Iako prodaja nije bila moj prvi izbor, dala mi je važan temelj duboko razumevanje kupaca koji je kasnije oblikovao celu moju karijeru.

Nakon prelaska u buyer program, nastavila je karijeru u Beču, od modnih dodataka do premium segmenta i brendova poput Max Mare, Burberryja i Armanija, a u Berlin je stigla zahvaljujući headhunteru koji joj je ponudio poziciju u KaDeWe-u. U luksuznoj nemačkoj robnoj kući provela je gotovo osam godina, a onda je osnovala konsalting agenciju. Ispunjava me rad s ljudima koji su uložili srce u ono što rade: u svoj brend, svoju priču i ljubav prema modi koju delimo. Volim bliskost i poverenje koji se s vremenom stvore, i to što mogu biti uz njih dok rastu“, objašnjava. Berlinska modna scena, eksperimentalna i odvažna, večna joj je inspiracija: Posebno snažan uticaj ima techno kultura, koja berlinskoj modi daje prepoznatljiv edge i jedinstven osećaj slobode izražavanja. Taj spoj sirovosti, kreativnosti i individualnosti stalni je izvor moje inspiracije.

Povezano: Psihologija, trendovi i Excel tablice – istražili smo kako izgleda posao buyera

Paula nosi haljinu Junya Watanabe Comme des Garçons, kaput vintage, kapu Madomorpho i cipele Maison Margiela Tabi. Marko nosi džemper sa maskom CP Company, kaput Comme des Garçons Homme Plus, svilene pantalone Vaida Voraitė i cipele Balenciaga reptile

Paula i Marko Pavlović

Zanimanje: vlasnici vintage storea Slina

„Berlin dopušta da stvari stoje same za sebe, bez pretenzija. Tvoje odluke i razmišljanja ovde se mogu razviti jer je grad dovoljno sirov i otvoren da ih primi“, govore Paula i Marko Pavlović, koji su Zagreb 2019. zamenili živopisnom nemačkom prestonicom. Nakon magistra ekonomije, shvatili su da kancelarijski poslovi „od devet do pet“ nisu njihov put, a Berlin je jednostavno „imao smisla“. Otvaranje fizičke radnje došlo je sasvim prirodno nakon nekoliko godina berlinskog života, kao i uspešnog vođenja online prodavnice. Adresu za Slinu pronašli su u Neuköllnu, a njihov vintage store danas posećuju umetnici, muzičari i svi oni koji odeću doživljavaju kao izraz identiteta.

Sve je, doduše, počelo s Paulinom ljubavi prema odeći koju joj je usadila baka. „Sama je šila sve što je nosila. Kad bih dolazila kod nje, prolazile smo kroz njen nakit, pletene rukavice, bunde… Od nje sam nasledila oko za detalje“, priseća se Paula. Marko je učio uz nju. „Sledio sam njen pogled na komade i naučio da prepoznam i cenim detalje, kolekcije, ideje.“ Kroz Slinu su prošli brojni rariteti, ali posebno pamte početke i uzbuđenje kad bi pronašli nešto vredno. U vitrini njihovih sećanja stoje brojni komadi, a posebno mesto imaju dva s potpisom brenda Comme des Garçons: kaput iz FW2012 kolekcije i avangardna skulpturalna haljina iz kolekcije AW22 Black Rose pronađena na kraju iscrpljujućeg dana u Tokyju. „Ovaj posao je 20 posto romantike i 80 posto logistike“, govore iskreno, a ako ih pitate zašto baš Slina, reći će vam da je to njihova „mala tajna“ Ili jednostavno: „Zašto ne?“

Suzana nosi bundu Lena Voutta, Čizme Chanel, Naočare Gucci, Jeans H&M x Glenn Martens, Prsten Versace

Suzana Holtgrave

Zanimanje: modna fotografkinja

Suzana Holtgrave u Berlin je stigla 1986. iz sunčane Pule, mediteranskoga grada na rubu Istre u kojem je još kao devojčica znala da će jednog dana postati kosmopolita. Na tetkinoj šivaćoj mašini je kreirala odeću i potajno maštala o tome da će biti modna dizajnerka. U Nemačku ju je, kako kaže, odvela ljubav. Zaljubila se u Nemca u pulskom klubu i bez razmišljanja otišla iako se njen vokabular tada završavao na guten Tag i Barke fahren. „Berlin je 80-ih i 90-ih bio najluđi i najkreativniji. Omeđeni zidom, plesali smo kao da nema sutra“, priseća se Suzana, koja je svoju modnu priču započela modelingom. Radila je u legendarnom Dschungelu do zore, a potom odlazila pravo na modne piste.

No s vremenom je promenila strane i svoje mesto pronašla je iza fotoaparata. „Dogodilo se sasvim spontano. Kao da je kamera našla mene, a ne ja nju. Uzela sam je u ruke i počela da snimam – prirodno, bez razmišljanja, kao da sam oduvek radila samo to.“ Tokom karijere radila je za brojne modne magazine kao što su Vogue Hong Kong, ELLE, Harper’s Bazaar, Schön! Magazine, a posebno mesto u njenom sećanju zauzima Helmut Newton, s kojim je radila tokom snimanja njegova biografskog filma u Berlinu. Za Suzanu je Newton i danas najveća fotografska inspiracija. „Moja estetika se menja kao i sâm život – fluidno, bez pravila“, govori. Berlin joj daje slobodu, ali ona voli da kaže kako, uprkos svemu, „ostaje Mediteranka – Berlin meets Ibiza“.

Boris nosi košulju, Majicu, farmerke sve Guovarde, Cipele CamperLab

Boris Kralj

Zanimanje: modni fotograf

Boris Kralj rođen je u južnoj Nemačkoj, no njegovi hrvatski i srpski koreni su važan deo njegovog ideniteta. U Berlin se preselio pre više od dve decenije kako bi studirao fotografiju, a od tada, kako nam priča, svedoči kako se grad vizualno i kulturno menja. U modu se zaljubio sasvim neplanirano družeći se sa studentima iz klase Vivienne Westwood na Universität der Künste, koji su na predavanja dolazili obučeni kao da idu na modnu reviju.

Njegov fotografski put počeo je, doduše, mnogo pre: Moj je otac amaterski fotografisao moju majku, pa sam i ja počeo da režiram fotografska snimanja s prijateljima još kao prilično mali. To je bio moj način da pobegnem iz svakodnevice u neku svoju stvarnost“, kaže Boris, koji je tokom svoje karijere sarađivao s brojnim renomiranim magazinima i prestižnim brendovima, a portretisao je i niz neverovatnih ličnosti, među kojima su Karl Lagerfeld, Susan Sarandon i Heinz Mack. Ipak, jedan od njegovih najvažnijih radova ostaje fotoknjiga My Belgrade. U tragovima Jugoslavije, koje je godinama dokumentovao na beogradskim ulicama, krije se lična priča o potrazi za korenima i identitetom. Knjiga je nastala iz duboke čežnje za uspomenom ili osećajem koji sam, kao dete i tinejdžer, mogao da živim samo tokom letnjih praznika. To je bilo nešto što sam teško mogao da opišem, a što sam ponovo pronašao u Beogradu 2000-ih.

VOGUE RECOMMENDS