Knjige iz kojih sam naučila najviše o AI i kako oblikuje našu budućnost
Tara ĐukićDecembar 23, 2025
Decembar 23, 2025
Nebrojano puta sam pričala (i pisala) o tome kako sa veštačkom inteligencijom imam love-hate odnos. Ponekad je smatram jednom od najvećih revolucija u ljudskoj istoriji, a ponekad, u me having a mental breakdown epizodama, potpunom besmislicom za koju ne mogu da poverujem da postoji dilema hoće li moći da zameni čoveka. U razgovoru sa chatbotom, više sam destruktivna nego konstruktivna, češće ga kudim nego hvalim, naročito kada mi odgovori nešto poput: izvini, danas me baca. Stvari postaju samo bizarnije – AI farmaceutske kompanije počele su da prodaju kodirane opijate kako bi chatbotovi bili produktivniji, takođe, isti oni počeli su da dobijaju „lične menadžere“ i PR timove, jer su im odgovori postali viralni brže nego izjave stvarnih javnih ličnosti. Ljudi masovno traže emotivnu validaciju od chatbotova umesto od terapeuta, da se ne vraćam na njegovu zloupotrebu u kreativnoj i umetničkog industriji, od koje je tema o njegovoj problematičnosti zapravo i počela.
Zbog svega ovog, u 2025. sam poželela dublje i podrobnije da istražim veštačku inteligenciju, i čitavu nauku koja se krije iza nje. Nakon što je ChatGPT postao široko dostupan, police sa AI knjigama su se naglo popunile. No, nisu sve knjige vredne vaše pažnje, u nastavku izdvajam one koje vam zaista mogu poslužiti kao alat da bolje razumete AI i pozadinu koju nosi.
Povezano: Lista najčešće kopiranih umetnika i reditelja u AI promptovima 2025. mogla bi vas iznenaditi
Najambicioznija tvrdnja u ovoj knjizi jeste predviđanje da će AI do 2029. biti „bolji od svih ljudi“ u „svakoj veštini koju poseduje bilo koji čovek“. Naime, iako se oslanja na realne trendove i Ray Kurzweil ima istoriju tačnih predviđanja, današnji AI sistemi su i dalje uglavnom usko specijalizovani. Nedostaje im opšta inteligencija, prilagodljivost i svest koje karakterišu ljudski um. Takođe, veštine poput kreativnosti, empatije i moralnog rasuđivanja i dalje predstavljaju ozbiljan izazov. Čak i ako se tehničke prepreke prevaziđu, etički, regulatorni i društveni faktori mogli bi znatno usporiti primenu. U knjizi The Singularity Is Nearer, Kurzweil razvija i ažurira ideje iz svog ranijeg dela The Singularity Is Near (2005). Nova knjiga, objavljena 2024. godine, bavi se ubrzanim tempom tehnološkog razvoja i njegovim posledicama po čovečanstvo. Svakako vrlo interesantna za debatu.
Spremamo se da pređemo kritičnu granicu u istoriji naše vrste. Sve će se promeniti – najavljuje ova knjiga iz 2023. godine. AI će obavljati složene zadatke – upravljati biznisima, proizvoditi neograničeni digitalni sadržaj, voditi ključne državne službe i održavati infrastrukturu. Biće u osnovi DNK printera i kvantnih računara, projektovanih patogena i autonomnog naoružanja, robotskih asistenata i obilja energije. Kao suosnivač pionirske AI kompanije DeepMind, Mustafa Suleyman je u srcu ove revolucije, koja bi mogla postati najveći akcelerator napretka u istoriji. On tvrdi da će naredna decenija biti definisana ovim talasom moćnih, brzo širećih novih tehnologija. The Coming Wave ujedno upozorava da ove tehnologije mogu destabilizovati postojeće institucije, uključujući i moderne države, ako ne razvijemo efikasne načine da ih kontrolišemo i usmerimo pre nego što bude prekasno. Knjiga se bavi “problemom zadržavanja” (containment problem) kao ključnim izazovom našeg doba i poziva na novi pristup upravljanju i regulaciji moćnih tehnologija kako bismo iskoristili njihove prednosti, a minimizirali potencijalnu štetu.
Dobitnica nagrade Financial Times Business Book of the Year 2024, fokusirana je na globalnu trku za razvoj opšte veštačke inteligencije, s akcentom na rivalitet vodećih kompanija koje oblikuju njenu budućnost: OpenAI, DeepMind i Anthropica. Parmy Olson kao iskusna novinarka iz domena tehnologije prati kako su ove organizacije evoluirale do moćnih igrača kojima je cilj komercijalna i tehnološka supremacija. Knjiga otkriva pozadinske borbe za kontrolu nad ključnim tehnologijama, investicije, strateške saveze i etičke dileme, ukazujući na potencijalne opasnosti i društvene implikacije širenja AI – od pristrasnosti i bezbednosnih rizika do uticaja na industrije i svakodnevni život. „Supremacy“ je i upozorenje i narativ o tome kako razvoj AI može promeniti svet, ali i tome ko danas drži konce moći u toj trci.
Knjiga Briana Christiana bavi se jednim od ključnih izazova savremenog AI-ja: kako osigurati da sistemi veštačke inteligencije deluju u skladu sa ljudskim vrednostima i namerama. Kroz brojne primere autor pokazuje kako AI može pogrešno tumačiti ciljeve ili pojačavati društvene pristrasnosti. Kako se AI sve više koristi u kritičnim oblastima poput zdravstva, pravosuđa i finansija, pitanje usklađivanja postaje presudno. Knjiga je istovremeno i upozorenje i vodič za odgovoran razvoj tehnologije.
Možda i najinteresantnija na ovom spisku jeste knjiga Karen Hao sa detaljno istraženim i kritičkim pogledom na uspon OpenAI-ja i ulogu Sama Altmana u oblikovanju jedne od najmoćnijih tehnoloških institucija današnjice. Oslanjajući se na dugogodišnje praćenje industrije, brojne intervjue i interni kontekst, Karen prikazuje kako se početna ideja o odgovornom i otvorenom razvoju veštačke inteligencije postepeno sudarila sa komercijalnim interesima, koncentracijom moći i geopolitičkim pritiscima. Knjiga se ne bavi samo tehnologijom, već i ljudima, odlukama i sistemima koji stoje iza nje, postavljajući jasno pitanje: ko zaista kontroliše AI i po kojoj ceni. Empire of AI pruža neophodan uvid u stvarnost savremene AI industrije, daleko od hype-a i futurističkih obećanja. Kako je objavljena u 2025, još uvek nije dostupna u našem regionu.