Od gradskih galerija do gradskih ulica, obojite letnje večeri ovim izložbama
Između gradske vreve i galerijske tišine, donosimo vam izbor izložbi koje vredi pogledati
Tijana ČvorakJun 17, 2025
Između gradske vreve i galerijske tišine, donosimo vam izbor izložbi koje vredi pogledati
Tijana ČvorakJun 17, 2025
Otkrijte dublje slojeve Ljubljane prilikom sledeće posete ovom možda ne najvećem i najrazvijenijem, ali vrlo zanimljivom evropskom gradu. Ljubljana je dovoljno blizu da uvek možete da isplanirate vikend izlet u neki grad u regiji. A dok pripremate i dogovarate svoj plan putovanja, ne zaboravite, osim primamljivih gastronomskih destinacija i lokacija za večernje izlaske, da uključite i pet odličnih izložbi koje će obogatiti vaše iskustvo u ovoj predivnoj slovenskoj prestonici.
Nakon predstavljanja na Sarajevo Photoghraphy Festivalu i francuskom festivalu Mesnographies 2023. godine, češka fotografkinja Hana Knížová prvi put izlaže i u Sloveniji – sa intimnom serijom Majke (Mothers). Autorka koja u svom radu pretežno istražuje motive mladosti i složenost međuljudskih odnosa, ovoga puta suptilno i promišljeno ulazi u stvarnost materinstva. Njeni portreti otkrivaju sirovu intimnost ovog odnosa, od prvih postporođajnih trenutaka do ranog detinjstva, bez idealizacije, kroz nefiltrirane fragmente svakodnevice. Budući da sa mnogim portretisanim ženama održava dugotrajan kontakt, serija se postepeno oblikuje u finu studiju transformacije, kako se unutrašnji svet majke lomi i prilagođava stalno promenljivoj dinamici odnosa sa detetom. U prvi plan stavlja ranjivost kao snagu i iz nje gradi svet u kojem se može prepoznati svaka žena. Majke nisu samo izložba, već poziv na tiho posmatranje uloge koja je često podrazumevana, a nikada jednoznačna
Gde? Cankrajev dom
Kad? do 29. juna
Hana Knížová
U Cankarjevom domu otvorena je izložba jednog od najvažnijih savremenih fotografa posvećenih temama životne sredine – Nika Brandta, britanskog umetnika koji je studirao slikarstvo i film na prestižnoj Saint Martin’s School of Art. Presudan trenutak u njegovom stvaralaštvu dogodio se tokom snimanja spota Earth Song Michaela Jacksona u Tanzaniji, gde se prvi put susreo sa afričkom prirodom i njenom krhkošću.
Serija nastala između 2020. i 2023. godine bavi se posledicama klimatskih promena širom sveta, od Kenije i Zimbabvea, preko Bolivije, do Fidžija, gde je pod vođom fotografisao lokalno stanovništvo, doslovno potopljeno u stvarnost podizanja nivoa okeana. Ljudi i životinje uhvaćeni njegovim objektivom postaju tihi svedoci sveta koji se raspada, svaka fotografija spoj je lepote i upozorenja, nežnosti i gubitka. Brandt svojom poetičnom, ali surovom estetikom pokazuje da priroda umire polako, ali sa sve glasnijim znakovima. Njegove slike podsećaju da oni koji su najmanje doprineli klimatskoj krizi najpre osećaju njene posledice. Ipak, u njihovim pogledima ima i tuge, i dostojanstva, i tihog, istrajnog prkosa.
Gde? Cankrajev dom
Kad? do 7. septembra
Nick Brandt, Alice, Stanley in Najin, Kenija, 2020, Courtesy of Cankarjev dom
Ovogodišnje 36. Bijenale grafike u Ljubljani, pod zajedničkom temom Proročište: O mašti i slobodi, bavi se pitanjima slobode, fantazije i snova, otvarajući prostor umetnosti za razmišljanje o tome kako je moguće stvoriti zajedničko dobro zasnovano na kolektivnim vrednostima. U vremenu kada se svet ljulja pod teretom kriza, umetnost preuzima ulogu proročišta – postaje mesto gde se dotičemo ideja slobode, kontrole, mašte i mira. Prošetajte kroz ljubljanske spomenike umetnosti i na šest lokacija širom grada otkrijte do sada nikad izlagana dela 25 umetnika iz celog sveta, koji svako na svoj način nude prostor za razmišljanje, duhovno utočište ili tihe ideje revolucije.
Gde? Grad Tivoli, Švicarija, Moderna galerija, Mestna galerija, Jakopičevo sprehajališče, Plečnikov avditorij
Kad? do 12. oktobra
Nicole L’Huillier, Sound Instalation, 2025, Courtesy of the artist
Kolektiv Sreda u sredu (SVS) – Žiga Artnak (1986), Urban Cerjak (1986), Matic Flajs (1994) – nastao je 2019. godine, najpre kao platforma za istraživanje umetničkih tehnika i kreativnih koncepata. Njihov grafički atelje, smešten u preuređenim podrumskim prostorijama jedne stambene zgrade u Ljubljani, prošle je godine postao jedno od mesta održavanja Bijenala grafike u Ljubljani, gde su u okviru opuštenih druženja ugostili umetnike iz različitih zemalja i stvorili više od dvadeset grafičkih radova. Ove saradnje, zajedno sa radovima sedamnaest pozvanih umetnika i reakcijama više od 200 posetilaca – sada su predstavljene u Galeriji „S“ na Ljubljanskom gradu. Izložba nudi uvid u rad samoorganizovane umetničke zajednice koja istražuje grafičke tehnike duboke štampe, gradi kreativne veze i uspostavlja sopstvene produkcijske uslove. Sreda u sredu pokazuje da je savremena grafika i dalje itekako živa – kao prostor zajedništva, istraživanja i stvaralačkog dijaloga.
Gde? Ljubljanski grad, Galerija “S”
Kad? do 12. oktobra
Kolektiv Sreda V Sredo, Courtesy of MGLC
U Gradskom muzeju Ljubljana otvoren je njihov ovogodišnji glavni izložbeni projekat pod nazivom „Od korzeta do žaketa“, rezultat 30 godina istraživanja i prikupljanja predmeta, odeće i priča muzejske kustoskinje, etnologinje i autorke projekta Mojce Ferle.
Radi se o izuzetnoj i opsežnoj zbirci koja je počela da nastaje 50-ih godina prošlog veka i obuhvata više od 4500 pažljivo odabranih jedinica, uključujući sve od gornje odeće, donjeg veša, dodataka kao što su pokrivala za glavu, rukavice, lepeze, muštikle i lule, krojne predloške, alate i opremu krojača… i mogli bismo da nabrajamo do sutra.
Odeća je oduvek bila više od samog komada tkanine, a izložba nas vodi kroz priče i poruke koje je odeća komunicirala. Od najstarijeg predmeta u zbirci, ženske gornje odeće špenzera, koja datira otprilike iz 1850. godine, preko odeće za važne životne prekretnice poput krštenja ili venčanja, slojeva donjeg veša do svečanih, večernjih i balskih haljina. Izložba nas vodi u zanatske i krojačke radionice važnih ljubljanskih zanatlija i modistikinja, preispituje značaj krzna nekad i danas i dotiče se održive mode i predstavljenih projekata u saradnji sa slovenačkim modnim dizajnerima i Srednjom školom za oblikovanje i fotografiju. Najviše nas je zanimalo gde su tadašnje ljubiteljke mode saznale za najnovije modne smernice, jesu li više pratile bečke ili pariske trendove, i ko su bili Ljubljančani i Ljubljančanke odeveni po poslednjoj modi?
GDE? Mestni muzej Ljubljana
KADA? do 23. februara 2025.
Od korzeta do žaketa, MML, foto: Blaž Gutnik
Slovenački impresionizam je jedno od bogatijih razdoblja kada govorimo o slovenačkom slikarstvu sa početka prošlog veka.
Ovaj put nam se pruža jedinstvena prilika da vidimo odabrana dela četiri slovenačka impresionista, Riharda Jakopiča, Ivana Groharja, Matije Jame i Mateja Sternena, ne samo kao slike, već kao kretanje u vremenu i prostoru. Da, dobro ste pročitali. Uhvaćena u zadivljujućem plesu svetlosti i boja, ta remek-dela oživljavaju u okruženju nedavno obnovljene gradske dvorane Kazemate. Prostorne projekcije, povezane sa odabranim ambijentalnim zvukom, stvaraju čulnu simfoniju koja otvara potpuno nove dimenzije Sejalca, Rdečega parazola, Kopalk, Kola i drugih vanvremenih slika koje su duboko utkane u slovenački identitet.
Veličanstveno iskustvo od petnaest minuta očaraće i ljubitelje najvažnijeg razdoblja slovenačkog slikarstva i one koji traže nove senzorne doživljaje u spoju umetnosti i savremene tehnologije.
GDE? Ljubljanski grad, Dvorana Kazemate
KADA? do 26. oktobra
Narodna galerija u Ljubljani nakon više od pedeset godina ponovo u središte postavlja barok – raskošan, dramatičan i emotivno snažan stil, ovoga puta kroz obimnu izložbu koja nudi svež i detaljan uvid u umetnost 17. i 18. veka na prostoru današnje Slovenije. U vreme velikih društvenih i političkih promena procvat ovog stilski izražajnog razdoblja oblikuju ambiciozni naručioci i umetnici iz lokalne sredine, kao i iz šireg srednjoevropskog i italijanskog prostora.
Izloženo je više od 170 radova, slika, skulptura, grafika i predmeta primenjene umetnosti, koji prate umetnički puls od kasne renesanse do prvih naznaka neoklasicizma. Postavka osvetljava rad baroknog umetnika i otkriva vrhunska dostignuća sakralne umetnosti kroz monumentalne oltarske slike i bogato ukrašene skulpture, ali prikazuje i svetovnu umetnost koja je oblikovala javne i privatne prostore. U fokusu su i reprezentativni portreti, mrtve prirode, pejzaži i istorijske scene, ključni elementi baroknog ukusa i kolekcionarske strasti tog vremena.
Gde? Narodna Galerija
Kad? do 9. novembra
Uršulinska crkva svete trojice, Courtesy of Narodna galerija