Povratak u prošlost na nostalgičnoj izložbi o Zagrebačkom velesajmu

U zagrebačkoj Galeriji Modulor se otvorila izložba koja će sigurno pobuditi i probuditi dozu nostalgije kod posetilaca. Naime, izložba Zagrebački velesajam 1956.-1961. čije su autorke Lane Lovrenčić (Institut za povjest umjetnosti) i Sonje Leboš (Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja) prikazuje Zagrebački velesajam u kontekstu 1950.-ih godina Zagreba, Hrvatske, Jugoslavije. Izložba je besplatna, a može se posetiti do 6. juna 2024.

Zagrebački velesajam 1956.-1961.

Izložba daje smernice za proučavanje društvenog, privrednog, (geo)političkog i prostornog doprinosa Zagrebačkog velesajma razvoju jednog socijalističkog grada, a time i (socijalističkog) sveta. Zagrebački velesajam locus je snažan odraz globalnih dinamika koje su se na njemu ogledale u vreme pooštravanja politika Hladnog rata, kao rezultata podele sveta nakon 2. svetskog rata na dva ideološka pola, kapitalistički i socijalistički. S druge strane, Zagrebački velesajam povezivao je te polove kroz sveprisutni konzumerizam i nadmetanje u tehnološkom napretku, što je podrazumevalo i omogućavalo ekstrakciju prirodnih resursa u do tada neviđenim razmerima. Ova izložba, prva u nizu izložbi koje su posvećene Zagrebačkom velesajmu, bavi se razdobljem od njegove inauguracije na desnoj obali Save do 1961. godine, koja donosi formalizovanje Pokreta nesvrstanih, privrednu stagnaciju, dok se u lokalnom kontekstu formiraju obrisi Novog južnog Zagreba. – objasnile su autorke izložbe Lana Lovrenčić i Sonja Leboš.

Photo: Modna revija u paviljonu SSSR-a, film „Boje i leptiri“ (Zora film, 1960., režija: Frano Vodopivec). Izvor: HDA-Hrvatska kinoteka

Zagrebački velesajam danas je lokacija u Zagrebu u kojoj se odvijaju razni sadržaji, od Interlibera do zabavnog sadržaja za decu, međutim sadržaj ustaljen i koherentan, sve je jako razbacano, nepovezano i zapravo je lokacija sa mnogo paviljona koji se iznajmljuju za razna događanja, bez nekakvog plana i programa. Na žalost, Zagrebački velesajam je izgubio značaj koji je nekad imao. Zagrebački velesajam u društvenom, kulturnom i poslovnom kontekstu danas nema takvo značenje kao što je imao u vreme svog vrhunca poslovanja, 50-ih, 60-ih i 70-ih godina prošlog veka. 1980-ih velesajamsko poslovanje se uveliko menja, nestaju ti godišnji veliki sajmovi i nastaju specializovani sajmovi, tako da mu se kontekst menja. – istaknula je Sonja Leboš.

Zagrebački velesajam je danas veliki društveni, prostorni i kulturni resurs koji nije dovoljno iskorišćen.

Naravno, veliki broj paviljona se koristi kako za sajamske svrhe, za specijalizovane sajmove, tako i za sportske sadržaje, ali veliki broj paviljona, poput fantastičnog italijanskog paviljona, je potpuno neiskorišćen. Zatim, kineski paviljon, to predivno nasleđe koje nam je ostavila Narodna republika Kina, iz 1956. Celo to nasleđe i ceo taj prostor ima jedan fantastičan kulturološki potencijal. – ističe Sonja Leboš i nastavlja – Onog trenutka kada se Zagrebački velesajam preselio južno, preko Save postao je jedan od najvećih svetskih sajmova, najvećih u Evropi i na svetu. Osim toga, imao je pionirsku ulogu da na svetsku prirodnu scenu izvede brojne zemlje u razvoju. Zato smo se ove godine koncentrisali na razdoblje od 1956. do 1961. kada je obrt kapitala u razmeni između Jugoslavije i zemalja trećeg sveta; Afrike, Azije, Južne Amerike, bio daleko veći nego razmena sa zemljama Istočnog bloka. Zagrebački Velesajam imao je pionirsku ulogu da izvede zemlje trećeg sveta na pozornicu svetskih zbivanja.

Photo: Film U vrtu čelika, ZV 1959. Izvor: Hrvatska kinoteka

Na izložbi se predstavlja i jedno predivno sećanje, i jedna lična , ljudska priča iz 1959. godine i upravo artikulacija tih sećanja će pomoći autoricama izložbe da kroz daljnji rad osmisle način na koji potencijal Zagrebačkog velesajma može da se sredi i dalje razvija. Autorke pozivaju građane da im se jave sa svojim svedočanstvima vezanim uz Zagrebački velesajam kako bi se sve skupilo u Arhivu Zagrebačkog velesajma.

Photo: Na otvaranju Kineskog paviljona Jesenski međunarodni zagrebački velesajam 1956 II

Bez obzira što se radi o izložbi postavljenoj u jednom od centara za kulturu grada Zagreba, ona je svojim sadržajem, pitanjima i zaključcima, velika i značajna i svi bi svi trebali da je posete , a ne samo oni koji se još sećaju tih 1950.-ih. Da se napokon i kod mlađih generacija osvesti značaj ovog kompleksa u Novom Zagrebu. Izložba je koprodukcijski rad više institucija; Centar za kulturu Trešnjevka – Galerija Modulor, Institut za povijest umjetnosti (IPU), Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja (UIII), u saradnji sa Centrom za kulturu Novi Zagreb zajedno su je realizovali kao prvu od niza izložbi koje će kontekstualizovati Zagrebački velesajam kroz istoriju.

Photo: Film U vrtu čelika, ZV 1959. II Izvor: Hrvatska kinoteka