Fermentisana revolucija za blistavu kožu: da li je zaista tako efikasna?
Kristina Mikulić Gazdović
Februar 16, 2025
Kristina Mikulić Gazdović
Februar 16, 2025
Sudeći prema jednom od najvećih trendova u beauty industriji, rešenje za sve vaše probleme sa kožom moglo bi biti jednostavnije nego što mislite. Baš kao što se u fizici traga za „teorijom svega” kako bi se objasnili i upravljali zakonima svemira, tako neki stručnjaci vide mikrobiom kao ključ za rešavanje svih problema sa kožom. Ovaj najveći organ je prava džungla u kojoj je važno održavati ravnotežu i podsticati njenu obnovu.
Pojam mikrobioma postao je neizostavan u kozmetici zahvaljujući sve većem razumevanju njegove uloge u zdravlju probave. Mikrobiom kože obuhvata sve mikroorganizme koji žive u simbiozi sa njom. Kada je mikrobiom u ravnoteži, čini se da je i celo telo u balansu. Međutim, ostaje pitanje koliko je takav pristup efikasan kada se primenjuje putem fermentisane kozmetike.
Pojam fermentisane kozmetike odnosi se na proizvode koji sadrže sastojke prošle proces fermentacije, pri kojem mikroorganizmi razgrađuju određene materije na manje molekule. Time se poboljšava njihova efikasnost jer manji molekuli lakše prodiru u kožu. Osim toga, fermentisane sastojci mogu imati pozitivan efekat na mikrobiom kože. Kako bi se uticalo na mikrobiom, na kožu je potrebno nanositi prebiotike, probiotike i postbiotike, ali nisu svi ovi sastojci nužno deo fermentisanih formulacija. Kada govorimo o pravoj probiotičkoj nezi kože, situacija postaje nešto složenija.
„Većina proizvoda na tržištu zapravo ne sadrži žive probiotičke kulture, jer je izuzetno teško osigurati njihovu stabilnost u formulaciji koja sadrži konzervanse (koji inhibiraju rast mikroorganizama) i vodu (koja može dovesti do destabilizacije proizvoda)”, ističe Jelena Skendžić Ratkajec, vlasnica i osnivačica brendova Skintegra i Skinlick. Čak i kada bi bilo moguće prodavati i koristiti proizvode sa pravim probioticima, njihova upotreba bi bila vrlo zahtevna. „Imati živu kulturu u kozmetičkom proizvodu značilo bi da bi potrošač morao da prati stroge upute o korišćenju, a postojala bi i opasnost od razvoja patogenih mikroorganizama. Zato se u kozmetici najčešće koriste fermentisani ekstrakti”, objašnjava Marija Tomas, osnivačica i vlasnica brenda prirodne kozmetike Immortella Mediterranean Beauty.
Ako fermentisani proizvodi ne sadrže probiotike, šta onda sadrže? Odgovor nudi toksikolog i kozmetički formulator Tomislav Lukić. „U kozmetičkim se proizvodima najčešće koriste različiti fermentacijski produkti ili inaktivirani oblici probiotičkih sojeva (poput liofilizata). S obzirom na to da kozmetički proizvodi moraju da budu konzervirani, teško je osigurati preživljavanje živih bakterija u takvim formulacijama”.
Kada beauty entuzijasti osete da bi jedan sastojak mogao da bude rešenje za sve probleme sa kožom, nije iznenađenje da postane popularan. Međutim, ovaj trend nije bez osnove. Možda su beauty entuzijasti ovaj put u pravu. „Osnovna ideja probiotika u kozmetici jeste podržati i poboljšati mikrobiom kože, što može ojačati njenu zaštitnu barijernu funkciju i poboljšati hidrataciju”, kaže Anja Ristanović, vlasnica i osnivačica brenda Key Molecule.
Prebiotici (hranjive materije koje podstiču rast dobrih bakterija) i postbiotici (metaboliti i bioaktivni spojevi koje probiotici proizvode) igraju važnu ulogu u regulaciji mikrobioma kože. „Ovi sastojci mogu pomoći u smanjenju upala i poboljšanju barijerne funkcije kože. Međutim, stvarni efekat zavisi od vrste i stabilnosti probiotičkih sastojaka i njihovoj kompatibilnosti sa formulacijom, kao i samom korisniku”, dodaje Jelena Skendžić Ratkajec.
„Iako je probiotička kozmetika osmišljena za održavanje zdravog mikrobioma, može da izazove i neželjene reakcije na koži. Jedan od razloga je taj što probiotički skincare sadrži fermentisane sastojke koji ne moraju da odgovaraju svim tipovima kože i koža može da reaguje aknama, crvenilom ili iritacijom”,upozorava Marija Tomas. Kada je reč o koži, ništa nije jednostavno. Mnogi beauty trendovi na kraju nas podsete na to koliko je svaka koža jedinstvena i reaguje na sebi svojstven način. Isto važi i za fermentisanu kozmetiku, posebno kod osoba sa već narušenim mikrobiomom. „Prebiotici u kremama mogu da hrane i dobre i loše bakterije, što kod osoba sa poremećenim mikrobiomom (na primer, kod akni uzrokovanih bakterijom Cutibacterium acnes) može izazvati negativne reakcije”, dodaje Jelena. Čak i ako je mikrobiom u dobrom stanju, on je jedinstven za svaku osobu. „Svačija koža je drugačija i može da bude osetljiva na različite materije, uključujući probiotike i njihove fermentacijske produkte. Nekim osobama određeni soj probiotičkih bakterija može pomoći, dok drugima može izazvati probleme”, napominje formulator.
Iako se pravi efekat fermentisane kozmetike može saznati tek isprobavanjem proizvoda, važno je biti svestan i njenih prednosti i rizika. Međutim, rezultati mogu biti i te kako impresivni, pogotovo ako pronađete formulu koja odgovara vašoj koži. Fermentisani sastojci su postali tako poželjni, jer istovremeno mogu poboljšati hidrataciju, ojačati barijernu funkciju kože i smanjiti upale, što ih čini vrednim dodatkom u skincare rutini kod većine osoba. Iako fermentisana kozmetika nije čarobno rešenje za sve probleme kože, njena sposobnost da podrži prirodni mikrobiom čini je intrigantnim saveznikom u potrazi za zdravim i blistavim tenom. Ako pronađete pravi proizvod, koža će vam biti zahvalna.