7 znakova emocionalnog zlostavljanja u vezi koji nisu uvek vidljivi
Zlostavljanje nije samo agresija i fizičko nasilje
Jenna RyuFebruar 15, 2025
U filmovima i serijama emocionalno zlostavljanje se najčešće prikazuje kroz fizičko nasilje ili druge jasne oblike agresije, poput vikanja ili vređanja. To jesu česti znakovi upozorenja, ali nisu jedini, a znakovi nisu uvek tako vidljivi, posebno kad je reč o emocionalnom zlostavljanju. Zapravo, vrlo je lako prevideti suptilne manipulativne obrasce poput „love bombinga“ ili sistemske kritike, koji brzo mogu da se razviju u nešto opasnije.
Ne postoji stroga definicija šta se sve smatra emocionalnim zlostavljanjem. Prema američkoj Nacionalnoj telefonskoj liniji za pomoć žrtvama porodičnog nasilja, ono uključuje sva nefizička ponašanja kojima je cilj da se kontroliše, izoluje ili zastraši osoba, što može da uključuje i pretnje ili ponižavanje. Ministarstvo pravosuđa svojoj definiciji dodaje i narušavanje osećaja ličnih vrednosti i/ili samopoštovanja osobe. Stručnjaci sa kojima smo razgovarali slažu se u jednom: emocionalno zlostavljanje je složen i ozbiljan oblik nasilja među intimnim partnerima koji zaslužuje više opreza.
Dr. Mindy Mechanic, klinička psihološkinja i profesorka na Državnom univerzitetu California u Fullertonu, objašnjava: „Zajedničko svim tim postupcima jeste da mogu da naruše vaš osećaj vrednosti kao ljudskog bića, a to može da se događa tiho, polako i čak bez vašeg znanja. Ponekad možete jednostavno prepoznati kada preterano ljubomorni partner vaše prijateljice pokazuje kontrolišuće tendencije. Drugi put, emocionalno zlostavljanje se može skrivati iza naizgled slatkih reči poput: „Tvoji prijatelji loše utiču na tebe, ali ja samo pokušavam da te zaštitim.“
Ukratko: može biti jako teško prepoznati kada vaša veza, ili veza vama drage osobe, postaje emocionalno zlostavljačka, posebno ako počnete da verujete da su određena neprihvatljiva ponašanja normalna. U nastavku dvoje psihologa objašnjavaju neke od najčešćih, ali suptilnih znakova upozorenja na emocionalno zlostavljanje na koje treba obratiti pažnju.
Jedno od glavnih obeležja emocionalno zlostavljačke dinamike jeste prisilna kontrola, koja se ne oslanja na fizičko nasilje, već na psihološke taktike manipulacije i zastrašivanja. Verovatno ste svesni jasnih verzija ovoga, poput osobe koja nadzire vaše finansije ili stalno daje neželjene komentare o vašoj odeći koja je preterano izazovna. Međutim, to može biti i osoba koja vam uskraćuje komunikaciju ako ne učinite ono što želi ili insistira i da mora znati svaki detalj vašeg života jer to je ono što je ljubav. Dr. T.K. Logan, profesorka bihevioralnih nauka na Univerzitetu u Kentuckyju koja se u istraživanjima bavi nasiljem među intimnim partnerima, objašnjava: Pokušavajući da kontrolišu šta govorite ili kako se ponašate, čine da se osećate nemoćno i da zavisite od njih.
Dr. Mechanic, koja proučava psihosocijalne posledice nasilja i traume, dodaje da je još jedna podmukla taktika kontrole maskiranje iracionalnih zahteva kao normalnih granica. Određena pravila i ograničenja mogu, naravno, biti utemeljena za dobrobiti osobe, ali postoji velika razlika između toga da vas partner zamoli da pošaljete poruku kad stignete kući sa trčanja da zna da ste sigurni, ili da morate da ga zovete svakih 15 minuta da „znaju da ste dobro“. Zdrave granice su osnažujuće i tiču se isključivo osobe koja ih postavlja, dok su nezdrave (i potencijalno zlostavljačke) usmerene na kontrolisanje drugih, ograničavanje njihove nezavisnosti i opravdavanje štetnog ponašanja.
Govoreći o granicama, svako ima svoje, bilo da je reč o potrebi za malo vremena nasamo vikendom ili da ne želi deliti lozinke. Bez obzira na to koje su vaše specifične potrebe, partner ih treba poštovati (ponovno, dok se tiču vas, a ne kontrolisanja druge osobe).
Verovatno već znate da čitanje vaših poruka bez dopuštenja ili dodirivanje na način koji vam stvara nelagodu prelazi granicu. Međutim, treba biti oprezni i sa osobom koja vas stalno pritiska da vaša veza ide u bržem smeru iako ste rekli da niste spremni za nešto ozbiljno, ili koja se pojavljuje nenajavljeno na vašoj večeri koju ste organizovali samo za prijateljice. Uz to, kritikuje vas što ne cenite iznenađenje njegovog dolaska koje nikad niste ni tražili. Jer ako su spremni da prekrše vaše granice i ignorišu vaše jasno izrečeno ne, verovatno se neće ustručavati ni da vam oduzmu autonomiju i nezavisnost.
Emocionalni zlostavljači ne samo da često prelaze vaše lične granice već mogu da vas nateraju da se osećate krivim što ih uopše imate, kaže dr. Mechanic. Na primer, jedno je ako se vaš partner malo uzruja kad otkažete u zadnji tren ili zaboravite njihov rođendan. Međutim, ako imaju običaj da iskoriste trenutke kad pogrešite i upotrebe vašu krivicu kao sredstvo manipulacije, to je veliki znak upozorenja.
Na primer, recimo da ste odlučili da ostanete na neplaniranom druženju sa kolegama nakon posla duže nego što ste očekivali i niste odmah obavestili partnera (koji je računao na druženje sa vama kasnije). Očekivan odgovor bi bio: „Voleo bih da si mi ranije javila jer sam mogao da napravim druge planove večeras“, ali nešto u stilu: „Ne mogu da verujem da me ostavljaš samog“ ima za cilj da se osećate užasno, da se osećate loše i ostanete kod kuće sa njima, objašnjava dr. Mechanic.
Vaš partner vas je verovatno video u najranjivijim trenucima, a svako ko vas istinski voli trebao bi da zaštiti osetljive informacije koje delite sa njima, bilo da je reč o vašoj traumatičnoj prošlosti ili stvarnosti vaših finansijskih poteškoća, čak i kada se svađate ili prolazite kroz težak period. Međutim, zlostavljač može strateški da iskoristi stvari koje ste mu poverili i okrenuti ih protiv vas, upozorava dr. Logan.
Na primer, ako ste im rekli da vas je bivši partner prevario, mogli biste da pokušate da pobedite u svađi govoreći nešto poput: „Vidiš, zato te je i ostavio.“ Dr. Logan objašnjava: Te lične stvari delite sa nekim kome verujete i za koga verujete da će vas podržati. Stoga, ako vaš partner namerno koristi intimne detalje kao alat da vas povredi gde najviše boli i natera da se osećate loše u vezi sebe, to je veliki znak upozorenja.
Ne, ne govorimo o povremenom zadirkivanju o tome kako ste se sapleli na stepenicama ili stalnom zafrkavanju o vašem precenjenom omiljenom sportskom timu. Reč je o podmuklijem obrascu ponižavajućih uvreda i sarkazma koji vama nisu nimalo smešni iako vaš partner insistira da se samo šali.
Dr. Logan kaže: Kritika koja nije konstruktivna može biti emocionalno zlostavljačka, posebno kad uključuje javno ponižavanje ili čak privatna ponašanja kojima je cilj da se osećate manje vrednima. I samo zato što te okrutne komentare odbacuju kao zezanje ne čini ih manje štetnima ili ozbiljnima.
Način na koji vaš partner reaguje kad mu kažete da vas je povredio može biti dobar pokazatelj da li zaista brine o vama, kaže dr. Logan. Sledeći put kada ga suočite sa nečim što je učinio, a što vas je uzrujalo, razmislite: Priznaje li vašu perspektivu sa empatijom? („U pravu si, žao mi je. Razumem šta želiš da kažeš i neću to više da radim.“) Ili je njihova trenutna reakcija ljutnja i poricanje? („Pa samo se šalim! Uvek me prikazuješ kao negativca.“) Na ovo drugo svakako treba obratiti pažnju, posebno ako se često dešava.
Takođe, razmislite o tome šta se događa ako ne učinite ono što vaš partner želi, predlaže dr. Logan. U zlostavljačkoj dinamici možete da se bojite da će poludeti ako provedete noć kod prijateljice umesto da se družite s njim ili brinuti da će objaviti vaše intimne fotografije ako predložite pauzu u vezi. Dr. Logan kaže: Ako je strah od svađe ili kazne jedna od vaših prvih reakcija na bilo kakav sukob, to vam telo govori da se ne osećate sigurno.
Pretnje mogu biti direktne poput: „Raskinuću sa tobom ako mi ne daš da vidim tvoj telefon“, ili suptilne poput određenog pogleda kad naručite hamburger i pomfrit umesto salate. Samo po sebi, ovo drugo možda ne predstavlja odmah zlostavljanje, ali dosledno korišćenje neverbalnih znakova za zastrašivanje ili navođenje da preispitujete svoje odluke može ukazivati na prisilnu kontrolu, kaže dr. Mechanic.
Čak i ako se pretnja ne ostvari, objašnjava: cilj zastrašivanja je izazvati strah u žrtvi, koja će tada promeniti svoje ponašanje samo kako bi izbegla provociranje partnera. Drugim rečima, sve se svodi na održavanje moći nad vama i otežavanje da napustite vezu.
Ako vam je bilo koji od navedenih znakova upozorenja na emocionalno zlostavljanje previše poznat – ili ste možda primetili neku od ovih dinamika u vezi vama drage osobe – važno je potražiti pomoć. Iskrena ljubav bi trebala da vas učini viđenim, cenjenim i, najvažnije, sigurnim – ne dolazi sa uslovima niti vas ostavlja u strahu ili da se osećate manje vrednom.