Logo
Please select your language

Credits: Maria Orlova
Credits: Maria Orlova
Skin

Sve više ljudi pati od dermoreksije, poremećaja koji ozbiljno šteti koži, a i novčaniku

Kristina Mikulić Gazdović

Februar 24, 2025

Mnogi su isprobali popularnu skincare rutinu od deset koraka, verujući da će im doneti savršenu kožu. Međutim, šta ako previše nege zapravo šteti? Dermoreksija je sve prisutniji problem – opsesivna briga o koži koja može da naruši ne samo njeno zdravlje već i mentalno stanje.

I sama sam prošla kroz fazu preterane nege, sve dok nisam otkrila da je poznata K-Beauty rutina od deset koraka zapravo marketinški trik. Mnogi i dalje upadaju u zamku prekomernog korišćenja proizvoda, nesvesni da bi manje zapravo moglo da bude više. Osim što dugotrajne rutine negativno utiču na finansijsko stanje, mogu da ugroze i fizičko i psihičko zdravlje. Kada izostanu željeni rezultati, često krivimo sebe, a ne proizvode ili preteranu negu.

S vremenom, retuširane slike koje svakodnevno viđamo na ekranima postaju nam norma, a stvarna slika u ogledalu deluje nesavršeno. Kombinacija tih faktora, uz brzo izbacivanje noviteta u beauty industriji, rezultirala je sve učestalijom pojavom dermoreksije.

Šta je dermoreksija?

„U svojoj praksi sve češće primećujem pacijente koji pokazuju znakove dermoreksije, odnosno opsesivne nege kože. To su osobe koje su izuzetno usmerene na izgled i stanje svoje kože, neprestano je analiziraju, koriste prekomeran broj proizvoda i često preteruju sa tretmanima. Svako, pa i najmanje nesavršenstvo, doživljavaju kao ozbiljan problem, što ih podstiče na još intenzivniju, često štetnu negu“, objašnjava dermatološkinja dr. Nika Franceschi iz Poliklinike Mazalin. Dermoreksija ima i psihološku komponentu sličnu telesnoj dismorfiji, a često je povezana i sa drugim opsesivnim poremećajima.

Kako dolazi do dermoreksije?

Opsesivna nega kože razvija se iz više razloga. Industrija lepote neprestano lansira nove proizvode, često uz kampanje koje bude osećaj hitnosti i potrebe. Osim toga, danas u promocijama učestvuju i brojni influenseri sa kojima se neretko poistovećujemo, što dodatno podstiče kupovinu. Međutim psihološki faktori igraju ključnu ulogu. „Osobe sklone anksioznosti i perfekcionizmu mogu da razviju opsesivan pristup nezi kože, nesvesne da preterana rutina može da dovede do iritacija, oslabljene kožne barijere i paradoksalnog pogoršanja stanja kože“, smatra dr. Franceschi.

Kako se rešiti dermoreksije?

Najbolje pitanje koje možete postaviti u analizi svoje rutine jeste: da li je svrha ove nege briga o sebi ili samosabotaža?

1. Prihvatanje stvarne teksture kože
Prvi korak u rešavanju problema je prihvatanje prirodne teksture kože i činjenice da su bore, pore i neujednačen ten normalni. „Ključno je edukovati pacijente o realnim očekivanjima, podsticati zdrav odnos prema sebi i, kada je potrebno, uključiti psihološku podršku. Cilj nije besprekorna koža, već ona koja izgleda zdravo i prirodno“, ističe dr. Jakov Jurčević, estetski lekar iz Poliklinike Duduković Kisić Malić.

2. Pojednostavljenje rutine
Sledeći korak je pojednostavljenje nege. „Savetuje se smanjenje broja korišćenih proizvoda i fokusiranje na osnovne korake: nežno čišćenje, hidrataciju i zaštitu od sunca“, preporučuje dr. Franceschi. Čak i ako pričamo o nešto složenijoj rutini, ona uglavnom ne treba da sadrži više od četiri ili pet koraka.

3. Ograničenje izloženosti nerealnim standardima
Treći korak odnosi se na psihološku komponentu. „U nekim slučajevima, kada opsesija značajno utiče na svakodnevni život, treba razmisliti o ograničavanju izloženosti sadržajima koji pomeraju nerealne standarde lepote i potražiti stručnu psihološku pomoć“, dodaje dr. Franceschi.

Normalizacija apsurda

Fenomen Sephora Kids, odnosno dece koja masovno kupuju i prikazuju svoje anti-age rutine, savršen je primer šta se događa kada smo konstantno izloženi nečemu što je u suštini apsurdno – nenormalno postaje normalno. Slično tome, sve češće se raspravlja o zakonskim regulativama koje bi ograničile reklamiranje anti-age proizvoda mlađima od 18 godina i sudelovanje mladih kreatora sadržaja u anti-age kampanjama. Taj predlog u potpunosti podržavam, a ne bi bilo loše ni da se granica podigne na 25.

Što starija postajem, to mi je jasnije da je umerenost tajna dobrog života. Bilo da je reč o ishrani, vežbanju, radu ili odmoru – balans je ključan. Isto važi i za negu kože.

 

VOGUE RECOMMENDS