Sve o trenutno najpopularnijem estetskom zahvatu koji briše umor s lica i o kojem će se najviše pričati u 2026.
Kristina Mikulić GazdovićJanuar 9, 2026
Januar 9, 2026
Blefaroplastika se sve češće spominje kao estetski i funkcionalni game changer u svetu estetskih operacija. S obzirom na porast interesa za suptilne zahvate koji osvežavaju izgled bez dramatičnih promena, ne čudi što mnogi stručnjaci predviđaju da bi upravo blefaroplastika mogla da obeleži 2026. godinu.
Blefaroplastika, poznata i kao estetska operacija kapaka, više nije rezervisana samo za zrele godine. „Činjenica je da je većina osoba koje se podvrgavaju blefaroplastici starija od 40 godina, međutim trendovi su takvi da se operacija ponekad radi i kod mlađih osoba“, primjećuje prof. dr sc. Mislav Gjurić, dr med., specijalista otorinolaringologije i subspecijalista plastične hirurgije glave i vrata iz Poliklinike Sinteza te dodaje: „Godine same po sebi nisu kriterijum za blefaroplastiku. Veću ulogu imaju genetika i životne navike, poput pušenja, izlaganja suncu i svakodnevne nege kože lica.“
Međutim kome je ova operacija kapaka zapravo namenjena, kada je pravo vreme za nju i šta zaista možete da očekujete od rezultata i oporavka? Donosimo pregled svega što treba da znate pre nego što donesete odluku, bilo da želite da uklonite vrećice ispod očiju ili želite da se rešite spuštenih kapaka, uz savete stručnjaka.

Steve Granitz/FilmMagic/Getty Images
Blefaroplastika je čest odabir među zahvatima koji pomažu osvježiti umoran ili preuranjeno ostario izgled lica. „Idealni kandidati za gornju i donju blefaroplastiku osobe su s viškom kože na gornjim ili donjim kapcima, a za donju blefaroplastiku i osobe s izraženim masnim jastučićima koji stvaraju izgled ‘vrećica’ ispod očiju i daju umoran izgled lica, neovisno o dobi“, smatra dr. Stipo Matić, specijalist plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije te vlasnik Poliklinike Matić, dodajući kako su za njega ipak najidealniji kandidati oni koji imaju „realna očekivanja od ovog zahvata“ i nemaju oftalmoloških problema.
Pri tome dr. Gjurić posebno ističe da su idealni kandidati nepušači, općenito dobrog zdravstvenog stanja, te dodaje nekoliko primjera osoba koje se često smatraju kandidatima za blefaroplastiku:
„Rezultat koji se može očekivati je odmoran, svjež i prirodan izgled očiju, a mnogi pacijenti navode da su im osobe koje ne znaju da su se podvrgnuli operaciji komentirale kako izgledaju svježije, kao da su se dobro naspavali“, opisuje dr. Matić, ističući kako se operacija ne izvodi isključivo u estetske svrhe. „Kod pacijenata kod kojih se radi funkcionalna blefaroplastika zbog velikog viška kože gornjih kapaka koji prelazi preko trepavica i sužava vidno polje, može se očekivati poboljšanje vida i proširenje vidnog polja.“
Prirodni rezultat danas je imperativ estetske hirurgije, a upravo individualan pristup čini razliku između osveženog i „operisanog“ izgleda. Kako ističe dr Matić, univerzalna rešenja više nemaju mjesto u modernoj blefaroplastici. „Za najbolje i najprirodnije rezultate nužno je pristupiti svakom pacijentu individualno i prilagoditi hiruršku tehniku njegovim anatomskim karakteristikama, umesto da se ista metoda copy-pastea kod svih“, naglašava dr Matić.
Podseća kako su se ranije često primenjivale agresivnije tehnike s jednim ciljem – ukloniti što više kože i masnog tkiva. „Takav pristup znao je da se završi deformitetima očiju, poput A-frame deformiteta, ili čak da postari pacijenta. Za svež i mladolik izgled očiju potreban je i volumen u području oko očiju“, objašnjava.
Upravo zato pravilno savetovanje i izbor tehnike igraju ključnu ulogu. Dok kod pacijenata u 50-im i 60-im godinama masni jastučići često stvaraju dodatnu ‘težinu’ na gornjim kapcima i licu daju umoran, stariji izgled, kod mlađih pacijenata strategija je posve drugačija. „Kod pacijenata u 30-im godinama masne jastučiće volim da ostavim jer njihov volumen daje harmoničniji izgled očima. Ako ih uklonimo, možemo postići suprotan efekat – područje oko očiju može delovati upalo, prazno i starije nego pre zahvata“, kaže dr Matić.
Kada govori o tehnikama koje danas daju najbolje rezultate, dr Matić posebno izdvaja Trifecta Lift. Reč je o kombinovanom pristupu koji uključuje transkonjunktivalni rez s unutrašnje strane kapka, transfer masti u podočnjake i središnji deo lica i završnu CO2 lasersku obradu kože oko očiju. „Ta kombinacija se pokazala kao apsolutni game changer jer rezultira osveženim i zategnutijim izgledom očiju, ali i celog lica“, ističe.
Savremene tehnologije značajno su unapredile sigurnost i preciznost zahvata, što potvrđuje i dr Gjurić. „Primena lasera ili radiofrekventnog noža povećava preciznost operacije i smanjuje krvarenje“, objašnjava. Dodaje kako se gornji kapci operišu isključivo sopljašnjim, transkutanim rezom, dok se donji kapci mogu operisati spoljašnjim ili unutrašnjim, transkonjunktivalnim pristupom. „Transkonjunktivalna metoda najčešće se koristi kod izraženih masnih jastučića bez značajnog viška kože donjeg kapka.“
Za dodatno osveženje kože oko očiju dr Gjurić, uz CO2 laser, navodi i nehirurške opcije poput Plasma Pena, filera, botoxa ili microneedlinga s PRP-om. Ipak, upozorava na njihova ograničenja. „CO2 laser ima duži oporavak, do tri meseca, i zahteva strogo izbegavanje sunca i redovno korišćenje zaštitnih krema s faktorom 50+ kako bi se sprečili poremećaji pigmentacije“, naglašava. Dodaje i da su rezultati nehirurških metoda „u pravilu kratkotrajni i često nepredvidivi“ u poređenju s hirurškim zahvatom.
Vratimo li se realnim očekivanjima kao važnom faktoru, važno je znati šta se operacijom kapaka ne može postići. „Blefaroplastikom se ne koriguje položaj obrva, tamni podočnjaci niti bore oko očiju. Često je blefaroplastika samo deo ‘makeovera’ lica, pri čemu je potrebno kombinovati facelift, brow lift, podizanje jagodica i različite injekcione tehnike“, primećuje dr Gjurić.
Međutim, nisu svi kandidati podjednako pogodni. Dr Matić ističe da generalno ne postoje apsolutne kontraindikacije za blefaroplastiku, ali osobe sa određenim očnim dijagnozama i sistemskim bolestima imaju povećan rizik od nuspojava i komplikacija. Rizične grupe uključuju osobe sa:
Diskrecija je već postala standard kod savremenih zahvata. „Područje očnih kapaka veoma je pogodno za zarastanje i omogućava nam da rezove sakrijemo u prirodne nabore kože ili bore oko očiju“, objašnjava dr Matić. S obzirom na to da zarastanje može trajati i do godinu dana, ovaj pristup je veoma zahvalan.
Kod donje blefaroplastike situacija može biti nešto drugačija. „Kod donje blefaroplastike, ukoliko se radi spoljašnji rez, on je smešten neposredno ispod trepavica i vremenom postaje gotovo nevidljiv, dok kod transkonjunktivalne tehnike, koju lično preferiram, ožiljak na koži uopšte ne postoji“, ističe dr Matić.
Pre donošenja odluke o uklanjanju kesica ispod očiju ili spuštenih kapaka, važno je biti u potpunosti svestan rizika. „Blefaroplastika, kao i svaki operativni zahvat, nosi određene rizike“, upozorava dr Matić, dodajući da su detaljne preoperativne procene neophodan korak, ali i da pacijenti moraju biti odgovorni prema sebi i pridržavati se uputstava pre i posle operacije, koja uključuju:

Getty Images
Oporavak je individualan, ali često brži nego što pacijenti očekuju. „Većina potceni zahvat jer se gornja blefaroplastika radi u lokalnoj anesteziji, ali otok i podlivi mogu biti izraženiji tokom prvih nekoliko dana“, kaže dr Matić.
Trajnost rezultata zavisi od vrste zahvata. „Postoje trendovske varijacije blefaroplastike, poput fox eyes ili cat eyes, koje su bile veoma tražene u poslednje dve do tri godine i koje su, na sreću, uglavnom ostale u prošlosti. Smatram da je za dugoročno najbolje i najprirodnije rezultate dobitna formula uklopiti izgled kapaka u balans sa ostatkom lica“, smatra dr Matić, dodajući da se očekivano trajanje rezultata kreće od pet do deset godina.
Za mnoge pacijente najteži korak je pronalazak kvalitetnog hirurga. „Pacijenti bi trebalo da budu odgovorni i sami istraže hirurge kojima će poveriti svoje lice. Pre svega, hirurg mora biti specijalista u svojoj oblasti: specijalista plastične, rekonstruktivne i estetske hirurgije, maksilofacijalne hirurgije, otorinolaringologije ili oftalmologije koji se bavi hirurgijom oka“, savetuje dr Matić. Pored stručnosti i iskustva, ističe i važnost odnosa sa pacijentom: „Važno je da pacijent ‘klikne’ sa hirurgom i stekne osećaj sigurnosti da će se hirurg pobrinuti za njega i u slučaju neželjenih rezultata ili komplikacija, koje se, nažalost, mogu dogoditi.“
Savetovanje sa stručnjakom ponekad može rezultirati i odlukom da se blefaroplastika ne radi. „Ako pacijenti imaju samo manji višak kože na donjim ili gornjim kapcima, moguće je napraviti CO2 laserski tretman koji može zagladiti sitne bore i zategnuti višak kože“, predlaže dr Matić.
Kada je reč o podočnjacima, čestom razlogu zbog kog se pacijenti odlučuju za donju blefaroplastiku, postoji i nehirurška opcija. „Ako u predelu podočnjaka nema vidljivih masnih jastučića, već samo deficit volumena, odličan izbor je aplikacija hijaluronskog filera. Njime se može postići veoma prirodan i dugotrajan rezultat koji može trajati godinama, ali isključivo ukoliko ga izvodi iskusan i vešt stručnjak“, zaključuje dr Matić.