Šta sve treba da izbegavate ako imate atopičnu kožu
Tena Razumović Žmara
April 20, 2025
Pre nego što sam naučila šta znači živeti sa atopičnom kožom, bila sam uverena da je „osetljiva koža“ samo marketinški trik za prodaju skupljih krema. A onda su me demantovali: prijatelji, porodica, njihova deca, i cela jedna nova dimenzija rutine nege koju dotad nisam razumela. Atopijski dermatitis kod odraslih? Nisam ni znala da nije samo dečja boljka. No, ispostavilo se da nije ni retkost, a da oni koji se s njim nose svakodnevno vode pravi mali rat s parfemima, deterdžentima, vunom, suncem, suvim vazduhom, pa čak i vodom. Da, vodom.
Atopijska koža, kako sam brzo shvatila, ne voli ono što većina nas ni ne primećuje. Hlor u vodi? Pakao. Grubi peškiri? Katastrofa. Mirišljavi omekšivači? Neprijatelj broj jedan. Ako imate prijatelja sa atopijom kože, verovatno ste već svedočili trenutku kada nanjuši nečiji parfem i automatski počne da se češe – jer je to za njih doslovno tako, napad na kožu. „Za atopičnu suvu kožu potreban je jedan specifični pristup. Savetujem da se nosi isključivo pamučna garderoba, kod kuće, da se soba ne pregerejava i da se u njoj koristi ovlaživač vazduha, preporučujem tuširanje sa mlakom vodom; jako je bitno ako možete da nabavite tuš i filter za hlor“, kaže dr Dinko Kaliterna, dermatovenerolog.
„Atopijsku kožu karakteriše manjak NMF, ceramida i lipida u koži, odnosno oslabljena barijerna funkcija. Iz tog razloga je povećan transepidermalni gubitak vode (što dovodi do dehidracije i primetne suvoće kože), uz povećano prodiranje spoljašnjih iritansa, alergena i mikroorganizama, što je okidač za razvoj upalnog procesa i osetljivosti kože“, pojašnjava dr. Nika Franceschi, specijalistkinja dermatologije i venerologije.
Kada atopijski dermatitis pogodi decu, to je poseban nivo drame. Koža koja je već u startu tanja i osetljivija, uz dodatak svraba koji nikad ne prestaje, znači da roditelji postaju detektivi, dermatolozi i terapeuti u isto vreme. Kreme se nanose ritualno, rukavice se oblače pre spavanja, posteljina se pere u posebnom programu, a igra u pesku često završi suzama. No, ono što me najviše fascinira je kako deca razviju sopstvene male trikove – umesto češanja, trljaju ruke o hladne pločice ili se naslanjaju na hladne prozore. Ako atopijska koža ne voli toplinu, treba joj dati suprotnost – hladnoću i vlagu.
„Češkanje kože stvara oštećenja koja pogoduju razvoju sekundarnih infekcija. U slučaju bakterijskih infekcija, lečenje se sprovodi antibioticima. Infekcije mogu biti i virusne, pri čemu je posebno opasna infekcija herpes simplex virusom. Javljaju se grupirani plikovi, najčešće na mestima trenutno ili nedavno ekcemom zahvaćenih područja, a razvija se i temperatura. U tom slučaju je bitno odmah potražiti lekarsku pomoć, jer ova vrsta infekcije može biti i vrlo opasna ukoliko se ne leči“, upozorava dr. Nika Franceschi.
Odrasli s atopijskim dermatitisom, pak, razvijaju gotovo špijunske veštine preživljavanja. Ako s njima delite stan, znaćete da svi sapuni i gelovi za tuširanje prolaze strogu selekciju. Kupovina odeće? Samo pamuk, bez etiketa i grubih šavova. Zima? Sezona fizičkog i mentalnog preživljavanja. I dok većina ljudi bezbrižno bira kozmetiku po mirisu i dizajnu bočice, oni provode sate proučavajući sastojke, jer jedan pogrešan izbor može značiti nedelje crvenila, perutanja i nesnosnog svraba. „Jako je bitno da se koriste nežne teksture, losioni za telo, bogatije hranjive teksture, koje mogu da se mešaju sa uljima za negu tela. Nakon tuširanja, koža ne sme grubo i snažno da se trlja peškirom, nego lagano da se tapka i odmah da se namaže losionom ili kremom“, upozorava dr Kaliterna.
Photo: Brittney Weng
Pitanje koje se postavlja iznova – postoji li uopšte „najbolja krema“? Odgovor je zapravo – komplikovan. Ono što radi čuda za jednu osobu, drugoj može izazvati još veći haos. Ali pravilo je uvek isto: manje je više. Bez parfema, bez alkohola, bez nepotrebnih dodataka. Najbliže nekoj univerzalnoj preporuci su bogate emolijentne kreme i balzami koji stvaraju zaštitni sloj, a ako u sastavu vidite shea maslac, pantenol, ceramide ili ureu (u blagim koncentracijama), na dobrom ste putu. „Može se staviti par kapi ulja u taj losion i zajedno koristiti ili pojedinačno po potrebi. Koža ne sme biti suva zato treba izbegavati svako izlaganje suncu ili u solarijumu jer dodatno oštećuje kožu“, kaže dr Kaliterna.
Najvažnije što sam naučila iz bliskog dodira s atopičnom kožom? Da je sve stvar navike i prilagođavanja. Tuširanje kratko i mlakom vodom. Peškir? Tapkanje, ne trljanje. Kreme? Svuda i uvek, bez izuzetka. Deterdženti? Neutralni, bez agresivnih mirisa. I ono najvažnije – stres je neprijatelj broj jedan. Atopična koža ne voli napetost i vrlo jasno daje do znanja kada je osoba „u škripcu“. „Atopičnu kožu je potrebno hraniti iznutra, nadoknaditi linolensku kiselinu, tu je ulje noćurka jako dobar saveznik. Može se dati MSM spoj sa glukozaminom koji povećava količinu vlažnosti kože. Mogli bismo reći da je sve ovo ishrana kože spolja i iznutra“, pojašnjava dr Kaliterna.
„Infuzije možda najviše pomažu da se koža obnovi i hrani unutrašnjim putem. Jako su dobri skin boosteri koji daju koži vlagu. Isto tako pomaže hijaluronska kiselina, biostimulator i kolagen“, nastavlja dr. Kaliterna. „Najefikasniji tretmani za suvu kožu uopšte su peptidi koji se daju kod kuće putem injekcija. Recimo bakarni peptidi su jedna totalna druga dimenzija. Intravenski egzosomi, primenjeni pod lekarskim nadzorom, mogu biti vrlo delotvorni. Neki smatraju da je to čak i najuspešniji tretman. Takođe, primećuje se dobar učinak plazma tretmana (koji se ponekad naziva i četvrtim agregatnim stanjem materije) i laserskih tretmana koji podstiču regeneraciju i obnavljanje kože.“
„Ono što atopična koža ne voli to su sredstva na bazi A vitamina, pilinzi, različite abrazije, sredstva koja koriste u sebi i sadrže alkohol i ostala agresivna sredstva. Sintetička odeća nikako nije dobra i isto tako nisu dobre kreme koje isušuju kožu u smislu da nisu dovoljno hranjive. Važno je napomenuti da dubinsko čišćenje lica nije preporučljivo za negu atopične kože jer može izazvati iritaciju i pogoršati stanje. Umesto toga, nežni postupci uklanjanja mrtvih ćelija kože mogu pomoći u boljoj apsorpciji hidrirajućih krema. Agresivni tretmani se nikako ne savetuju za atopičnu kožu“, zaključuje dr Dinko Kaliterna, dermatovenerolog.
Dr Nika Franceschi ističe: „Postoje različiti alergeni, tj. okidači alergijskih reakcija, na koje osoba može reagovati atopijskim dermatitisom. Oni mogu biti nutritivni (koji se unose hranom) ili inhalacijski (koji se udišu). Najčešće su to mleko, jaja, soja, pšenica, kikiriki, riba (nutritivni), zatim grinje, plesni i polen (inhalacijski). Deca često reaguju na određene vrste hrane, zato na to posebno obratite pažnju. Iritansi ne moraju uvek biti alergijski, već se može raditi i o tzv. atopičnim podsticajima koji kontaktom izazivaju svrab i iritaciju. To su na primer gruba tkanina (poput vune), hladan i suv vazduh, parfemi, znoj. Pokušajte zajedno sa lekarom da utvrdite koji iritansi izazivaju neprijatne reakcije kože i pitajte šta možete da preduzmete kako biste ih izbegli. Na primer, ukoliko su grinje glavni okidač ekcema, ono što možete da uradite jeste pranje posteljina u vreloj vodi, uklanjanje tapeciranog nameštaja i tepiha.“
Na kraju, možda zvuči kao da atopična koža zahteva vojnu disciplinu, ali sve se svodi na jednostavnu formulu: slušati je i ne provocirati. Dobra rutina, prava nega i malo strpljenja – i život s atopijom može biti podnošljiviji. A ako ikad poželite pokloniti parfem nekome ko se s njom bori, bolje je da se odlučite za nešto drugo – poput ultra nežne kreme bez mirisa. Verujte mi, biće vam zahvalni više nego što možete da zamislite.
Photo: Angelica Echeverry