Najbolji primeri arhitektonskih projekata koji promovišu 'reuse' filozofiju u Hrvatskoj

U nedelju 15. decembra, u prostorima Umjetničkog paviljona u Zagrebu otvara se izložba 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma pod nazivom Dijalozi/Monolozi. Osnovna tema Salona i izložbe jeste reuse – prenamena postojećih struktura, građevina i prostora.

I verovatno ne postoji pristup (iz bilo kojeg područja) kojem se više radujem od reuse pristupa, odnosno ideje da od nečeg starog, postojećeg, stvorimo nešto novo što ćemo ponovo koristiti. Slažu se sa time i selektori ovogodišnjeg Salona, nagrađivani arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić, koji kažu kako je zanimljivo posmatrati trajnost arhitekture. Intrigantna je činjenica da u vremenu hiperprodukcije arhitektonskih realizacija, esenciju arhitekture ili arhitektonske misli sve intenzivnije pokušavamo da pronađemo u ponovnom korišćenju već postojećih struktura. Davno izgrađene kuće, palate, škole, većnice, crkve, manastiri, fabrike, skladišta, ulice, trgovi, pa i čitavi delovi gradova, otporniji su i trajniji od namena za koje su nastali, kao i od društvenog i istorijskog konteksta koji ih je oblikovao.

Hotel Zonar, zagreb

Zato je selekcija ovogodišnjeg Salona zapravo presek najuspešnijih realizacija, ali i konceptualnih, istraživačkih, konkursnih i studentskih projekata u Hrvatskoj, u kojima savremena intervencija, zajedno sa već izgrađenom istorijskom strukturom, stvara novu vrednost. Spomenute građevine će u formi maketa moći da se vide na izložbi do 31. decembra, i to u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu gde je davne 1965. održan prvi Zagrebački salon. U nastavku vam donosimo Vogue izbor deset najuspešnijih arhitektonskih projekata koji otelotvoruju važnu reuse filozofiju.

Jašionica, Zagreb

Nekadašnja hala Jašionice je uz pomoć Davora Bušnje i njegove MORE arhitekture postala zanimljiv projekat rekonstrukcije i nadogradnje gde danas svoje poslove obavlja ZK odeljenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu odnosno Gruntovnica. Ovaj impozantni objekat, nekada samo kombinacija velike hale i ulaznog aneksa, sada blista uz prozračnu dogradnju. Inspirisan formatom hale za jahanje, dizajn unosi red i ritam programskih traka, dok strateški ostavljene praznine propuštaju obilje prirodnog svetla u radne prostore. Rezultat? Prostor koji diše, radi i osvaja. Ukratko, ovo je arhitektura koja spaja prošlost i budućnost na najlepši način.

Foto: Bosnić+Dorotić

Zonar, Zagreb

Nekadašnji poznati gradski hotel od 2023. živi svoj novi život kao Zonar Zagreb, presvučen u novo ruho. Kako kažu autori rekonstrukcije, Lea Pelivan i Toma Plejić iz Studija UP, koja je izvedena u kontaktu sa duhom i limitima koji su postavljeni davno pre, u drugom kontekstu i vremenu, dali smo odgovor za drugo nama nepoznato vreme putem – superprivatnog cocoona, superavne tranzitne piste, krvavo crvenog krovnog bazena.

Foto: Robert Leš, Bosnić+Dorotić

Trg Poljana, Šibenik

Šibenski Trg Poljana projektovan je kao dijagram dijaloga između prošlosti i budućnosti, apstrakcije i stvarnosti, života i umetnosti. Uz staro gradsko jezgro Šibenika, arhitekti Paula Šimetin, Ivana Tutek, Iva Dubovečak, Izvor Simonović-Majcan uredili su glavni gradski trg pri čemu su istakli arheološke nalaze uz zgradu biblioteke arhitekte Ivana Vitića. Sadašnja namena trga ovde lepo živi uz podsećanje na istoriju.

Foto: Ervin Husedžinović

Memorijalna zbirka Lipa pamti, Matulji

Smešten u zgradi nekadašnje osnovne škole i pošte, ovaj centar čuva sećanje na jedan od najtežih dana u istoriji sela – 30. aprila 1944. Tog dana, selo je sravnjeno sa zemljom, opljačkano, a 269 stanovnika tragično izgubilo život.

Ali ovde priča nije samo o prošlosti – centar je promišljeno oblikovan kako bi se sećanja prenela na upečatljiv način, a autori su Damir Gamulin i Antun Sevšek. Zaboravite klasične muzeje: ovde se brišu granice između prostora, artefakata i dizajna. Sve, od arhitekture do grafičkog oblikovanja i rasporeda postavki, deluje kao jedna povezana celina. Čak i prostorni okvir nije samo „pozadina“ – on je aktivni deo priče, dok elementi postavke oblikuju sami prostor u kojem se nalazite. Rezultat? Intenzivno, emocionalno iskustvo koje vas vodi kroz istorijske sekvence sa poštovanjem, ali i inovativnošću.

Photo: Robert Leš

Photo: Damir Gamulin

Petrapilosa, Buzet

Petrapilosa, poznata i kao Kosmati kaštel, Druvine, Rauenstein, Pietrapielosa ili jednostavno Kostel, smestila se na vapnenačkom grebenu iznad Bračane, pritoke reke Mirne. Ovo srednjovekovno feudalno utvrđenje skriva bogatu prošlost koja nas vraća sve do praistorije! Danas je vredna izleta u brdo jer autor Vjekoslav Gašparović, koji potpisuje Projekat pristupa i prezentacije utvrđenja Petrapilosa, dokazuje savremeno ruho konzervacije i restauracije istorijskih ruševina.

Photo: Vjekoslav Gašparović

RiHub, Rijeka

Rihub je više od zgrade – on je pulsirajući deo riječke gradske infrastrukture, nastao u sklopu Rijeke kao Evropske prestonice kulture 2020. Smešten u istorističkoj zgradi hibridnog programa, nekada zamišljenoj kao dečje prihvatilište, Rihub priča priču o transformaciji prostora i vremena, a autorke su Ida Križaj Leko i Ana Boljar. Od događaja do dnevnih potreba korisnika, sve što se događa unutar Rihuba oblikuje njegov identitet. To nije samo mesto, već živa platforma koja se mijenja i raste sa dinamikom Rijeke, uvek spremna da ispriča neku novu priču.

Photo: Jure Živković

Urania, Zagreb

Bioskop Urania, zgrada iz 1939. godine, od 2019. živi svoj novi život zahvaljujući samoiniciranom projektu studija 3LHD (koji je i nedavno proslavio svojih 30 godina uspešnog postojanja)! Ova istorijska građevina, uprkos svom uzrastu, bila je idealna za prilagođavanje modernim potrebama. Sa odličnim temeljem u očuvanoj strukturi – od elegantnih potpornih stubova do prepoznatljivih lukova u velikoj dvorani i sitnorebrastih betonskih plafona – Urania je bila spremna za drugu šansu. Zato je danas više od bioskopa – mesto susreta, prostor za razne javne događaje, inspirišući zajednicu da ponovo bude ujedinjena u ovom istorijskom i funkcionalnom okruženju.

Photo: Jure Živković

Rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog, Zagreb

Osnovna škola K. Š. Gjalskog, izgrađena 1961. godine prema projektu arhitekta Željka Žlofa, dobila je novo poglavlje! Ovaj projekt koji potpisuje Studio BF, rezultat prvonagrađenog natječaja iz 2007. godine, donio je potrebnu rekonstrukciju i širenje škole – četiri nove učionice, knjižnicu i dvodijelnu sportsku dvoranu s pratećim sadržajem. Ovaj projekt ne samo da modernizira školu, već stvara ugodan, funkcionalan prostor za generacije koje dolaze.

Photo: Robert Leš

Rekonstrukcija rimskog kazališta, Pula

Kada opet posjetite Pulu, obavezno provjerite što se događa u Malom rimskom kazalištu. Prije koju godinu otvoreno je rekonstruirano arheološko nalazište kao novi moderan kulturni pejzaž za suvremene izvedbe. Autor Emil Jurcan na zanimljiv je način spojio povijest i dao joj modernu svrhu.

Photo: Bosnić+Dorotić

Vinogradarska zbirka Pitve, Pitve, Hvar

Vinogradarstvo i vinarstvo nisu samo gospodarske grane na Hvaru – oni su srce i duša identiteta otoka. Zbirka Pitve savršeno odražava tu tradiciju, koja je započela još u 4. stoljeću prije Krista, kada su Grci kolonizirali otok. Ova zbirka nudi fascinantan uvid u povijest vinogradarstva: od tradicijskih alata za obradu zemlje i rad u vinogradu, preko opreme za proizvodnju i čuvanje vina, pa do inventara koji je oblikovao svakodnevni život i kuhinju otoka. Autorica prostorne koncepcije stalnog postava, Vanja Ilić, majstorski je oblikovala prostor koji diše poviješću, pričajući priču o vinima koja su oblikovala ovaj otok kroz stoljeća.

Foto: Bosnić+Dorotić