Zimske Olimpijske igre u Sarajevu i vremena koja se pamte

Sarajevo, grad koji je bio domaćin XIV zimskih olimpijskih igara 1984. godine, zauvijek je upisan u srca svih koji su imali privilegiju da osjete njegov duh tokom tih nezaboravnih dana. XIV zimske olimpijske igre bile su značajan događaj ne samo za grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, Jugoslaviju već i za cijeli svijet, kao simbol mira, prijateljstva i sportskog duha. Sarajevo je 1984. godine imalo privilegiju da organizira ovu prestižnu manifestaciju kao glavni grad Socijalističke republike BiH unutar SFR Jugoslavije. Grad je dočekao sportiste i͏ gledaoce iz preko 49 zemalja pokazujući sjaj Bosne i Hercegovine i ljubaznost njenih građana.

Olimpijski muzej u Sarajevu nije samo mjesto koje pamti prošlo vrijeme. On predstavlja optimizam, snagu i trajnu suštinu olimpijskog pokreta. Olimpijski muzej je nakon ratnog razaranja obnovljen i otvoren za javnost u oktobru 2020. godine. Obnovljeni Muzej danas služi kao ͏svijetla vodilja, pokazujući nam kako sport i kultura mogu popraviti, povezati razlike͏ i motivisati buduće generacije za činjenje dobrih djela kroz sport. Duh olimpizma, utkan u samu srž našeg grada, vječan je i neprolazan, podučavajući nas da je najveća pobjeda pobjeda nad samim sobom, a najljepša medalja ona koja se nosi u srcu. U srcu Sarajeva, u njegovim zidinama, u njegovim pričama, Olimpijski muzej stoji kao svjedok vremena, kao čuvar duha koji nikada ne umire, kao dom gdje se snovi ne samo čuvaju nego i rađaju. 

Pored sportskih eksponata, u muzeju se izlaže i veliki broj umjetničkih djela, koje su tada jugoslavenski umjetnici pravili na poziv Organizacionog komiteta Olimpijskih igara, a za potrebe izlaganja u Olimpijskom muzeju. Jedna od takvih postavki je i izložba “Sport i umjetnost”, koja je rezultat jednog od najznačajnijih projekata iz programa kulturnih manifestacija tokom XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, predstavlja spoj umjetnosti i sporta kroz jedinstvenu mapu grafika. Ova mapa je realizovana u saradnji Galerije “Visconti art – Lazo Vujić” iz Ljubljane i izdavačke kuće “Svjetlost” iz Sarajeva.

Osnovne ideje Olimpijske povelje, koje promovišu humanizam i povezivanje naroda svijeta bez obzira na političke, rasne i kulturološke razlike kroz sport, ovom su izložbom izražene kroz umjetnički projekt visokog kalibra. Šesnaest umjetnika, velikana savremene umjetnosti, uključujući Doracia, Folona, Grecoa, Halnweina, Hodgina, Hwanga, Kolara, Moorea, Paladina, Pistoleta, Rosenquista, Santomasoa, Twomblya, Warhola, te dva sjajna grafičara iz Jugoslavije, Stupicu i Hozu, odazvalo se pozivu da doprinesu ovoj jedinstvenoj kolekciji.

Prva promocija izložbe održana je u junu 1983. godine na 14. međunarodnom sajmu umjetnosti u Bazelu. Nakon toga, izložba je putovala širom Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, obuhvatajući gradove poput New Yorka, Brisela, Pariza, Beča, San Franciska, Los Anđelesa, Bostona, Vašingtona, Toronta, Detroita, Denvera i Indianapolisa. U Jugoslaviji, izložba je bila predstavljena u Splitu, Zagrebu i Sarajevu.

Ova izložba nije samo simbolizovala spoj umjetnosti i sporta već je i demonstrirala moć umjetnosti kao univerzalnog jezika koji prevazilazi granice i ujedinjuje ljude širom svijeta. Geslo da u Sarajevu nije održano samo sportsko već i kulturno slavlje Zimskih olimpijskih igara, najjasnije je potvrđeno kroz ovu izložbu Mapa grafika “Sport i umjetnost”, kojoj se danas u Olimpijskom muzeju Sarajevo mnogi dive.