Logo
Please select your language

Photo: Maria Orlova
Photo: Maria Orlova
Well-being

Neuroznanstvenica nam je otkrila izvrsnu vježbu za vitalnost mozga i bolji fokus

Kristina Mikulić Gazdović

15 listopada, 2025

„Imamo planove prehrane i planove treninga, ali kako to da nemamo plan za mozak?“, pita se dr. sc. Julie Fratantoni, kognitivna neuroznanstvenica, čijim savjetima počinje svako moje jutro. „Redovito i proaktivno peremo zube dva puta dnevno da spriječimo propadanje i krvarenje desni, pa zašto ne bismo jednako tako proaktivno štitili svoj mozak od propadanja? To je najvažniji organ, bez njega ne možete ništa.“

Životni vijek sve se više produljuje, a zdrava starost više nije samo puka želja. Danas doista možemo utjecati na to kako ćemo starjeti, a znanstvena fantastika pretvorila se u stvarnost.

Dok jedni savjetuju dodatke prehrani, drugi inzistiraju na „čarobnom“ broju koraka, a treći tvrde da je redoslijed prema kojem jedemo presudan, mozak obično ostaje zaboravljen. Riječ je o organu koji čini samo 2 % tijela, a troši nevjerojatnih 20 % naše energije. Njegov zamor iscrpljuje cijeli sustav.

„Naši suvremeni životni obrasci iscrpljuju snagu mozga“, kaže dr. Fratantoni. „Postalo je „normalno“ biti neispavan, stalno pod stresom, sjediti cijeli dan i jesti prerađenu hranu. To vodi do disbalansa živčanog sustava i kronične upale, podloge mnogih bolesti.“

Povezano:

Kako očuvati vitalnost mozga?

Znakove da je i moj mozak nagrižen prepoznajem već neko vrijeme. Fokus mi je postao nepoznanica i svaki pokušaj da ga uhvatim traje beskrajno dugo. Loša kombinacija za nekoga tko se bavi pisanjem. Tražeći jednostavna rješenja koja mogu uklopiti u svoju jutarnju rutinu, naišla na savjete dr. Fratantoni. Do njih nije bilo lako doći. Putem sam nailazila na savjete da će križaljke spriječiti demenciju. Zvuči zgodno, ali neuroznanstvenica ruši taj mit.

„Znanstvenici još uvijek nisu otkrili niti jednu aktivnost koja sama po sebi može spriječiti demenciju“, naglašava. „Očuvanje zdravlja mozga zahtijeva cjelovit, uravnotežen stil života, društvenu povezanost, učenje, kvalitetan san, pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i druge zdrave navike.“ Križaljke su, kako kaže, dobre za vokabular, ali ne jačaju kognitivne vještine potrebne za svakodnevni život. Zato predlaže izazovnije aktivnosti poput planiranja, rješavanja problema ili vježbanja fokusa. „Križaljke su sasvim u redu ako vas vesele, ali nemojte se oslanjati na njih kao zaštitu od demencije.“

Kognitivna empatija je idealna praksa za vitalnost mozga

Zanimljivo, jedna od vježbi koju dr. Fratantoni posebno cijeni uopće ne zvuči kao vježba. Riječ je o gledanju iz tuđe perspektive, odnosno kognitivnoj empatiji. „Održavanje odnosa jedna je od najsloženijih aktivnosti koje mozak obavlja.

Možda ne razmišljamo o gledanju iz tuđe perspektive kao o vježbi za mozak, ali zapravo je to izvrstan trening za frontalni režanj.“ Kako kognitivna empatija prirodno opada s godinama, vježbanje te sposobnosti itekako pridonosi dugovječnosti mozga. „Upravo su odnosi jedan od najjačih oblika zaštite mozga“, zaključuje.

Michael Kors Spring 2026., Acielle/ Style du Monde

Stalna produktivnost može biti zamka

I dok sam mislila da će me stalna zauzetost držati oštrijom, ispostavilo se da sam upala u zamku. Produktivnost se često slavi kao vrlina, ali u toj kulturi odmor se doživljava kao luksuz. Neuroznanstvenica me upućuje upravo na suprotno: odmor je nužnost za dugovječnost mozga. „Tijekom odmora mozak obrađuje te pohranjuje nova iskustva i informacije. Ako ste stalno u pokretu, bez predaha između obveza, ne ostavljate mozgu prostora za stvaranje sjećanja.“

Photo: Bruno Ngarukiye

Kako očuvati mentalnu energiju?

Savjetuje kratke pauze od tri do pet minuta između aktivnosti. „Mentalne pauze također smanjuju razinu stresa i čuvaju vašu mentalnu energiju“, dodaje. Ali pritom upozorava da skrolanje po društvenim mrežama ili slušanje podcasta nije odmor. „Pravi mentalni odmor znači potpuni odmak od ljudi i tehnologije. Prošećite oko zgrade. Pogledajte kroz prozor. Legnite i zatvorite oči. Popijte čašu vode. Nemojte unositi nove podražaje, samo pustite da misli slobodno lutaju.“

Način na koji živimo danas oblikuje mozak koji ćemo imati sutra. Hoće li vaš mozak u 50-ima ili 70-ima biti svjež, bistar i snažan, ili umoran i iscrpljen, ovisi o tome čime ga „hranimo“. Pitanje je samo hoćete li večeras svome mozgu dati ono što mu je najpotrebnije – predah?

VOGUE RECOMMENDS