Najbolji primjeri arhitektonskih projekata koji promiču 'reuse' filozofiju u Hrvatskoj

U nedjelju 15. prosinca, u prostorima Umjetničkog paviljona u Zagrebu otvara se izložba 59. zagrebačkog salona arhitekture i urbanizma naslovljena Dijalozi/Monolozi. Osnovna tema Salona i izložbe jest reuse – prenamjena postojećih struktura, građevina i prostora.

I vjerojatno ne postoji pristup (iz bilo kojeg područja) koji me više veseli od reuse pristupa, odnosno ideje da od nečeg starog, postojećeg, stvorimo novo što ćemo ponovno koristiti. Slažu se s time i selektori ovogodišnjeg Salona, nagrađivani arhitekti Iva Letilović i Igor Pedišić, koji kažu kako je zanimljivo promatrati trajnost arhitekture. Intrigantna je činjenica da u vremenu hiperprodukcije arhitektonskih realizacija, esenciju arhitekture ili arhitektonske misli sve intenzivnije pokušavamo pronaći u ponovnom korištenju već postojećih struktura. Davno izgrađene kuće, palače, škole, vijećnice, crkve, samostani, tvornice, skladišta, ulice, trgovi, pa i čitavi dijelovi gradova, otporniji su i trajniji od namjena za koje su nastali, kao i od društvenog i povijesnog konteksta koji ih je oblikovao.

Hotel Zonar, zagreb

Zato je selekcija ovogodišnjeg Salona zapravo presjek najuspješnijih realizacija, ali i konceptualnih, istraživačkih, natječajnih i studentskih projekata u Hrvatskoj u kojima suvremena intervencija zajedno s već izgrađenom povijesnom strukturom stvara novu vrijednost. Spomenute građevine će se u formi maketa moći razgledati na izložbi do 31. prosinca, i to u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu gdje je davne 1965. održan prvi Zagrebački salon. U nastavku vam donosimo Vogue izbor deset najuspješnijih arhitektonskih projekata koji utjelovljuju važnu reuse filozofiju.

Jašionica, Zagreb

Nekadašnja hala Jašionice je uz pomoć Davora Bušnje i njegove MORE arhitekture postala zanimljiv projekt rekonstrukcije i nadogradnje gdje danas svoje poslove obavlja ZK odjel Općinskoga građanskog suda u Zagrebu odnosno Gruntovnica. Ovaj impozantni objekt, nekada samo kombinacija velike hale i ulaznog aneksa, sada blista uz prozračnu dogradnju. Inspiriran formatom hale za jahanje, dizajn unosi red i ritam programskih traka, dok strateški ostavljene praznine propuštaju obilje prirodnog svjetla u radne prostore. Rezultat? Prostor koji diše, radi i osvaja. Ukratko, ovo je arhitektura koja spaja prošlost i budućnost na najljepši način.

Foto: Bosnić+Dorotić

Zonar, Zagreb

Nekadašnji poznati gradski hotel od 2023. živi svoj novi život kao Zonar Zagreb, presvučen u novo ruho. Kako kažu autori rekonstrukcije, Lea Pelivan i Toma Plejić iz Studija UP, koja je izvedena u kontaktu s duhovima i limitima koji su postavljeni davno prije, u drugom kontekstu i  vremenu, dali smo odgovor za drugo nama nepoznato vrijeme putem – superprivatnog cocoona, superjavne tranzitne piste, krvavo crvenoga krovnog bazena.

Foto: Robert Leš, Bosnić+Dorotić

Trg Poljana, Šibenik

Šibenski Trg Poljana projektiran je kao dijagram dijaloga između prošlosti i budućnosti, apstrakcije i stvarnosti, života i umjetnosti. Uza staru gradsku jezgru Šibenika, arhitekti Paula Šimetin, Ivana Tutek, Iva Dubovečak, Izvor Simonović-Majcan uredili su glavni gradski trg pri čemu su istaknuli arheološke nalaze uza zgradu Knjižnice arhitekta Ivana Vitića. Sadašnja namjena trga ovdje lijepo živi uz podsjećanje na povijest.

Foto: Ervin Husedžinović

Memorijalna zbirka Lipa pamti, Matulji

Smješten u zgradi nekadašnje osnovne škole i pošte, ovaj centar čuva sjećanje na jedan od najtežih dana u povijesti sela – 30. travanj 1944. Tog dana, selo je sravnjeno sa zemljom, opljačkano, a 269 stanovnika tragično izgubilo život.

Ali ovdje priča nije samo o prošlosti – centar je promišljeno oblikovan kako bi se sjećanja prenijela na upečatljiv način, a autori su Damir Gamulin i Antun Sevšek. Zaboravite klasične muzeje: ovdje se brišu granice između prostora, izložaka i dizajna. Sve, od arhitekture do grafičkog oblikovanja i rasporeda postava, djeluje kao jedna povezana cjelina. Čak i prostorni okvir nije samo „pozadina“ – on je aktivni dio priče, dok elementi postava oblikuju sami prostor u kojem se nalazite. Rezultat? Intenzivno, emocionalno iskustvo koje vas vodi kroz povijesne sekvence s poštovanjem, ali i inovativnošću.

Photo: Robert Leš

Photo: Damir Gamulin

Petrapilosa, Buzet

Petrapilosa, poznata i kao Kosmati kaštel, Druvine, Rauenstein, Pietrapielosa ili jednostavno Kostel, smjestila se na vapnenačkom grebenu iznad Bračane, pritoke rijeke Mirne. Ova srednjovjekovna feudalna utvrda skriva bogatu prošlost koja nas vraća sve do prapovijesti! Danas je vrijedna izleta u brdo jer autor Vjekoslav Gašparović, koji potpisuje Projekt pristupa i prezentacije utvrde Petrapilosa, dokazuje suvremeno ruho konzervacije i restauracije povijesnih ruševina.

Photo: Vjekoslav Gašparović

RiHub, Rijeka

Rihub je više od zgrade – on je pulsirajući dio riječke gradske infrastrukture, nastao u sklopu Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. Smješten u historicističkoj zgradi hibridnog programa, nekada zamišljenoj kao dječje prihvatilište, Rihub priča priču o transformaciji prostora i vremena, a autorice su Ida Križaj Leko i Ana Boljar. Od događaja do dnevnih potreba korisnika, sve što se događa unutar Rihuba oblikuje njegov identitet. To nije samo mjesto, već živa platforma koja se mijenja i raste s dinamikom Rijeke, uvijek spremna ispričati neku novu priču.

Photo: Jure Živković

Urania, Zagreb

Kino Urania, zgrada iz 1939. godine, od 2019. živi svoj novi život zahvaljujući samoiniciranom projektu studija 3LHD (koji je i nedavno proslavio svojih 30 godina uspješnog postojanja)! Ova povijesna građevina, unatoč svom uzrastu, bila je idealna za prilagodbu modernim potrebama. S odličnim temeljem u očuvanoj strukturi – od elegantnih potpornjih stupova do prepoznatljivih lukova u velikoj dvorani i sitnorebrastih betonskih stropova – Urania je bila spremna za drugu šansu. Zato je danas više od kina – mjesto susreta, prostor za razne javne događaje, inspirirajući zajednicu da ponovno bude ujedinjena u ovom povijesnom i funkcionalnom okruženju.

Photo: Jure Živković

Rekonstrukcija i dogradnja Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog, Zagreb

Osnovna škola K. Š. Gjalskog, izgrađena 1961. godine prema projektu arhitekta Željka Žlofa, dobila je novo poglavlje! Ovaj projekt koji potpisuje Studio BF, rezultat prvonagrađenog natječaja iz 2007. godine, donio je potrebnu rekonstrukciju i širenje škole – četiri nove učionice, knjižnicu i dvodijelnu sportsku dvoranu s pratećim sadržajem. Ovaj projekt ne samo da modernizira školu, već stvara ugodan, funkcionalan prostor za generacije koje dolaze.

Photo: Robert Leš

Rekonstrukcija rimskog kazališta, Pula

Kada opet posjetite Pulu, obavezno provjerite što se događa u Malom rimskom kazalištu. Prije koju godinu otvoreno je rekonstruirano arheološko nalazište kao novi moderan kulturni pejzaž za suvremene izvedbe. Autor Emil Jurcan na zanimljiv je način spojio povijest i dao joj modernu svrhu.

Photo: Bosnić+Dorotić

Vinogradarska zbirka Pitve, Pitve, Hvar

Vinogradarstvo i vinarstvo nisu samo gospodarske grane na Hvaru – oni su srce i duša identiteta otoka. Zbirka Pitve savršeno odražava tu tradiciju, koja je započela još u 4. stoljeću prije Krista, kada su Grci kolonizirali otok. Ova zbirka nudi fascinantan uvid u povijest vinogradarstva: od tradicijskih alata za obradu zemlje i rad u vinogradu, preko opreme za proizvodnju i čuvanje vina, pa do inventara koji je oblikovao svakodnevni život i kuhinju otoka. Autorica prostorne koncepcije stalnog postava, Vanja Ilić, majstorski je oblikovala prostor koji diše poviješću, pričajući priču o vinima koja su oblikovala ovaj otok kroz stoljeća.

Foto: Bosnić+Dorotić