Stiže zabrana sastojaka koja bi mogla ozbiljno uzdrmati beauty industriju
Kristina Mikulić Gazdović
23 prosinca, 2024
Kristina Mikulić Gazdović
23 prosinca, 2024
Na proljeće 2024. stigla je odluka Europske komisije o ograničenju određenih silikonskih sastojaka s primarnim ciljem zaštite okoliša, ali ta vijest nije tako jako odjeknula u mainstream medijima kao zabrana liliala ili ograničenja retinola na 0.3%. Možda zato što silikoni nisu toliko jak buzzword kao retinol, ali ova zabrana koja nam slijedi, uzdrmat će i potpuno promijeniti ne samo kozmetičku industriju već i medicinsku te laboratorijsku industriju. No kako je većini javnosti bliži ovaj kozmetički segment, držat ću se samo ovog dijela zabrane, jer će nas opako lupiti po džepu.
“Silikon” je krovni pojam koji se odnosi na grupu sastojaka sintetičkih polimera koji se temelje na lancima naizmjeničnih atoma silicija i kisika, s organskim skupinama vezanim za atome silicija. Imaju široku primjenu u kozmetičkoj industriji, od seruma za kosu, zamjena za ulja u kremama za lice pa do izrade kozmetičkih alata, četkica za čišćenje lica i slično.
Njihova primjena je zaista svestrana. Često se koriste zbog svog iznimnog performansa za dobivanje podatnih tekstrura krema, seruma i gelova za čišćenje, proizvoda koji ne začepljuju pore ili mogućnosti stvaranja formulacija koje se moraju moć ujednačeno nanijeti na lice kao na primjer SPF. Popularni su i u proizvodima za njegu kose, jer zaglađuju vlas bez da maste kosu.
Zabrana koja podrazumijeva maksimalnu koncentraciju od 0,1% obuhvaća tri silikona s veoma rasprostranjenom kozmetičkom uporabom:
Europska komisija smatra kako su ovi silikoni bioakumulativni, što znači da su veoma postojani i s vremenom se nakupljaju u okolišu umjesto da dođe do njihove razgradnje, što dovodi do zagađenja voda gdje silikoni često završe raznim putevima kao na primjer kad ispiremo šampon koji sadržava navedene silikone ili gel za čišćenje lica s istim sastojcima.
Iako zabrana spomenutih vrsta silikona za kozmetičku industriju stupa na snagu tek u ljeto 6. lipnja 2026. za proizvode koji se ispiru (te 6. lipnja 2027. za proizvode koji se ne ispiru poput krema i seruma), očekujem da ćemo već u 2025. vidjeti prve proizvode u kojima je silikon zamijenjen nekom alternativom, jer će brendovi već sad počet mijenjati formulacije čitavih linija proizvoda.
Silikoni su tako široko rasprostranjeni zbog svoje učinkovitosti, svestrane primjene, ali i cijene. Nažalost ne postoje alternative koje mogu jednako dobro zamijeniti sve tri stavke, a visoka cijena alternativa će biti najveća promjena koju će kupci osjetiti. Dok na primjer kilogram kozmetičkog silikona može koštati do 7 €, njegove alternative premašuju cijenu od 30 € po kilogramu. Uz to velik problem je i loš učinak mnogih trenutačno dostupnih alternativa koji ne mogu dostojno zamijeniti tri silikona koja uskoro nećemo vidjeti u prodaji. Iako se silikoni koriste u mnogim kozmetičkim proizvodima, zabrana će najviše utjecati na performans i cijenu sljedećih proizvoda gdje se najčešće susreću ranije spomenuti silikoni:
Mnoge alternative silikonima su biljnog podrijetla, što će uveseliti ljubitelje prirodne kozmetike, no očekujte mnogo više cijene svojih najdražih kozmetičkih proizvoda. Europska komisija već nekoliko godina pod povećalom promatra silikone, prati njihov utjecaj na okoliš te toksični potencijal kojeg mogu imati na ljude i prirodu, stoga možete očekivati kako će se zabrane nastaviti i u budućnosti u ovoj specifičnoj grupi kozmetičkih sastojaka. Više informacija možete pročitati u samoj regulativi (EU) 2024/1328.