Toksična priroda Winter arca i drugih wellness izazova
Sonja Knežević
7 siječnja, 2025
Nova godina je tek počela, a mnogima su članske iskaznice za vježbanje već počele propadati, kasice za štednju su ispražnjene, a želja za zdravijom prehranom izgubljena je negdje između porcija ruske salate i kolačića s cimetom. Zapravo, za mnoge od nas veliko je postignuće uopće ustati iz kreveta 1. siječnja. Teško je započeti s uvođenjem promjena iz temelja odmah nakon cjelonoćnog slavlja koje nam još uvijek tutnji u glavi ili na vrhuncu blagdanske melankolije. Ovdje na scenu stupaju wellness izazovi kao što je Winter arc, što sugerira da smo s promjenama trebali početi odavno.
Winter arc je zapravo osmišljen da riješi naš problem uspostavljanja novih navika u prvom tjednu siječnja. To je izazov koji je popularizirala life coach i TikTok kreatorica Carly Berges, koja ima za cilj iskoristiti posljednjih 90 dana u godini za uvođenje zdravijih navika. Prema njezinim riječima, razdoblje od listopada do kraja godine vrijeme je kada svi prirodno usporavaju, povlače se u svoje domove i “hiberniraju”, dok je zapravo idealno vrijeme za početak mantre nova godina, nova ja. Međutim, iako je ovaj izazov sam po sebi pozitivan, jer podržava zdrave navike, proaktivnost i samousavršavanje, Winter arc nije uspio izbjeći toksičnu prirodu wellness izazova.
Wellness izazovi pate od istog problema kao i brze dijete. Prije svega, oni su dio diet culture koja naše tijelo predstavlja kao problem koji moramo riješiti – što možemo učiniti ako ostanemo dosljedni nekim izazovima. Iako praćenje wellness izazova poput nekoliko tjedana HIIT treninga može biti od velike koristi i pomoći nam da otkrijemo vježbe ili nove navike koje nam se jako sviđaju, one su prilično beskorisne ako se ne prakticiraju tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Da, intenzivni treninzi mogu vam pomoći da smršavite za mjesec dana, 20.000 koraka svaki dan bit će zdravo, ali ništa od toga nije održivo osim ako ne odlučite prakticirati navike čak i nakon završetka izazova.
Ovi izazovi također mogu dovesti do pada samopouzdanja kada ne uspijemo ispuniti njegove često vrlo nerealne zahtjeve. Izazovi koje vidimo na internetu nisu prilagođeni svima, dok će nekima to zaista promijeniti život, druge će navesti da povjeruju da fitness, zdrava prehrana, čitanje ili slično nisu za njih. To je zato što su ti zadaci često vrlo specifični – na primjer, ako vam je cilj pročitati 50 stranica knjige svaki dan, ako u jednom danu dođete samo do 40, osjećat ćete se neuspješno bez obzira na činjenicu da ste zapravo radili ono što ste odlučili raditi.
Iako su mnogi wellness izazovi vremenski ograničeni, Winter arc, koji promiče samousavršavanje tijekom zime, u vrijeme kada je sve mirnije, zapravo ima za cilj uspostaviti disciplinu koja će nas natjerati da slijedimo dobre navike tijekom cijele godine. Osim toga, svaki izazov koji zahtijeva od nas da neko vrijeme uzastopno prakticiramo određenu aktivnost ne uzima u obzir životne okolnosti koje mogu stati na put našim wellness promjenama. Dok nas u prvom tjednu siječnja najčešće koči mamurluk, u slučaju Winter arca tu je “hibernacija” koju Berges spominje. Znanstvenici tvrde da kraći dani i manje izlaganja suncu zapravo čine da naše tijelo proizvodi više melatonina, što nas čini umornijima, pa je odmor često ono što našem tijelu zapravo treba zimi.
Toksičnost ovih izazova leži i u natjecateljskom duhu koji ih prati. Osim što smo pod pritiskom i natječemo se sami sa sobom da ispunimo sve što se od nas traži, postoji i osjećaj moralne superiornosti koju ovi izazovi bude kod onih koji ih ispunjavaju. Iako slijeđenje wellness izazova može poslati poruku da se brinete o svom tijelu i razvijate zdrave navike, sama njihova priroda može biti krajnje psihološki nezdrava jer motivacija često ne dolazi iz iskrene želje za zdravljem, već iz društvenog pritiska da stanete u manji broj hlača ili da se “brinemo o sebi”.
Drugi problem s kojim se ovi izazovi suočavaju je taj što su često, baš kao i dijete, usmjereni na fizički izgled. Dok se Winter arc također može odnositi na stvaranje zdravijih odnosa, vođenje dnevnika i druge mentalne prakse, za većinu je prioritet postizanje ideala ljepote, koji obično nije povezan ni s mentalnim ni s fizičkim zdravljem.
Neosporno je da trebamo raditi na sebi i razvijati zdrave navike, ali pokušat ćemo to učiniti bez stvaranja dodatnih pritisaka i slijeđenja nerealnih ideala. Prije svega, važno je znati da zdrave navike možemo početi uvoditi u bilo koje doba godine. Kada radite na sebi, bilo da se radi o vježbanju, zdravoj prehrani ili vođenju dnevnika, važno je slušati svoje tijelo, jer samo tako možemo očekivati stvarne rezultate bez burnout faze. Kako je svatko od nas drugačiji i ima različite prioritete, ciljevi koje si postavljamo također trebaju biti personalizirani. Ako nikada nismo trčali, ne možemo si dati zadatak da svaki dan pretrčimo 3 kilometra, ali možemo poduzeti male korake koji će nas dovesti do postizanja cilja, poput postupnog povećanja duljine rute. Osim toga, važno je slaviti uspjehe, koliko god se činili malim, jer će nam to pomoći da razvijemo disciplinu i stvorimo dugoročne navike.