Krzneni odjevni predmeti prešli su dug put od uzvišene reprezentacije moći i utjecaja, preko kontroverznog i moralno upitnog odjevnog izbora, do simbola revolucije u modnoj industriji.
Nives Bošnjak5 veljače, 2025
Prije tri godine kompanija Kering objavila je da njihovi brendovi u svojim kolekcijama više neće koristiti pravo krzno. S provođenjem te odluke počeli su još 2017. godine otkad krzno ne koristi Gucci. Toj kući 2021. pridružili su se i Balenciaga i Alexander McQueen, a od 2022. pravo krzno više ne koriste ni njihovi brendovi Bottega Veneta, Brioni i Saint Laurent. Od pravog krzna odustali su još u 90-ima i ranim 2000-ima Calvin Klein, Ralph Lauren i Tommy Hilfiger, a kasnije su im se pridružile i modne kuće među kojima su Chanel, Versace, Oscar de la Renta, Prada, Burberry, Miu Miu, Maison Margiela i niz drugih.
Novo životinjsko krzno u kolekcijama su koje se prikazuju na njihovim modnim pistama zabranili i tjedni mode u Kopenhagenu i Londonu, pojedine multibrend trgovine među kojima su između ostalih i Farfetch, Net-A-Porter i Macy’s, pa i cijele države. Kalifornija je, primjerice, 2023. godine u potpunosti zabranila proizvodnju i prodaju novih proizvoda od pravog krzna. I nakon svega toga, činilo se da će krzno postati kao i korzeti ili kineske lotus cipele – toliko kontroverzno da se više nikad neće vratiti u modu.
No oni u čijim je rukama kupovna moć imali su drukčiji plan. Generacija Z koja, prema podacima kompanije za marketinška istraživanja Nielsen IQ, troši više po glavi negoli bilo koja generacija do sada u istoj dobi, pokrenula je na TikToku tzv. mob wife trend – trend odijevanja u stilu televizijskih mafijaških supruga kao što su bile Carmela Soprano iz kultne HBO-ove serije ili Connie Corleone iz Coppolinog filmskog serijala „Kum“.
U odjevnim stilovima Carmele Soprano i Connie Corleone, raskošna bunda od pravog krzna središnja je točka svake odjevne kombinacije. Ona je materijalni statusni simbol te kao takva odražava njihovu moć i njihov utjecaj. I to je tako otkad je čovjeka. Prije više stotina tisuća godina rani hominidi nosili su krzno kako bi se zaštitili od hladnoće. Prema Bibliji, nosili su ga i Adam i Eva kad su protjerani iz Edena. Dokazi da je krzno doista bilo ono čime ga smatramo i danas – odraz statusa – stari su više od 2000 godina, a sežu još u stari Egipat, kad su visoki svećenici nosili krzno leoparda kao znak svog utjecaja. U 14. stoljeću, za vrijeme vladavine engleskog kralja Eduarda III., krzno hermelina smjeli su nositi samo pripadnici kraljevske obitelji, a i danas britanski kraljevi i kraljice na vlastitoj krunidbi nose plašt s podstavom od hermelinova krzna.
Kako se rasna i rodna ravnopravnost polako počela širiti zapadnim svijetom, tako je i krzno promijenilo svoje značenje. Krzneni kaput na ženi crne boje kože bio je jasna poruka društvu da i ona može biti uspješna i jednako vrijedna. To su kroz nošenje krznenih kaputa u 20. stoljeću posebno naglašavale afroameričke glazbenice. Među njima su se istaknule Diana Ross i The Supremes, Billie Holiday i Aretha Franklin, koja je, uostalom, i svoj posljednji nastup 2017. godine odradila u kratkom kaputiću od krzna.
U drugoj polovici 20. stoljeća krzno je ipak došlo na loš glas. Aktivisti za zaštitu prava životinja snažno su se borili protiv ubijanja životinja radi njihova krzna upadajući na revije s natpisima poput „Krzno je ubojstvo!“ ili prosvjedovanjem ispred lokacija na kojima se održavaju velika modna događanja. Njihovo dočekivanje posjetitelja tjedana mode s kantama crvene boje ovjekovječeno je čak i u jednoj epizodi kultne serije „Seks i grad“. I kao što već znamo, njihova je borba urodila plodom i pravo krzno u novim kolekcijama modnih brendova postalo je rijetkost.
Premotajte film na 2024. godinu s pripadnicima generacije Z u glavnoj ulozi i učinit će vam se kao da su godine borbe za prava životinja poništene i da smo se poraženi vratili na početak jer krzno je odjednom ponovno posvuda. U kaputu od krzna vidjeli smo Gigi Hadid na reviji za aktualnu jesensku kolekciju kuće Miu Miu. Simone Rocha uključila je krznene detalje u svoju kolekciju za sezonu jesen-zima 2024./2025., a kuća Alaïa u istoj sezoni kreirala je niz komada od ovčjeg runa. No to ne znači da su ove modne kuće pogazile svoja obećanja i vratile se pravom krznom. Naprotiv, u spomenutim kolekcijama za aktualnu sezonu radi se uglavnom o umjetnom krznu ili, pak, životinjskim vlaknima poput vune koja su tretirana tako da izgledaju poput krzna.
Oni koji još uvijek koriste krzno trude se birati ono iz održivijih izvora s certifikatima kao što je FurMark, koji omogućuje kupcu da sazna odakle krzno dolazi. Takvo krzno uglavnom je i nusprodukt mesne industrije, što znači da u tom procesu meso životinje odlazi na preradu u prehrambenu industriju, koža u kožarsku, a krzno u tekstilnu, dok se ostaci životinja koje nisu prikladne za ljudsku prehranu, poput kuna, koriste za proizvodnju sapuna, životinjske hrane i gnojiva.
Aktivisti za zaštitu prava životinja, očekivano, niti s takvim scenarijem nisu osobito zadovoljni i radije će odabrati umjetno krzno. Tehnologija za proizvodnju umjetnog krzna dogurala je daleko i danas je teško raspoznati kad je riječ o pravom, a kad o umjetnom krznu. Uostalom, umjetno krzno omogućava puno širi spektar tekstura, uzoraka i boja. No problem s umjetnim krznom je taj što se ono najčešće izrađuje od sintetičkih vlakana. Ona se, pak, proizvode od naftnih derivata, koji se, osim što dolaze iz neobnovljivih izvora, iznimno teško u prirodi razgrađuju te uzrokuju zagađenje mikroplastikom.
No mob wife estetika generacije Z i za to ima rješenje – vintage krzno. Mlade žene izvlače stare bunde iz ormara svojih predaka, kupuju ih u second-hand dućanima i nose u suvremenim odjevnim kombinacijama. Jer ako je životinja već morala nastradati kako bi prije nekoliko desetljeća nastao novi kaput, zašto ga baciti na smetlište ako mu možemo udahnuti novi život? Estetika klasične bunde ionako je vječna i vraća se u modu iznova kao i gotovo svaki drugi trend, a prava bunda, uz pravilne uvjete čuvanja, može trajati vječno.
Dizajneri su problemu umjetnog krzna, pak, doskočili s druge strane. Počeli su razvijati inovativne materijale od životinjskih vlakana, ali koja ne uključuju nanošenje štete životinjama. Hillary Taymour u kolekcije svog brenda Collina Strada uključuje pravo vintage krzno te ga tako spašava od smetlišta i udahnjuje mu novi život. Kreativni direktor kuće Alaïa, Pieter Mulier, za kolekciju jesen-zima 2024./2025. osmislio je niz odjevnih predmeta koji izgledaju kao da su napravljeni od ovčjeg runa, ali su zapravo ispleteni od šišane vune koja je formirana tako da izgleda poput runa. Gabriela Hearst, pak, u aktualnoj je kolekciji na sličan način koristila kašmir.
Inovacije u tkaninama oduvijek guraju svijet mode prema naprijed i imaju moć promijeniti značenja koja tradicionalno pripisujemo određenim odjevnim predmetima i tkaninama. Baš kao što smo do početka 20. stoljeća hlače smatrali isključivo muškim odjevnim predmetom prije no što su ih preuzele žene i pretvorile u odjevni predmet bez rodnog predznaka, tako i krzno u 21. stoljeću ima šansu promijeniti svoje značenje. Od moralno upitnog odjevnog predmeta polako postaje simbol revolucije u modnoj industriji, kako one s humanijim pristupom u tretiranju životinjskih vlakana tako i one koja se zalaže za smanjenje konzumerizma općenito, što je, prema mnogim zelenim aktivistima, jedini izlaz iz globalne klimatske krize.
