U koje umjetnike sada treba ulagati?

Jeste li znali da je ulaganje u umjetnost istovremeno najsporije, no i najsigurnije ulaganje? Tržište umjetnina jedino nije za vrijeme pandemije osjetilo pad, naprotiv; neki aspekti tržišta su poslovali prilično i iznenađujuće dobro. Također, biti kolekcionar ne znači početi stvarati kolekciju od najskupljih radova na tržištu, već pratiti kako kotiraju i (naj)mlađi umjetnici jer ulaganje u umjetnost je dugoročna investicija.

Sama sam sudjelovala na raznim radionicama o prodaji i promociji umjetnika i njihovog rada, organizirala prodajne izložbe i dugi niz godina aktivno radila na tome da to tržište profunkcionira, da svi mi koji djelujemo na sceni doprinesemo (pro)funkcioniranju tržišta. Sada je došao red na neke druge, a i mlađe generacije da se pozabave tim vrućim problemom. Zato smo pokrenuli ovu rubriku gdje ćemo razgovarali sa stručnjacima iz područja umjetnosti za smjerove i prijedloge.

Prva koju sam kontaktirala, a koja bi objasnila u koje umjetnike sada upravo treba ulagati, ili laički rečeno: čije radove treba kupovati, jest Klara Petrović. Klara je kustosica i dio kolektiva KUĆĆA, osnovanog 2021. s ciljem stvaranja prostora za suradnju umjetnika, kustosa, teoretičara i drugih pojedinaca i organizacija. Zamolila sam Klaru da objasni, iz svoje pozicije, u koje umjetnike treba ulagati s posebnim fokusom, na njezinu domenu: mlade umjetnike koji se bave konceptualnom umjetnošću.

Glavno pitanje kod takvih radova je: gdje je umjetničko djelo? Je li djelo dokumentacija rada, digitalni zapis rada, fotografije rada, možda plakat, artefakti i predmeti koji su se koristili u prostoru kao scenografija rada, ili su sami sastavni dio rada? Mnogo je tu pitanja koja bune publiku i promatrače, posebno one koji imaju veliki interes za takvu umjetnost, no nisu pobliže upoznati s njome. Ono što mogu reći jest da je sve navedeno ili ništa od toga umjetničko djelo. Zbunjujuće, znam. No sa sigurnošću možete znati da su artikulacija tog rada i ideja rada dovoljni da bi se rad prepoznao kao umjetnički, i na kraju krajeva, prodao, tj. kupio. Sam umjetnik u većini slučajeva odlučuje što u materijalnom svijetu čini sam rad. Rekreira li se on svaki put prilikom izlaganja iz istih, a novih predmeta ili su uvijek isti predmeti i radnje neophodni da bi rad bio autentičan. Svi predmeti i materijalizacija rada uglavnom su sekundarni; estetika, ekspresija i umjetničko umijeće nisu bitni. Konceptualna umjetnost ide protiv tradicionalnih oblika moderne umjetnosti koja svemu tome daje prednost. Kako privlačno i buntovno!

Kolektiv KUĆĆA naglasak su stavili upravo na ulaganje u produkcije mladih hrvatskih umjetnika kako bi direktno sudjelovali “u utjelovljenju njihovih fantastičnih ideja”, kaže mi Klara. “Njihovi radovi bave se suvremenim pitanjima tehnološki uvjetovanog društva kroz začudni i pamtljivi vizualni jezik, a umjetnici koje želim istaknuti su Gaia Radić, Rose kolektiv i Robert Fenrich. Umjetnost često reflektira sadašnjost, ali ona koja je obrće, nudi nove perspektive, zamišlja naizgled neostvarive i sanjive narative i pruža snažno tjelesno iskustvo, to je ono što ostaje u nama kao osjetilni fragment sjećanja.”

Gaia Radić

Gaia Radić hiperproduktivna je mlada umjetnica koja u svojim projektima istražuje međupovezanosti mentalnih i fizičkih prostora. Jedan od upečatljivijih radova izlagala je na 36. salonu mladih gdje je unutar street view aplikacije Google Maps svima poznati prostor Meštrovićevog paviljona zamijenila elaboriranim digitalnim krajolikom, pomičući time granice između fizičke i tehnološki uvjetovane stvarnosti. Promatrača uranja u naizgled beskrajan prostor pastelnih, sanjivih elemenata koji preslikavaju njezino viđenje umnog interijera.

Rose Kolektiv

Rose Kolektiv (Bruna Jakupović, Lana Lehpamer i Ivor Tamarut) kao alat za istraživanje koriste digitalnu influencericu Rose. Ona je sačinjena kao amalgam lica članova kolektiva, a rezultat je začudan. Njezino lice je poput maske koju bilo tko može isprobati. Komunikativna je i simpatična dok potajno prikuplja vaše podatke koristeći sve taktike ekonomije pažnje.

Robert Fenrich

Robert Fenrich interdisciplinarni je umjetnik koji istražuje granice slike, ambijenta i zvuka. Njegova umjetnička praksa oživljava netradicionalne umjetničke materijale koji se u njegovom radu transformiraju u tehnološke hibride u nestabilnim prostorima. Postavlja ih u svjetove koji su hiroviti, u neprestanoj turbulenciji i mutaciji. U tim postapokaliptičnim svjetovima prisutstvo ljudi obznanjeno je samo ostacima tehnološkog otpada koje nagriza toksični okoliš. Kroz ove sterilne i jezovite prizore, Fenrich se poigrava tradicionalnim dihotomijama stavljajući ih u čas neprijateljski, a čas simbiotski odnos.

Pratite umjetnika čiji rad vas interesira, njihovo djelovanje na sceni, posjećujte  izložbe, čitati osvrte i kritike na njihove radove i konzultirajte se s kustosima i galeristima koji podupiru njihov rad. Jer oni će vam isto tako znati kazati zašto upravo to i rade.