Kako se osloboditi toksične produktivnosti za bolje mentalno zdravlje

Već dva tjedna pokušavam izaći na kraj s vlastitim rasporedom obveza i uskladiti ga sa svojim društvenim životom. To nerijetko uključuje i video callove s prijateljima na drugim krajevima svijeta i u drugim vremenskim zonama. “Od kad smo mi to postale tako busy”, smijala sam se neki dan kad smo se jedna moja prijateljica i ja napokon uspjele uloviti. Mjesto u njezinom rasporedu je postalo još ekskluzivnije nego u mom. Uz svoj redoviti posao odlučila je dati šansu svom snu iz djetinjstva i započela je svoju pjevačku karijeru. I tako dok mi priča kako mora uskladiti svoj raspored s rasporedom timova iz Dubaija i Berlina dok ispunjava svoje snove, pitam se – stiže li predahnuti. 

Što je toksična produktivnost i zašto je štetna?

Pojam nešto novijeg kova – toksična produktivnost – odnosi se na opsesivnu potrebu za stalnim radom, unaprjeđenjem sebe i postizanjem izvanrednih rezultata. Ovo na prvu ne zvuči tako loše. Štoviše, zvuči kao sažetak svake self-help knjige i kolumne sa savjetima. Druga strana kovanice produktivnosti je nešto drugačija. “Toksična produktivnost može nas uvjeriti da smo vrijedni samo ako smo stalno zauzeti, no to nije održivo niti zdravo”, upozorava psihologinja Iva Matijašić Lončarević, terapeutkinja bihevioralno kognitivne terapije. Kad produktivnost skrene u opsesivnu sferu, ona prelazi granicu i šteti mentalnom, emocionalnom ili fizičkom zdravlju. 

Odmor je potreba

U kulturi produktivnosti i visoke kompetitivnosti odmor se nerijetko zamjenjuje s pojmom lijenosti, ali odmor ima itekako bitnu ulogu u svakodnevnoj rutini. “Odmor nije slabost niti luksuz; to je temelj za dugoročno zadovoljstvo i uspjeh”, podsjeća Iva. Kod one razine produktivnosti koja doseže toksičnu razinu, odmaranje stvara čak i osjećaj grižnje savjesti. No ako produktivnost dovede do burnout zone, teško ćete se vratiti bilo kojoj vrsti produktivnosti, stoga je potpuno nelogično izostaviti odmor s liste zadataka. Produktivnost bez odmora stvara nekoliko problema.

• Stvara anksioznost: Osobi koja pati od toksične produktivnosti, postizanje rezultata ne daje osjećaj zadovoljstva, već samo stvara mjesto za novi zadatak, a odmor ili vrijeme za sebe izazivaju osjećaj neuspjeha što dovodi do anksioznosti, jer nikad ne možemo biti gotovi sa svim svojim zadatcima.
• Dovodi do burnouta: Kad ostvarujemo svoje snove, često zaboravimo koliko je odmor važan za dugoročan uspjeh, ali prekomjerna zauzetost i produktivnost ne samo da nas može udaljiti od nama dragih ljudi, već može uzrokovati i druge probleme poput nesanice i povećanja kroničnog stresa, što s vremenom osjećamo kao burnout. Tada je pogotovo teško biti efikasan.
• Narušava fizičko zdravlje: Budući da je danas mnogo poslova sjedilačke prirode, sati kuckanja za laptopom bez ustajanja i kretanja dugoročno štete i tjelesnom zdravlju. Koliko je bitno povremeno prošetati, govori i činjenica da su mnoge kompanije u svojim pravilnicima usvojile nužno hodanje od 5 do 10 minuta svakih sat vremena. Ljudsko tijelo je svojom građom prilagođeno za duga trčanja i nije nikako prilagođeno za višesatno i višednevno sjedenje.

Vogue Archive

Odmor je prijatelj produktivnosti

“Mislim da je uvijek važno podsjetiti se da rad i odmor nisu “neprijatelji” već mogu i trebaju biti dobri suradnici i treba ih balansirati i oba dobro planirati”, objašnjava terapeutica geštalt terapije Petra Mehmedović navodeći kako odmor zapravo pridonosi boljoj produktivnosti, smanjuje simptome burnouta i poboljšava kreativnost. Odmor je pogotovo važan za stvaranje prostora u kojem se mogu roditi nove kreativne ideje i kreativna rješenja. “Nerijetko mi se dogodilo, još za vrijeme školovanja, da navečer zapnem s nekim zadatkom koji mi se čini nerješiv, a nakon što odspavam i vratim mu se ujutro odmorna, rješenje se stvori u sekundi”, ističe Petra. Ne samo da odmor stvara prostor za kreativnost, već je on potreba. “Razmislite o odmoru kao ulaganje u sebe. Kada ste odmorni, vaša kreativnost i fokus su daleko jači. Umjesto da mislite kako gubite vrijeme, podsjetite se da time punite energiju za ono što slijedi”, savjetuje Iva.

Kako pronaći pravu vrstu odmora?

Nakon što ste prihvatili stav da imate pravo na odmor i da je on jako važan u procesu produktivnosti, dobro je razmisliti što je to što vas ispunjava i odmara. “Nerijetko ljudi odmaraju scrollajući po ekranima sto ih može dodatno iscrpiti”, upozorava Petra predlažući nekoliko vrsta odmora koje vrijedi imati na umu, a dobro ih je obaviti s isključenim mobitelom:

• Boravak u prirodi: imate li u blizini park ili šumu, ne podcjenjujte japansku metodu kupanja šumom. Uživajte u zvuku krošnje, ptica i zvukova prirode.
• Lagana šetnja: provedite barem 30 minuta dnevno krećući se, idealno u zelenilu.
• Ljenčarenje uz dobru knjigu: knjiga može biti zabavna, romantična ili akcijska. Koji god žanr odabrali, čitanje knjige će vas mnogo više odmoriti nego gledanje filma.

Cilj odmora ne odnosi se samo na spavanje ili odmaranje tijela. “Sve sto nam umiruje glavu i usporava nas sigurno je bolji izbor”, zaključuje Petra. Nakon intenzivnog rada, odmor za glavu nam itekako dobro dođe, a kako je u 2025. koncept terapeutske lijenosti jedan od glavnih wellness trendova, imate potpuno opravdanje nekad stati i predahnuti. Čak i kad taj odmor morate opravdati sami sebi.