Sve o impozantnoj Titovoj vili Galeb gdje smo snimali editorijal s Lepom Brenom

Aktualni broj Vogue Adria za studeni posvećen je čudesnoj snazi glazbe i zajedništva, a Lepa Brena na naslovnici uz stihove Hajde da se volimo utjelovljenje upravo te ideje. Raskošni editorijal s glazbenom ikonom zahtjevao je jednako ikoničnu lokaciju, a odabir je pao na vilu Galeb u Igalu, kod Herceg Novog u Crnoj Gori.

Vila Galeb sagrađena je 1976. god kao ljetna rezidencija Josipa Broza Tita, nekadašnjeg predsjednika SFRJ. Pojedine fotografije Lepe Brene otkrivaju dijelove interijera koji svojom autentičnošću, ali i činjenicom da se radi o nekadašnjoj Titovoj vili, privlače oko poput magneta, ali i bude želju znatiželjnih da saznaju više o interijeru i povijesti ovog zdanja (jer ako je netko znao uživati u onome što mu je predsjednička uloga mogla pružiti, bio je to Tito). Jedan od najluksuznijih dijelova vile je Titova kupaonica, ujedno i sastavni dio predsjedničkog apartmana koji možete primijetiti u Vogue editorijalu. Ploče u kupaonici izrađene su od brazilskog mramora, jedinstvenog po tome što se iz jednog kubnog metra mogu napraviti samo dvije ploče. Ovo je najskuplji materijal korišten za izgradnju vile, govore mi iz Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević”, pod čijim je vodstvom otvorena za javnost prije desetak godina (i u čijem se kompleksu nalazi), nakon što je godinama bila zatvorena.

Vila izgrađena na ljekovitoj lokaciji

Vila koja se prostire na četiri razine (projektirao ju je Milorad Petijević iz Herceg Novog), na velikodušnih 5500 kvadratnih metara, izgrađena je za samo šest mjeseci, uključujući i sadnju cijelog parka koji okružuje imanje, i zapravo je jedna od 33 vile koje je nekadašnji vođa SFRJ posjedovao na prostoru bivše Jugoslavije. Znao je Tito bome i odabrati lokaciju pa je tako vila Galeb izgrađena na području koje se nekada zvalo Đurđevo brdo, a lokacija je bila izvrsna zbog specifične mikroklime, blizine izvora mineralne vode, naslaga ljekovitog blata i jedinstvenog pogleda na Bokokotorski zaljev, Tivatski zaljev s planinom Lovćen u zaleđu te južne najviše planine uz jadransku obalu – Orijen (1894m). Bila je prvenstveno zamišljena kao rezidencija za boravak tridesetak gostiju s mogućnošću korištenja medicinskih i rehabilitacijskih objekata.

Photo: Institut “Dr Simo Milošević” A.D. Igalo

Povijest nam govori kako su ljekovita svojstva Igala poznata još od vremena Austrougarske monarhije, dok su u prvoj polovini 20. stoljeća potvrđene značajne analize o izvorima mineralne vode i ljekovitog blata koje su se proširile svijetom. Godine 1949. osnovan je današnji Institut Igalo koji od svojih početaka okuplja stručnjake iz područja, posebno fizioterapeuta zbog čega se Institut smatra začetnikom moderne fizikalne i preventivne medicine, rehabilitacije, talasoterapije i wellnessa.

Tito i slavni gosti na rehabilitaciji u vili Galeb

Josip Broz Tito svega je četiri puta službeno boravio u Vili, a njegova prva posjeta zabilježena je je 1977. godine zajedno sa suprugom Jovankom Broz (što je ujedno bila njezina jedina posjeta). Ali zato su ovdje na rehabilitaciji boravili mnogobrojni tadašnji državnici, predsjednici i javne ličnosti. Jedan od značajnih državnika koji je ovdje boravio bio je alžirski predsjednik Houari Boumédiène te predsjednica vlade  Šri Lanke, Sirimavo Bandaranaike, a svojedobno je svjež zrak ovdje osjetio i Charles III, otkrivaju mi iz Instituta povijesne činjenice o kojima nisam znala mnogo. Zanimljivo je i da je čuveni meksički violinist Henryk Szeryng bio prvi gost iz inozemstva u Vili.

Iako biste mogli pomisliti da je svaka predsjednička vila građena prvenstveno s idejom da bude raskošna, Galeb ipak nije ta. Kao i u to vrijeme, tako i danas, ovo je vila koja se prvenstveno odlikuje prostranošću i jednostavnošću. U sklopu nje nalaze se prostorije za smještaj domaćina i gostiju, za društvene aktivnosti, medicinske tretmane te za rekreaciju. Pored Titovog i Jovankinog apartmana, postoji i deset garsonijera za njihovu pratnju, ali i tri apartmana za goste, a do danas je zadržan stilski namještaj iz tog doba. Odmah do ulaza nalazi se Kongresna dvorana koja je služila za sjednice tadašnjeg Saveznog izvršnog vijeća, ali i kao kino gdje su se puštali filmovi, uglavnom vesterni koje je Tito obožavao. Hodajući dalje kroz unutrašnjost, dolazite do Kamin dvorane, a nakon toga i do Titove osobne blagavaonice.

Najluksuzniji dijelovi vile Galeb

Zanimljiva mi je bila informacija kako u Vili postoje dva dijela predsjedničkog apartmana, jedan plavi za Tita, i jedan ružičasti za Jovanku. Ovaj apartman je velik, ali nije posebno luksuzan, a jedan od razloga za to može biti činjenica što je vrijedne stvari (a to se odnosi i na dijelove namještaja), Tito donosio sa sobom iz Belog Dvora da bi ih nakon toga ponovno vraćao tamo. Ako ste se pitali za onaj ranije spomenuti brazilski mramor – postavljen je u Titovoj plavoj kupaonici. Na istom katu gdje su apartmani, postoje i dvije garsonijere gdje su boravili Titov vozač i dežurni liječnik.

Photo: Institut “Dr Simo Milošević” A.D. Igalo

I taman kad pomislite da nema više prostorija i da ste sve vidjeli, dolazite do velikog zatvorenog bazena i terapijskog bloka u okviru kojeg se nalazi osam prostorija s kadama za različite vrste terapije, među kojima su svakako i terapije s ljekovitim blatom iz Igala i mineralnom vodom. Podatak da u vili postoji i atomsko sklonište gdje bi se u slučaju rata ili drugih nevolja, Tito i ljudi oko njega mogli sakriti, također je zanimljiv. Sklonište je predviđeno za 40 ljudi i kroz sve prostorije je sprovedeno stalno kruženje kisika. Na samom ulazu u atomsko sklonište nalazi se akvarij koji je regulirao ispravnost vode u Vili. Sedam dana prije Titovog dolaska, u akvarij bi se puštale ribice posebne vrste, koje bi padale na senzor tj. dno akvarija ukoliko bi se pojavila bilo kakva neispravnost s vodom. Čim bi se upalio senzor u akvariju, momentalno bi se zaustavio protok vode kroz Vilu. Da je Tito bio veliki ljubitelj književnosti govore i djela koja se još uvijek nalaze u njegovoj radnoj i spavaćoj sobi (njegova spavaća je ujedno bila i radna soba). To su djela Meše Selimovića, Mihaila Lalića, Skendera Kulenovića…Naravno tu su i dvorane za opuštanje, za biljar, saloni, manji restorani…

Photo: Stanislav Zakić

Veliki potres

Zanimljivo je da je Tito baš u vrijeme velikog potresa 1979. godine boravio u vili Galeb, i da nije želio biti evakuiran već je umjesto toga tražio da mu se postavi šator u dvorištu, odmah u blizini apartmana. Čim su počeli tutnjava i potres, Tito je izišao van, na vidikovac. Nekoliko metara ispred zgrade zatekli su ga u društvu časnika, admirala Vilovića. Sjedio je zabrinut, pogleda usmjerenog prema Herceg Novom i Lovćenu, prepričavaju mi iz Instituta, sada već, legendarnu anegdotu te nastavljaju što je Tito tada rekao, Bogami, ovo je dobro zatreslo! Je li ovdje netko povrijeđen? Zgrada je, izgleda, teško oštećena – pokazao je rukom na odvaljeni dimnjak i veliku pukotinu na zidu odmah ispred njega, između blagavaonice i dnevnog salona. Šta li je tek bilo u gradu? Izgleda da je pogođeno čitavo Crnogorsko područje?, komentirao je tada. Nekoliko sati kasnije sa svojim je vozačem prošao rivijerom, a za Beograd je odletio tek drugi dan. Bio je to ujedno i njegov zadnji boravak u vili Galeb, godinu dana prije smrti.

Vila Galeb je otvorena za javnost tijekom ljetnih mjeseci, ponedjeljkom, srijedom i petkom, i može se obići kroz stručno vodstvo u dva termina 18 h i 19:15 h, a ulaznica iznosi 10 eura za odrasle.