Što nas čeka nakon TikToka?
Sonja Knežević
27 prosinca, 2024
Postoji li išta ljepše od potpune izolacije nakon napornog dana kada svu svoju energiju usmjerimo na “opuštajuće” sadržaje kratkog trajanja na TikToku? Nakon svih društvenih interakcija i posla, napokon se možemo posvetiti spoznaji činjenica od životne važnosti – “osobno” tarot čitanje (koje ima milijun lajkova), najnovije ulje za usne, nova viralna pjesma i, naravno, snimke slatkih mačića i pasa. Moje prethodne rečenice možda jesu napisane sarkastičnim tonom, ali ne mogu ne priznati da u njima postoji i doza istine, jer je scrollanje na TikToku mnogima postalo zabavni ritual. TikTok je postao popularan u savršeno vrijeme, tijekom pandemije, kada smo svi živjeli izolirani u svojim stanovima i uspješno razvili naviku brainrottinga – izraz koji je nastao na TikToku zbog TikToka. Pa kako onda sada, kada smo na vrhuncu opčinjenosti ovom mrežom, koja je zamijenila sve druge i postala glavni izvor zabave za mnoge, možemo uopće govoriti o njenoj zabrani?
Jedna od glavnih tema koja influensere i brendove u Sjedinjenim Američkim Državama trenutno drži u napetosti jeste – hoće li senat od siječnja zabraniti TikTok? Odgovor je: vjerojatno, ali ništa još uvijek nije sigurno. U travnju je White House podržao zabranu TikToka s 360 glasova za, a samo 58 protiv. Razlog za to su “pitanja nacionalne sigurnosti i privatnosti”, zabrinutost zbog podataka o 170 milijuna Amerikanaca koje ova društvena mreža, inače pod upravom kineske tvrtke ByteDance, čuva. Dakle, razlog za zabranu nije TikTok sam, već njegovo vlasništvo, a društvena mreža neće morati biti zabranjena ako je neka američka tvrtka otkupi do 19. siječnja 2025. godine. Dok je u početku Donald Trump bio jedan od glavnih zagovornika uvođenja ovog zakona, u posljednje vrijeme se šuška da bi on mogao zapravo spasiti TikTok, što je vrlo malo vjerojatno iz razloga što je toliko senatora glasovalo za njegovu zabranu. Ono što bi Trump mogao učiniti jest pomicanje roka za tri mjeseca, što bi pružilo tvrtkama dodatno vrijeme da kupe ovu društvenu mrežu.
Naravno, mnoge američke kompanije iskazale su interes za kupnju TikToka. Na primjer, Amazon je zbog svoje povezanosti s TikTokom, gdje su treći brend s najviše reklama, jedna od mogućih opcija. Zatim tu su Oracle i Walmart koji su se 2020. godine nudili da zajedno otkupe TikTok. Microsoft, koji je prije pet godina iskazivao interes za ovu društvenu mrežu, više nije zainteresiran. Interesa ima mnogo, ali pitanje je hoće li vlasnici zapravo željeti prodati TikTok.
Iako nas zabrana TikToka u SAD-u neposredno ne pogađa, ova promjena sigurno će utjecati na društvenu mrežu u cijelosti, a potencijalno i na čitavu digitalnu sferu. Prije svega, tu je očigledan faktor da i iz naše regije pratimo TikTok sadržaje iz SAD-a, a njihov nedostatak mogao bi značajno utjecati na dosad gotovo savršen algoritam. S druge strane, Amerikanci se sigurno već pripremaju da nadomjeste ovu društvenu mrežu – jer što ćemo bez barem nekoliko sati scrollanja? – kako s poboljšanjem već postojećih društvenih mreža, tako i s uvođenjem novih. Zabrana TikToka zapravo je pravo vrijeme za ulet nove platforme, a kako bi to moglo izgledati?
TikTok se proslavio jer je u svijet društvenih mreža uveo inovacije kakve do tada nismo vidjeli – savršen in-app sustav za uređivanje video snimaka, algoritam koji potiče i gura nove korisnike, kao i idealan prostor za dijeljenje i promociju glazbe. Riječ je o funkcijama koje su vremenom preuzele i druge društvene mreže, uočivši da su kratki video sadržaji sve što korisnici žele. Nova društvena mreža koja bi mogla doći nakon TikToka morala bi imati sve to – i još više.
Društvene mreže su se toliko integrirale u naše živote da je danas gotovo nemoguće zamisliti dan bez njih, ali bilo bi lijepo pokušati. Mene je vijest o potencijalnoj zabrani TikTok-a obradovala, jer nikada nisam uživala u ovoj društvenoj mreži. Kad god je koristim, kao da mogu osjetiti kako me polako zaglupljuje. Međutim, shvatila sam da nije baš TikTok kao mreža ono što mi smeta, već koncept u što su se društvene mreže, koje sam u tinejdžerskim godinama jako voljela, pretvorile. S pozitivne strane, postale su mjesto gdje saznajemo apsolutno sve – od toga koji je najbolji korektor, do toga kako napraviti domaće tacose – ali s druge strane su nam previše oštetile raspon pažnje i integrirale nam reklame u glavu. U meni su probudile čak i neki oblik bunta, gdje namjerno ne želim slušati tu viralnu pjesmu čak i ako mi se dopada, jer želim se vratiti u vrijeme kada je sve teklo više organski i čini mi se da je i kritičko mišljenje bilo više zastupljeno.
Nisam jedina. Već neko vrijeme slušam o potencijalu društvenih mreža i o velikoj želji da ih vratimo u vrijeme kada su bile iskrenije, manje komercijalizirane i jednostavno zabavnije. Prije nekoliko godina na Instagramu je počela manija za photo dumpovima, kolekcijom naizgled nasumičnih slika iz galerije, koja je imala za cilj podsjetiti nas na vrijeme kada se nismo preopterećivali feedovima i jednostavno smo objavljivali stvari u kojima uživamo (s onim užasnim sepia filterom). Međutim, ako ste ikada pokušali kurirati photo dump, znate da ni u njemu ništa nije slučajno – i dalje se trudimo da ne stavimo dvije slike sebe jednu do druge, da se slike slažu po bojama i tako dalje. Objavljivanje je ponekad čak toliko stresno da danas sve više viđamo profile sa 0 objava, što je velika šteta, jer je čar društvenih mreža bila gledanje života prijatelja i interakcija s njima, a danas to mnogima više nije zanimljivo.
Dakle, nova društvena mreža trebala bi prvenstveno biti zabavna i opuštena. Sjetimo se Vinea, društvene mreže koja je bila tako neozbiljna, a tako zanimljiva i smiješna. Funkcija o kojoj se šuška da društvene mreže pokušavaju razviti jest skriven broj pregleda, pratitelja i lajkova. Riječ je o tome da bi ove funkcije bile dostupne samo vlasniku sadržaja, što bi značilo da algoritam ne bi gurala sadržaj zbog broja lajkova, a posljedično ni korisnici ne bi gledali snimke ili fotografije samo zbog njihove popularnosti. To je zanimljiv koncept, pogotovo kada uzmemo u obzir koliko ljudi odlučuje “sakriti” broj sviđanja na Instagramu, jer upravo ti brojevi stvaraju nepotreban pritisak.
Mnogi ljudi koji se bave digitalnim marketingom i društvenim mrežama predviđaju da će 2025. godina biti vrijeme povratka YouTubea, dužih formata i dobre montaže. Posljednjih nekoliko godina dosta kreatora prestalo je pridavati veliki značaj montaži, gledali smo vrlo spontane vlogove bez mnogo efekata ili snimke u kojima kreator jednostavno sjedi pred kamerom i priča, međutim, izgleda da dolazi vrijeme kada ćemo više cijeniti uloženi trud i umjetnički izraz. Što se tiče popularnosti YouTubea, čini se da smo kao društvo spremni za ponovno konzumiranje sadržaja dužeg od jedne minute, pogotovo ako je dobro uređen. Društvene mreže mogle bi postati platforma za poticanje kreativnosti.
Sve te promjene mogle bi označiti kraj ere influencera, jer je takve sadržaje mnogo teže monetizirati, ali nije nemoguće. Štoviše, mislim da nikome ne bi mnogo smetalo plasiranje proizvoda, ako je izvedeno na kreativan način. Uzmimo za primjer brend kafe Emme Chamberlain – dok su njihove objave neosporno reklame, odlučuju se za photoshootinge visokog kvaliteta, koji imaju i neku vrijednost van marketinške sfere. Međutim, sve to zahtijeva trud i kreativnost i mnogo je više od sponzoriranih objava koje danas viđamo pod tagom #ad.
Također, ako ne budemo imali podatke o lajkovima, pregledima i pratiteljima, svetoj trojici u svijetu influencera, kako će se kreatori moći istaći? Odgovor je: engagement. Već danas vidimo da se sve više korisnika odlučuje pratiti i podržavati manje kreatore, koji na neki način grade zajednicu. Mnogo je lakše povezati se s nekim tko zapravo pokreće konverzacije i vjerojatno će odgovoriti na vaša pitanja i komentare, nego s nekim tko se skriva iza nekoliko milijuna pregleda. Korisnici sve više žele internet okruženja, poput onih iz razdoblja prije društvenih mreža, gdje su se vodile otvorene diskusije.
Ono što mnogi primjećuju jest koliko sve nove funkcije i obrasci na društvenim mrežama prema kojima težimo podsjećaju na nekadašnji Tumblr. Na to mogu samo reći: dajte ljudima ono što žele! Tumblr je bila savršena platforma za umjetnički izraz, mjesto gdje smo se povezivali, dijelili umjetnost, poeziju i lijepe fotografije. Svatko je imao svoj mini blog na kojem je apsolutno mogao izraziti svoju osobnost. A najbolje od svega? Većinom smo bili anonimni i pritisak za popularnošću nije bio toliko izražen kao danas. Međutim, sada kada ipak preferiramo video, pretpostavljam da bi i nova društvena mreža morala biti više optimizirana za uređivanje, ali zaključak je jednostavan – ako bismo spojili kreativnost ranih dana Tumblra s TikTok funkcijama, mogli bismo dobiti savršenu novu društvenu mrežu. Je li to ono što nam zapravo dolazi u 2025. godini? Ostaje nam da vidimo.