Harvard je jedan popularan olimpijski sport proglasio izvrsnim za mozak

Popularna disciplina ovih Olimpijskih igara nalazi se na vrhu popisa 5 najkorisnijih sportova svih vremena prema studiji s Harvarda. Riječ je o plivanju. Osim što angažira sve mišiće u tijelu, također ima dobrobiti za kognitivno i mentalno zdravlje. Različite znanstvene studije na ovu temu jednoglasne su, što je potvrdila dr. Seena Mathew, neurobiologinja obučena za fiziologiju mozga za TED: “Dokazano je da redovito plivanje poboljšava pamćenje, kognitivne funkcije, imunološki odgovor tijela i raspoloženje. Plivanje također može pomoći popraviti štetu uzrokovanu stresom i izgraditi nove neuronske veze u mozgu.” Prema njezinim riječima, “ljudi su stoljećima tražili izvor mladosti. Plivanje je možda najbolji put za to.”

Aerobne vježbe poboljšavaju sposobnosti mozga

U sportskom leksikonu razlikujemo “anaerobne” aktivnosti od “aerobnih” aktivnosti. Prvi tip aktivnosti, koji uključuje primjerice bodybuilding ili tabatu, okuplja vrlo intenzivne vježbe u kratkom trajanju, koje omogućuju tijelu da proizvodi energiju s vrlo malo kisika (i dovode nas “do kraja daha”). Drugi tip aktivnosti, koji uključuje plivanje, trčanje, pilates pa čak i ples, su vježbe umjerenijeg intenziteta koje se izvode u dužem trajanju.

Upravo su one izvrsne za kardiorespiratorni sustav, jer pomažu zadovoljiti potrebe mišića za kisikom. Osim rada na izdržljivosti, ovi aerobni sportovi pridonose neurogenezi (rađanju neurona) i “igraju ključnu ulogu u pomaganju da se poništi ili popravi oštećenje neurona i njihovih veza”, objašnjava dr. Seena Mathew.

Tako se potiče neuronska plastičnost, a time i kognitivne funkcije, posebice one povezane s pamćenjem i učenjem. Kao bonus, istraživači su primijetili dobrobiti za mentalno zdravlje . “Aerobna vježba također potiče oslobađanje specifičnih kemijskih glasnika koji se nazivaju neurotransmiteri”, nastavlja dr. Seena Mathew. Jedan od njih je serotonin. Kad je seratonin prisutan u povećanim količinama, smanjuje tjeskobu i poboljšava raspoloženje”.

3 dobrobiti plivanja za mozak

Kako prenosi TED, istraživači tek počinju shvaćati zašto je među ovim aerobnim aktivnostima plivanje osobito korisno za mozak. Dobra je vijest da ne morate poput sportaša na Olimpijskim igrama plivati 400 metara u rekordnom vremenu da biste ostvarili prednosti ove popularne discipline. Studija na mladim odraslim osobama pokazala je da su nakon 20 minuta prsnog plivanja umjerenog intenziteta kognitivne funkcije već bile pojačane.

1. Plivanje poboljšava pamćenje

Studije su dokazale da plivanje (čak i 20 minuta dnevno) može poboljšati raspon pažnje, kratkoročno i dugoročno pamćenje, pa čak i smanjiti kognitivne učinke starenja. “Dokazano je da plivanje stimulira moždane putove koji suzbijaju upalu u hipokampusu i inhibiraju apoptozu ili staničnu smrt. Studija je također pokazala da plivanje može pridonijeti preživljavanju neurona i smanjiti kognitivne učinke starenja”, čitamo na stranicama TED-a.

2. Plivanje podiže raspoloženje

Budući da je plivanje cjelovita tjelovježba koja koristi sve glavne mišićne skupine, ona tjera srce da radi punom brzinom, što povećava protok krvi (otuda i njegova izvrsna reputacija za zdravlje kardiovaskularnog sustava). “To dovodi do stvaranja novih krvnih žila, procesa koji se naziva angiogeneza”, objašnjava neurobiologinja. Povećan protok krvi također može dovesti do značajnog oslobađanja endorfina, hormona koji djeluju kao prirodni ublaživač boli u cijelom tijelu. Od tuda i osjećaj euforije koji često slijedi nakon vježbanja.” Hormon blagostanja kako mu se često tepa.

3. Plivanje povećava sposobnost učenja

Kako plivanje može utjecati na stvaranje neuronskih veza tako pomaže u pohranjivanju novih informacija pa time i u učenju te jača precizno pamćenje. 

vogue.fr