Ovog ljeta na plaži čitamo knjige regionalnih autora koje zaslužuju ekranizaciju

Godinama nisam voljela ekranizacije knjiga gotovo istim žarom s kojim sam čitala romane na kojima su se temeljile. Imala sam osjećaj kao da se radi o svojevrsnoj uvredi samog romana – jer, ako je knjiga toliko dobra, zašto je jednostavno ne pročitamo? U mojim mislima, film, posebno ako postane popularan, oduzimao bi čitatelju užitak otkrivanja potpuno novog svijeta vlastitim tempom. A da ne govorim o tome koliko su me glumačke postave u adaptacijama popularnih romana često razočarale.Ipak, u posljednje vrijeme počela sam prihvaćati ekranizacije knjiga kao dobru ideju, jer sam shvatila da izbor ne mora biti ili-ili. Film mogu promatrati kao dodatnu priliku da uživam u knjizi koja mi se svidjela, dok knjige mogu biti moj način boljeg razumijevanja filmskog svijeta. Zvuči kao dobitna kombinacija.

Sarajevo Film Festival prošle godine pokrenuo je program CineLink Books s ciljem jačanja veze između izdavačkog i audiovizualnog sektora bivše Jugoslavije. Svake godine birat će nekoliko regionalnih knjiga za koje smatraju da imaju potencijal postati izvrsni filmovi ili serije. Ekranizacije romana mogle bi biti sjajna prilika da regionalni autori steknu veću prepoznatljivost, kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu – zbog čega se ovom projektu zaista veselim. Uži izbor Sarajevo Film Festivala potaknuo me da razmislim o domaćim knjigama koje su slikovite i uzbudljive poput filma. Zbog toga sam svoju listu ljetnog štiva proširila novim naslovima za koje vjerujem da će biti savršeni suputnici na godišnjem odmoru, ali i tijekom ljetnih dana koje provodim kod kuće.

U nastavku pogledajte popis knjiga koje smatram dostojnima filmske ekranizacije, od onih koje su se našle na listi CineLink Books, do hit romana za koje osobno želim da jednog dana zasjaje na velikom platnu.

Balada o ubici i ubici i ubici, Dalibor Pejić

Jako volim romane koji prate grupu neznanaca u nesvakidašnjoj situaciji, za mene je to savršen recept za knjigu koju neću moći ispustiti iz ruku. Priča prati troje ljudi koji se slučajno nađu u istom automobilu na putu prema moru. Upoznajemo Relju, koji pokušava pobjeći od svog života u gradu i transakcijskog odnosa sa starijom ženom, Janu, koja putuje u rodno mjesto svog preminulog ljubavnika, i Pepola, misterioznog čovjeka čije motive otkrivamo tijekom romana. Naizgled potpuno različiti likovi prema kraju putovanja otkrivaju da ipak imaju nešto zajedničko, sva trojica su nekoga ubila. Osim što zvuči kao podloga za uzbudljiv film, Balada o ubojici i ubojici i ubojici je intrigantna knjiga koju ćete pročitati u dahu.

Prazne kuće, Danka Ivanović

Ni ljeti ne pokušavam izbjeći kompleksne teme u knjigama, ponajprije zato što ne vjerujem da knjige treba ograničavati banalnostima poput godišnjih doba – a Prazne kuće Danke Ivanović dotiču se tih tema s dozom humora zbog koje priča prija poput čaše hladne vode usred vrućeg dana. Riječ je o knjizi koja je istovremeno intelektualno zahtjevna i vrlo čitljiva, fluidno hipermodernističko djelo koje se ističe jezičnim majstorstvom. Priča prati djevojčicu koja odrasta u maloj, patrijarhalnoj sredini, u kojoj odstupa od društvenih konvencija. Inteligentna je i feministkinja, a sazrijeva u okruženju koje ne dijeli njezine vrijednosti. Svaka “prazna kuća” u romanu simbolično predstavlja odsutnost ili prazninu u njezinu životu, koje protagonistica pokušava ispuniti unutarnjim promišljanjima ili vanjskim događajima. Ovaj roman našao se u širem izboru za nagradu Štefica Cvek.

I onda opet, iz početka, Filip Grujić

I onda opet, iz početka, treći roman hvaljenog pisca Filipa Grujića, sasvim se opravdano našao na listi CineLink Books. Zbog svoje tematike i tona, ovaj roman živopisno mogu zamisliti kao televizijsku seriju, nešto nalik mojoj omiljenoj domaćoj seriji Jutro će promeniti sve. Roman prati mladića na pragu tridesetih, koji je upravo izašao iz duge veze i suočava se sa svim posljedicama tog raskida. Rastrgan je između obitelji, prijatelja, djevojaka i obaveza, u gotovo bolno realističnom, ali i duhovitom prikazu tridesetih godina života. I onda opet, iz početka mnogi su nazvali “prvim pravim milenijalskim romanom srpske književnosti”, no vjerujem da će se s njim moći poistovjetiti i starije i mlađe generacije.

Pitanje anatomije, Marina Vujčić

Pitanje anatomije počinje neobičnim oglasom gospodina Florijana Bauera, čovjeka koji je spreman izaći iz svoje zone komfora i traži gospođu za milovanje leđa (samo leđa!). Florijan ženi jamči diskreciju i dobru zaradu, a Veronika Vinter, jedina osoba koja se javlja na oglas, u tom neobičnom poslu vidi izlaz iz svoje nezavidne financijske situacije. Međutim, ni jedno od njih ne može ni naslutiti promjene koje će izazvati ovaj neobični spoj. Pitanje anatomije priča je o prijateljstvu, ljubavi i usamljenosti, u kojoj likovi najprije moraju shvatiti sami sebe i vlastite želje kako bi na kraju mogli voljeti druge onako kako oni to zaslužuju. Roman je pun nade, sreće i ljubavi, ali i tuge i samoće jer leđa su, ipak, dio tijela koji najteže možemo dodirnuti sami.

Sve dobre barbike, Katarina Mitrović

My Year of Rest and Relaxation je hit roman o djevojci u depresiji koja pokušava suočiti se sa svojom surovom stvarnošću i apsolutno je oduševio međunarodnu publiku. Na regionalnoj razini, Katarina Mitrović napisala je Sve dobre barbike, roman koji nas uvodi u svijet djevojke koja je upravo navršila trideset godina i suočava se s depresijom, strahom i osjećajem sputanosti. Ovaj roman je duhovit, uzbudljiv i lako se čita, a podsjeća nas koliko je važno govoriti o vlastitim psihičkim borbama i suočiti se s njima. Iako izrazito osoban, roman je istovremeno pisan “za sve”, u osjećajima protagonistkinje mogu se prepoznati svi koji žive, stvaraju i pokušavaju pronaći svoje mjesto u suvremenom svijetu. Imali smo Barbie film, a možda je vrijeme za ekranizaciju o onim raščupanim, polomljenim barbikama – onima koje su mnogima najdraže zbog sentimentalne vrijednosti koju nose.

Čovjek vuk, Mihaela Šumić

Kao dijete, voljela sam bajke i basne, nestvarne priče za koje sam, ipak, nekako znala da su ukorijenjene u stvarnosti, u našim iskrenim željama, nadama, ali i boli. Danas volim nadrealizam, žanr koji, po mom mišljenju, pogađa istu onu emocionalnu notu koju su bajke budile u djetinjstvu. Roman Čovjek vuk književnice Mihaele Šumić smješten je u imaginarno selo Selvanto, mjesto koje možemo zamisliti kao neki zabačeni kutak Južne Amerike, ali i kao bilo koji mali grad u regiji, gdje vlada prikriveno nasilje, ljudi su uplašeni, a sustav duboko korumpiran. Selo potresaju vijesti o “čovjeku vuku”, misterioznom biću kojem mještani pripisuju nesreće i beživotna tijela koja se pojavljuju u okolici. Politička elita upušta se u igre odmjeravanja moći, crkva skriva vlastite grijehe, a lokalni učitelj Don Alirio potresen je i progonjen strašnom noći koja se dogodila prije nekoliko godina, noći kada je nestala jedanaestogodišnja Sabina Ordonjez. Kroz mit o “čovjeku vuku”, Mihaela Šumić portretira zlo koje se krije u ljudima, zlo koje se hrani strahom, predrasudama i šutnjom.

Bespotreban čovjek, Edin Salčinović

Ponekad stvari koje se događaju oko nas djeluju toliko nadrealno, stravično i groteskno da nam jedina iskrena reakcija preostaje, smijeh nad apsurdom vlastitog postojanja. Upravo tom tematikom poigrava se Edin Salčinović, koji u svom debitantskom romanu crpi inspiraciju iz popularne i šund-kulture, donoseći priču iz perspektive novinara crne kronike. Radnja pet priča, koje sve uokviruje šesta, smještena je u Sarajevo. U njima se odvijaju bizarno ubojstvo ratnog veterana, neuspjela pljačka banke, slučaj pedofila ubojice iz više klase, ubojstvo punice iz klasnih pobuda te okultno ubojstvo iz strasti. Sve ove događaje Salčinović obrađuje s dozom ironije, uspješno ih kombinirajući s filozofskim promišljanjima naše stvarnosti i “užasa postojanja”.

Strada fortunata, Olja Knežević

Ne dopustite da vas naslov i vedra naslovnica zavare,  Strada fortunata nije razigrani roman ceste, iako sadrži neke elemente takvog žanra. Ovaj roman prati Magdalenu, buntovnu i progresivnu mladu ženu koja, u braku s dominantnim i manipulativnim Vitezom, gubi svoj vlastiti identitet. Zajedno s Vitezom, Magdalena kreće na putovanje koje na prvi pogled izgleda idilično, posebno u očima njezinih prijateljica, zatrpanih kućnim obavezama i poslom. Tijekom putovanja, par dobiva dvoje djece, a Magdalena nastoji pronaći sebe u ulozi dobre majke. Međutim, njihovo putovanje, koje je ustvari Vitezov bijeg od špijuna koji ga žele ubiti, zaustavlja se u Londonu, gdje se suočavaju s kulturološkim razlikama. Ovo je priča o ženi sputanoj dominantnim mužem, koja nastoji održati obitelj, ispuniti očekivanja drugih, ali i pronaći svoj vlastiti put. Na kraju, njezino nastojanje dovodi je u Zagreb, gdje će konačno biti svoja i otkriti snagu slobode.