Zbog ljubavi prema ćilimu saznali smo sve o njemu, a jedan nam se posebno uvukao pod kožu

Autentičan koloristični ćilim uvijek je lijepo za vidjeti, a baš tome su svoj umjetnički projekt posvetili kolekcionari Marija Radovanović Stanimirović i Uglješa Stanimirović. Poželjeli smo da nam objasne baš sve od početka pa do zadnjeg ćilima iz svoje vrlo pažljivo kurirane kolekcije, a saznali smo ponešto i o ključnim povijesnim činjenicama ovog mudrog predmeta koji i danas prenosi simboliku i znanja onima koje to požele istražiti.

Kada je nastao brend Radostan i kojim povodom?

Prve korake napravili smo kroz foto blog s fokusom na ćilim. Željeli smo radost koju u nama pobuđuje ćilim, podijeliti s drugima i predstaviti vam imerzivni svijet uzoraka i detalja. Naziv etimološki pripada praksi koja dolazi iz Perzije, kao uostalom i pojmovni jezik svijeta tepiha, a odnosi se na imenovanje zemlje atribucijom nekom narodu; Uzbekistan – zemlja Uzbeka, Turkmenistan – zemlja Turkmena. Svi navedeni poznati su izvor najfinijih orijentalnih tepiha baš kao i Radostan. Odluka da brend nazovemo Radostan činila se prirodnom utoliko više što je u pitanju sinteza dijelova naših prezimena.

S obzirom na to da naziv brenda proizlazi iz prakse imenovanja teritorija, a u našem slučaju se ne odnosi na geografski pojam, Radostan vidimo kao utopijski entitet koji objedinjuje selekciju raznolikih tkanja naših prostora, a svoje postojanje utvrđuje produkcijom i dokumentiranjem instalacija i praksi svoje nomadske galerije, kao i zajednicom koju oko sebe okuplja.

Radostan, ćilim postavlja u središte dijalektičkog odnosa salonskog s industrijskim, Orijenta i Zapada, etničkog i kozmopolitskog, visoke i narodne umjetnosti dovodeći ga u komunikaciju s dizajnerskim komadima namještaja različitih perioda, interijerom i arhitekturom ili ga podižući u vertikalu dajući mu status zidne slike, umjetničkog djela. Osnovna ideja bila je izdići ćilim iznad utilitarnosti i dozvoliti mu da komunicira jezikom svojstvenim umjetnosti.

Otkud sklonost baš prema ovoj autentičnoj vrsti predmeta, posebno pirotskom ćilimu?

Uglješa: Ja sam druga generacija kolekcionara, moja obitelj čuva kolekciju pirotskih ćilima. Brat i ja smo kao djeca provodili sate igrajući se na pirotskom ćilimu. Sjećam se da sam u igrici zamislio da su poprečni pravokutnici tepiha s glavnim uzorkom, ulice kojima jure razni autići i superheroji. Mogao sam satima buljiti u detalje – to su moja rana sjećanja. U tom smislu pirotski ćilim vidim kao materinji jezik i ključ za razumijevanje drugih grupa tkanja, fragment tajne Babilonskog mita. Pirotski ćilim je od davnina bio dominantan centar proizvodnje i uvelike je utjecao na regionalna pa i globalna tkanja kao i na sam jezik unutar ovog medija.

Prva registrirana radionica pod nazivom Industrija braće Garotić osnovana je još davne 1868. Tada je stil već razvijen i gotovo hermetičan, a ovome je prethodilo stoljetno iskustvo. Treba razumjeti da je pirotski ćilim zanatski proizvod i luksuzni predmet visoke estetske, pa i materijalne vrijednosti. Razvijenost stila, koherentnost slikovnog jezika, složenost i raznolikost formi i simbola, kvaliteta tkanja, bogatstvo boja i tonova predstavljaju krajnji domet tradicionalnih tkanja. Vuna autohtone pramenke prela se ručno, dozvoljavajući tanku, elastičnu i svilenkastu nit. Majstorska izvedba crteža podrazumijevala je apsolutnu kontrolu, a organsko izvijanje formi ornamenata dovedeno je do savršenstva tehnikama ekscentričnog tkanja. Bojenju vune poklanjala se posebna pažnja a pojedini pigmenti su plaćani zlatom. Purpurni tonovi magente koju daje pigment kermeza, smaragdno zeleni tonovi i bogatstvo valera indiga doprinijeli su jedinstvenom izrazu koji je predstavljao bogatstvo, moć i luksuz. Ovakve boje ne blijede, a ćilimu daju utisak nepovredive bezvremenosti. Sve navedeno kvalificiralo ga je da se nađe u privatnim kolekcijama umjetnika kao što su Sergei Parajanov, Milena Pavlović Barili, dok ga je Matis i naslikao na slici Pijanista i šahisti iz 1924. Također, centralni je komad u kući glumice Catherine Deneuve i lajt motiv interijera koji je slikar Dragutin Inkiostri uredio za Jovana Cvijića u Beogradu. Ćilim vidimo kao vrhunski domet tzv. narodne umjetnosti. Zbog svojih karakteristika kao lako prenosivog predmeta, ćilim ima povijesna svojstva. Bio je svojevrstan komunikacijski medij, sastavni dio miraza prilikom udaje, nosilac tajne života, i sveti prostor doma.

Gdje pronalazite ćilime i kako kurirate selekciju?

Ranije smo dosta putovali –  aukcije, specijalizirani sajmovi tekstila, okupljanja preprodavača, dileri, buvljaci, antikvarijati, kolekcionari, antikvari, nasljednici, vlasnici, prijatelji, prijatelji prijatelja… Danas se sve češće ćilimi pronalaze u našoj regiji, ali nam nije strano spakirati kofer i istog trenutka krenuti na dalek put kada se pojavi komad koji nam privuče pažnju.

Svijet tepiha je magičan. U svakom gradu na svijetu postoji bar jedan diler ili kolekcionar tekstila pa svako naše putovanje uvelike određuju niti ćilima. Osjećaj je kao da ste dio nekog tajnog kluba. Svaki ćilim iz naše kolekcije imao je nešto jedinstveno čime nas je osvojio. Sve je u izrazu, nekada je to iskorak iz očekivanog, a nekada baš savršena harmonija. Selekcija je odraz našeg ukusa. Uglavnom sakupljamo ćilime s naših prostora koje pronalazimo u regiji, ali i u Americi, Indiji, Turskoj… Određivanje porijekla ćilima podrazumijeva stručno poznavanje stilskih karakteristika, pri čemu etnografska i etnološka građa, iako dobar alat, često nisu dovoljni. Terensko iskustvo, mogućnost da se ćilim dodirne i promotri u svojoj sveukupnosti ovdje su nezamjenljivi.

Osim pirotskog, kolekciju čine i različiti regionalni ćilimi kao i selekcija orijentalnih tepiha pa će se, između ostalog, tu naći i vojvođanski ćilimi različitih etničkih grupa; sarajevski ćilimi – koji su nastali u vrijeme Habsburške dominacije, često velikih formata i po ukusu tadašnje aristokracije. Tu su i makedonski ćilimi ogromnih formata, sandžački ćilimi i ćilimi sjevera Crne Gore, zatim slavonski, šumadijski, vlaški i drugi…

Po čemu prepoznajete dobar ćilim, što ga čini autentičnim?

Dobar ćilim prepoznajemo po osjećaju u trbuhu, ubrzanom pulsu, znojenju dlanova i porivu da ga posjedujemo (smijeh). Nakon kupovine, nestrpljivo jurimo nazad u galeriju gdje ga pažljivo pregledamo – đavo je u detaljima (smijeh). Iako harmoničnog izraza svaki ćilim krije neku asimetričnost ili nepravilnost, koja – ako imamo u vidu  tehnologiju izvedbe, ne može biti slučajna. Neki autori vjeruju da ovo proizlazi iz načela da je samo božansko djelo savršeno. Ćilimu se na ovaj način udahne život. Ova praksa karakteristična je za jako stare ćilime. Svaki ćilim se nakon tkanja smanji u veličini, Piroćanci kažu „uđe u sebe“. Komunikacija s ćilimom bježi izrecivom. Odnos je neposredan, a vizualno zadovoljstvo se transportira u emociju i sentiment, ipak ova čulnost se razvija.

Gdje se još proizvode ćilimi, kakva su strujanja autentičnih vintage ćilima, gdje ih naći?

Ćilim kao ravno tkanje, široko je rasprostranjen na svim kontinentima. Međutim, svaka grupa ćilima ima specifičan slikovni jezik. Ove stilske razlike dozvoljavaju nam da kažemo ovaj ćilim je ushak a ovaj drugi pirot iako imaju iste tehnološke karakteristike. U slučaju ćilima s naših prostora razlike su ponekad gotovo na nivou dijalekta. Razumijevanje ovih razlika zahtjeva uvid u veliki broj raznovrsnih tkanja. Mnogi ćilimi s naših prostora se pogrešno pripisuju Turskoj, pa ćete ih na tržištu naći kao manastir, gocmen, sarkoy a oni cvjetni nastali za vrijeme slabljenja otomanskog utjecaja i orijentiranja trgovine prema zapadu kao besarabijski, moldavski… Drugi mogući nazivi su trakijski, rumelijski, otomanski i drugi. U Pirotu i dalje postoje dvije aktivne radionice – Ponišavlje i Damsko srce.

Kako do ćilima, odnosno do vas?

Radostan rado otvara svoja vrata radoznalim posjetiocima. S obzirom na to da ta vrata uvijek otvaramo Marija i / ili ja, poželjno je najaviti se i do mjesec dana unaprijed kako bismo uklopili termin i posvetili vam se. Uz kupovinu ćilima dolazi saznanje o njegovoj povijesti, kulturno-umjetničkoj vrijednosti i simboličkom okviru specifičnog slikovnog pisma tako da za posjetu treba odvojiti vremena. Nudimo mogućnost da se omiljeni ćilimi iz naše kolekcije probaju u prostoru vlastitog doma prije odluke o kupovini, kao i logističku podršku u smislu transporta i instalacije. Svaki ćilim kupljen kod nas vidimo kao ekstenzivnu kolekciju Radostana te se može u bilo kojem trenutku zamijeniti za drugi, uz kompenzaciju troškova sanacije eventualnih oštećenja i održavanja.