Manje lošeg raspoloženja zahvaljujući probioticima? Iako ima nešto istine u tome, ipak nije tako jednostavno, kako objašnjava jedna liječnica.
Desireé Oostland3 rujna, 2025
Da crijeva mogu više od samog probavljanja, odavno nije tajna: U proteklim godinama brojne su znanstvene studije pokazale posebno blisku vezu između zdravlja crijeva i psihičkog blagostanja. Stoga nije veliko iznenađenje da probiotici, živi mikroorganizmi koji se nalaze u fermentiranoj hrani ili dodacima prehrani, preuzimaju sve zanimljiviju ulogu. I ovdje istraživanja pokazuju da oni ne mogu podržavati samo probavu, već i raspoloženje. No, kako funkcionira ta veza? I je li doista tako jednostavno: uzeti probiotik i odmah se dobro osjećati?
Crijeva i raspoloženje povezani su takozvanom osi crijeva i mozga, kaže dr. med. Miriam Stengel, glavna liječnica Medicinske klinike/Gerijatrije u SRH Klinici Sigmaringen. Ovaj koncept nikako nije nov: Prvi put ga je opisao u 19. stoljeću dr. Beaumont, proučavajući kako ljutnja utječe na proizvodnju želučane kiseline i funkciju želuca, objašnjava ona. Od 1980-ih, istraživanja se sve više posvećuju neurotransmiterima koji se pojavljuju i u mozgu i u gastrointestinalnom traktu.
Pritom je postalo jasno da mnoge tjelesne funkcije, uključujući i emocionalne procese, mogu biti pod utjecajem tih tvari. Posebno je takozvani crijevni mikrobiom, cjelokupnost svih mikroorganizama u debelom crijevu, posljednjih godina došao u fokus istraživanja. U posljednjih deset godina otkriven je još jedan ‘organ’ – crijevni mikrobiom, odnosno svi živi organizmi uključujući bakterije, viruse, gljivice, koji nastanjuju naše debelo crijevo i na razne načine doprinose našim tjelesnim funkcijama, kaže Stengel. Mikrobiom trenira imunološki sustav, pomaže u obrani od patogena, proizvodi protuupalne tvari i vitamine – kao i neurotransmitere koji putem živčanog sustava mogu djelovati i na mozak. Probiotici mogu ciljano podržavati ovaj mikrobiom, nadopunjujući korisne bakterijske kulture ili potičući njihov rast. Na taj način bi mogli neizravno utjecati i na emocionalne procese, poput raspoloženja, obrade stresa ili motivacije.
Anastasia Shuraeva
Zdrava crijeva su stoga ključni dio zdravog tijela, saznanje koje seže još do Hipokrata, kako objašnjava Stengel. Danas se to načelo ponovno otkriva – znanstveno potkrijepljeno modernim istraživačkim metodama. U raspravi o emocionalnoj ravnoteži sve više dobiva na važnosti i pojam “psihobiotici”. To su posebni probiotički sojevi bakterija koji mogu ciljano utjecati na psihu. Za to postoji nekoliko studija na životinjama, kaže Stengel, i sve više dokaza temeljenih na dokazima da određeni probiotički sojevi bakterija, koji se tada nazivaju psihobiotici, mogu imati pozitivan utjecaj na raspoloženje, stres i anksioznost. Pritom se uvijek iznova ističu određeni sojevi laktobacila i bifidobakterija, dodaje ona. U studijama je primijećeno da su smanjili anksiozno ponašanje kod životinja, ublažili stres kod zdravih ispitanika/ca i doveli do boljeg sna. Kod pacijenata s iritabilnim crijevom probiotici s bifidobakterijama mogli su čak ublažiti simptome anksioznosti.
Ova saznanja pokazuju da probiotici, ciljano primijenjeni, mogu utjecati i na emocionalnu ravnotežu. Međutim, temeljni mehanizam još nije u potpunosti razjašnjen. Pretpostavlja se, kako navodi Stengel, da se učinak ostvaruje putem modulacije upalnih procesa, živčane aktivnosti i regulacije hormona stresa poput kortizola, kao i neurotransmitera poput serotonina i dopamina. Sve se to događa duž osi crijeva i mozga. Važno je, međutim, ističe liječnica, da ova saznanja potječu prvenstveno iz studija s posebnim skupinama i stoga se ne mogu jednostavno generalizirati.
I svakodnevni život igra važnu ulogu za zdravlje mikrobioma – a time, moguće, i za psihičko stanje. Zdrava prehrana je naravno dobra za zdravo tijelo, kaže Stengel. No, nije svaki trend prikladan za sve. Primjerice, povremeni post može biti neprikladan za osobe s postojećim bolestima ili sindromom iritabilnog crijeva. Stoga je još važniji uravnotežen i individualan pristup. Stengel preporučuje šarenu prehranu bogatu vlaknima s puno svježeg povrća, fermentiranom hranom poput kefira, kiselog kupusa i kombuche te dovoljnom količinom tekućine. Za sve su važni dovoljan dnevni unos tekućine (30 ml po kg tjelesne težine), šarena, svježa, vlaknima bogata i uravnotežena, svjesna prehrana u mirnoj i opuštenoj atmosferi, fermentirana hrana, toaletni rituali, dovoljna tjelesna aktivnost, ali i svakodnevno opuštanje. Cjelovit pristup je za raspoloženje ionako najbolji.
Govoreći o cjelovitom pristupu: Za Stengel je izvan svake sumnje da probiotici mogu biti dio sveobuhvatnog liječenja. Da, tako to doista vidim. Pitanje je samo moramo li probiotike kupovati u ljekarni ili se naš mikrobiom može zdravo uzgojiti i odgovarajućom prebiotičkom i probiotičkom prehranom. Za nju je u svakom slučaju neupitno da crijevni mikrobiom može utjecati na naše tijelo i negativno i pozitivno.
Time je jasno: Probiotici za zdravlje crijeva mogu pozitivno utjecati i na emocionalnu ravnotežu, barem ako se koriste ciljano i u sklopu zdravog načina života.
