Razgovarali smo s dvoje stručnjaka za mikrobiologiju o ovoj svakodnevnoj navici koju uzimamo zdravo za gotovo, te o nedoumicama koje se javljaju: koliko dugo prozračivati, kako i zašto...
ANA MORALES19 prosinca, 2024
Spadam među one koji svakog jutra – bilo kiša, snijeg ili minusi vani – širom otvaraju prozore u svim prostorijama kako bi prozračili dom. Za mene je to ritual koji me osvježava i označava početak dana (iako ga ne razumiju baš svi ukućani). Kako mi je nedavno objasnila Anabel Vázquez, suosnivačica Laconicuma, tijekom razgovora o jutarnjim navikama: “Taj svježi, neiskorišteni zrak me jednostavno energizira. Čak i kad je ledeno vani, volim otvoriti prozore čim ustanem.” Međutim, prije nekoliko dana razgovarala sam o tome s prijateljem mikrobiologom koji, iako nije negirao potrebu za prozračivanjem, iznio je određene zamjerke i uvjete, a posebno mi je dao do znanja da to nije baš čarobno rješenje za sve. “Ne stvara sterilno okruženje, a može čak unijeti bakterije i gljivice izvana u prostor”, rekao je, posijavši sjeme sumnje.
Moj prijatelj nije bio u krivu, iako to ne znači da ne trebamo prozračivati (upravo suprotno). María Dolores Cima Cabal, doktorica biologije i voditeljica diplomskog studija za upravljanje okolišem i energijom na Međunarodnom sveučilištu La Rioja (UNIR), objašnjava: “Istina je da otvaranjem prozora može ući prašina, pelud, zagađivači, pa čak i mikroorganizmi (ako ih u tom trenutku ima u zraku na tom mjestu). Međutim, prozračivanje je uvijek korisna navika jer smanjuje nakupljanje ugljičnog dioksida proizvedenog tijekom noći i drugih spojeva koje možemo imati u kući. Također služi za smanjenje koncentracije mikroorganizama nakupljenih unutar doma, koji se mogu razmnožavati u zatvorenom prostoru, posebno ako ima vlage ili je higijena loša”, pojašnjava. Virolog Estanislao Nistal, profesor mikrobiologije na Sveučilištu CEU San Pablo, dijeli isto mišljenje i ističe prednosti otvaranja prozora za smanjenje neugodnih mirisa i koncentracije štetnih čestica te poboljšanje kvalitete zraka u kući. Što se tiče patogenih mikroorganizama koji mogu ući izvana, napominje da “u većini slučajeva ne predstavljaju prijetnju zdravlju jer su mnogi bezopasni i dio su prirodnog ekosustava”. Uz to, prozračivanje smanjuje vlagu i mogućnost razvoja plijesni u unutarnjim prostorima, kao i koncentraciju kemijskih spojeva koji mogu zaostati od sredstava za čišćenje ili ih ispuštaju određeni dekorativni elementi u kući.
Oba stručnjaka se slažu: između 10 i 20 minuta. “To je dovoljno vremena za izmjenu zraka, a da se pritom ne gubi previše toplinske energije iz grijanja ili sličnih sustava u hladnim klimama ili tijekom zime”, ističe Cima Cabal. Što se tiče doba dana, Nistal preporučuje prozračivanje “u ranim jutarnjim satima ili kada je kvaliteta vanjskog zraka najpogodnija. Kratko ali učinkovito prozračivanje omogućuje izmjenu zraka bez velikog gubitka topline zimi”, napominje. Ipak, ovo vrijeme može malo varirati ovisno o vremenskim uvjetima i razini poprečnog prozračivanja između različitih prostorija u kući.
Točno je da je moj prijatelj mikrobiolog inzistirao na činjenici da prozračivanje ne stvara sterilno okruženje, ali to nije ni potrebno. “Iako prozračivanje ne sterilizira prostor, smanjuje rizik od nakupljanja patogenih mikroorganizama u zatvorenim prostorima i mogućnost da se druge osobe koje uđu u taj prostor zaraze. Potpuna sterilnost nije potrebna ni poželjna u svakodnevnom okruženju, jer je naš imunološki sustav pripremljen za interakciju s određenim mikroorganizmima. Više nego postizanje sterilnog okruženja, cilj prozračivanja je održavanje čistog zraka”, objašnjava stručnjak sa Sveučilišta CEU San Pablo.
Da, bez imalo sumnje. Točno je, napominje stručnjakinja s UNIR-a, da prozračivanje “značajno smanjuje rizik od prijenosa respiratornih bolesti među ukućanima, ali ostaje važno čak i kada ne dijelite prostor s drugima jer se zrak u zatvorenom prostoru zasiti ugljičnim dioksidom, vlagom i zagađivačima koji nastaju svakodnevnim aktivnostima poput kuhanja, tuširanja ili korištenja kemijskih proizvoda”, kaže. Stoga, iako nije čarobno rješenje i nije potrebno prozračivati dulje od 10 minuta dnevno, to je korisna navika za stvaranje zdravog prostora “bez obzira na broj ukućana”, ističe Nistal.
Iako je prozračivanje nepogrešiv (i pristupačan) postupak, Cima Cabal ne isključuje ni tehnološka rješenja koja postoje za pomoć u pročišćavanju prostora, poput odvlaživača zraka, pročišćivača zraka, HEPA filtara za zadržavanje lebdećih čestica ili sustava za dezinfekciju zraka pomoću ultraljubičastog svjetla.
