Navika koja povećava razine vitamina D i serotonina (i smanjuje razinu kortizola) koju treba prakticirati od ponedjeljka do nedjelje

U posljednje vrijeme stručnjaci za wellness koje pratim ili intervjuiram sve češće (i naglašeno) ponavljaju koliko je važno izlagati se prirodnom svjetlu unutar 30-60 minuta nakon buđenja (od ponedjeljka do nedjelje). O tome mi je već davno pričala Nicola Elliott, osnivačica brenda NEOM Organics:
“Jutra postavljaju ton za cijeli dan i grade večer. Važno je prošetati na dnevnom svjetlu barem pola sata prije 10 sati. Zato jutarnje sastanke obavljam telefonski šetajući ulicom, umjesto da ih držim u uredu. Tako provedem barem pola sata na suncu odmah ujutro i to mi pomaže da bolje spavam,” rekla je.

Potvrdio je to i putem Instagrama dr. Mark Hyman, wellness guru koji tvrdi da je izlaganje prirodnom svjetlu odmah nakon buđenja jedan od najlakših i najjeftinijih načina za brigu o biološkom zdravlju. Iako se može činiti kompliciranim odmah nakon ustajanja pronaći vremena za to, stručnjaci navode da je na vedre dane dovoljno svega 5 do 10 minuta sunčeve svjetlosti (npr. uz jutarnju kavu na terasi, ako je imate). Na oblačne dane preporučuje se između 10 i 20 minuta, a na potpuno prekrivene dane između 20 i 30 minuta izlaganja.

Naravno, kako ističe dr. Hyman, najbolje je ovu jutarnju rutinu obaviti bez sunčanih naočala. I da, svjetlo koje dolazi kroz prozor nije dovoljno – potrebno je biti izravno izložen prirodnom svjetlu.

Regulira san i razinu kortizola

Uzimajući u obzir da danas provodimo 90% svog vremena u zatvorenom prostoru – dok smo prije 15 godina unutra provodili samo 10% vremena – postaje jasno koliko je važno usvojiti ovakve navike. Još više kad znamo da, primjerice, dr. Javier Albares, stručnjak za spavanje, potvrđuje kako prirodno svjetlo izravno utječe na razinu serotonina, a time i na regulaciju sna i raspoloženja.

U tom smislu, dr. Mark Hyman dodaje da jutarnje sunčevo svjetlo, osim što regulira hormon sreće koji je ključan za naše blagostanje (niske razine serotonina povezane su s povećanim rizikom od depresije), također “osigurava vrhunce kortizola u trenucima kada nam je energija potrebna te smanjuje njegove razine kada je vrijeme za opuštanje”. Ova jednostavna navika, objašnjava Hyman, “trenirat će vaše tijelo da bude smirenije, fokusiranije i bistrijeg uma”. Ukratko, to je prirodan način za regulaciju našeg unutarnjeg sata, kako bi se dan i noć skladno izmjenjivali.

Ostale dobrobiti sunčeve svjetlosti

Stručnjakinja za prehranu Beatriz Larrea, autorica knjiga poput Tu cuerpo en llamas (Tvoje tijelo u plamenu), također potvrđuje da infracrvena svjetlost pomaže u modulaciji upala, optimizaciji mitohondrija (proizvodnje energije unutar stanice) i prevenciji neurodegeneracije. A upravo je sunčeva svjetlost “besplatna infracrvena svjetlost”. Izlaganje ovoj svjetlosti u zoru više je nego preporučljivo (po mogućnosti prije 9 sati ujutro) jer je tada intenzitet infracrvenog zračenja veći i djeluje kao prirodna terapija crvenom svjetlošću s brojnim dobrobitima, uključujući i poticanje proizvodnje kolagena. “Infracrvena i crvena svjetlost čine osnovu sunčevog zračenja. Prisutne su više od 70% vremena tijekom dana, a vitalne funkcije poput proizvodnje melatonina, regulacije leptina (ključnog za regulaciju apetita) i kortizola ovise o njima. Kako bismo imali dobar metabolizam, dobro starjeli, kvalitetno spavali, imali energiju i zdravlje… moramo ponovno uspostaviti odnos s prirodnim svjetlosnim okruženjem,” dodaje stručnjakinja.

Beatriz Larrea također se osvrće na unutarnji sat o kojem je prethodno bilo riječi. “Cijelo naše tijelo upravljano je središnjim satom i nizom perifernih satova. Ti satovi pokreću sve biokemijske funkcije tijela koje vode glasnici zvani hormoni. A hormoni reguliraju apsolutno sve u našem tijelu: težinu, san, energiju, glad, seksualnost, mentalnu okretnost, funkciju mišića… Središnji sat pokreće ili zaustavlja sve u tijelu i prima signale iz okoliša kako bi znao što treba raditi (a ti signali su, prije svega, svjetlost). Izlazak i zalazak sunca početak su i kraj svih cirkadijalnih ritmova: sunce izlazi i oslobađa se kortizol. Sunce zalazi i tijelo dobiva naredbu za lučenje melatonina. Tako je sa svim hormonima – svi oni imaju ritam u našem tijelu koji je vođen obrascima svjetlosti i tame u okolišu.”

Dnevni život: Najzdraviji trend 2025. godine

Zato Beatriz Larrea inzistira ne samo na iskorištavanju svjetla odmah ujutro – otvaranje prozora u zoru tome pomaže – već i na pronalaženju drugih načina kako bismo ponovno uspostavili dobar odnos sa svjetlom koje regulira naše tijelo. Kako? Kroz svakodnevne šetnje na otvorenom; večere prije 20 sati; jedenje i bavljenje sportom tijekom dana; izlaganje sunčevoj svjetlosti kako bismo proizvodili melatonin i bolje spavali… te minimiziranjem upotrebe uređaja koji proizvode plavu svjetlost. “Radi se o tome da stvorimo svjetlije dane i tamnije noći, koristeći zdrav razum. Ono što regulira glavni cirkadijalni sustav je ‘tango’ između kortizola i melatonina. A to se regulira pravilnim izlaganjem svjetlosnom okruženju,” kaže Larrea. Možda upravo zbog svega ovoga, pokušaj da više živimo danju postaje najkorisniji trend u svijetu. Generacija Z to jasno poručuje: kasnonoćni izlasci više nisu u modi.