Najstarija mirisna tajna Beograda

Umijeće stvaranja parfema u Sava parfumeriji nasljeđuje se generacijama već punih 70 godina. Bazu mirisa čini povijest, srce strast prema stvaranju, a gornju notu odlikuje autentičnost. Sve o tradiciji koja tako dugo traje ispričao nam je parfumer četvrte generacije Nemanja Jovanov.

U ovo vrijeme pretakanja nostalgije i potrage za autentičnošću svi pokušavamo pronaći “ono nešto” ne bismo li se istaknuli. Ponekad ta želja za posebnošću izvire iz potrebe da zadržimo onaj dio svog osobnog svemira koji je unikatan samo nama kamo god pošli. Osobni miris oduvijek je bio medij kojim nastojimo sa svojom pojavom unijeti u prostor, trenutak autentičnosti koja je svojstvena samo nama. Ta nostalgična potraga za umijećem i izvornošću koja je nekoć bila standard kod kreiranja parfema odvela nas je do Sava parfumerije.

Pri samom ulasku na beogradsku adresu Kralja Petra 75, dočekao nas je poseban osjećaj. U 70 godina stvaralaštva, ništa se nije promijenilo. Sava parfumerija prostor je koji odiše nostalgijom, a bazu čini autentičnost. Strast prema umijeću kreiranja parfema u ovoj obiteljskoj parfumeriji nasljeđuje se generacijama. Tako duga tradicija svakako je impresivna, ali činjenica kako su generacije za generacijom naslijedile i strast prema kreiranju mirisnih spojeva još je impozantnija.

Parfemsko stvaralaštvo zahtijeva poseban spoj mašte, kemije i poštovanja prema konačnoj kreaciji. Baš zato oduševljava me činjenica kako je obitelj iza Sava parfumerije uspjela očuvati tako posebnu tradiciju ručno izrađenih parfema jer stvaranje parfema za mene je umjetnost. Ne postoji grana umjetnosti koja je toliko osobna kao mirisni doživljaj. Mirisi se posebno lako urežu u naše uspomene. Vrlo često životne trenutke pamtimo kroz određene mirise, a pri ponovnom susretu ti mirisi djeluju poput medija koji nas prenese u specifičan trenutak. Teško je biti objektivan kod stvaranja nečeg tako osobnog poput parfema, a opet, ova vrsta umjetnosti upravo to zahtijeva. S tim se složio i Nemanja Jovanov, parfumer četvrte generacije Sava Parfumerije. „Kada dizajniramo mirise, trudimo se da zauzmemo objektivnu poziciju. Ipak, kako je reč o izraženo subjektivnom utisku, povremeno se dogodi da nekome od nas iz porodice neki miris manje ili više “legne”. Kada se dogodi značajniji oblik takvog utiska, posežemo za profesionalnim mehanizmima odricanja od subjektivnog osećaja. Takvu stvar moramo prevazići, jer šta je jednoj strani senka, drugoj je svetlo.”

Dobiti parfemski savjet i preporuku od Nosa koji je kreirao parfem danas je prava rijetkost. Stava sam kako bismo smjeli usporediti ovakvo iskustvo potrage za parfemom s kupovinom haute couture haljine, a odabir parfema s osobom koja je strastvena i pedantna u svom umijeću stvaranja posebna je čast. Zanimalo nas je koje parfemske note Nemanja preferira, a za koje se kupci uglavnom odlučuju, iako, kad je netko tako dugo uronjen u svijet mirisa, teško je odlučiti se za samo jedan. Ipak, otkrio nam je kako je Beogradska Noć svakako još uvijek najpoznatiji. „Teško da Parfimerija Sava ima svoj najprodavaniji miris. Svakako ima za sada najčuveniji. Onaj za koji su svi verovatno čuli. To je Beogradska Noć. Otkrićemo da ona jeste najpoznatija, ali svakako nije najprodavanija. (smijeh) Statistiku najprodavanijeg/najpopularnijeg, prepuštamo velikim konglomeratima koji vode računa o tome. Mi samo proizvodimo mirise”, podsjeća nas Nemanja.

Sad kad sam u društvu pravog parfumera, shvatila sam kako je ovo savršena prilika za dobiti odgovor na vječno pitanje kako učiniti parfem dugotrajnijim. O ovoj temi vjerujemo da se može napisati jedan priručnik solidne dužine, ali za početak „koža treba da bude čista i blago vlažna, miris treba naneti iz dva prolaza. Prvi put na mlaku i blago vlažnu kožu naneti nekoliko prskanja atomizerom. Ne dirati mesto nanošenja barem dva minuta, kako bi miris utonuo u kožu. Nakon deset do petnaest minuta, po potrebi dopuniti mesto, još jednom dozom.I ono najvažnije, ne nervirati se i stresirati. Stres bitno skraćuje trajnost mirisa na koži”, upozorava Nemanja.

Sad kad smo dobili konkretne savjete kako učiniti parfem što je više moguće dugotrajnijim, znatiželja je otišla u drugom smjeru. Među stotinama bočica, zanimalo me što je najposebniji parfem koji je ikad izašao iz Sava parfumerije, a odgovor me itekako začudio. „Generalno svaki miris ima neku svoju magičnu priču”, započinje Nemanja. „Ovo je druga tema o kojoj bi se mogla napisati poduža knjiga. Sa tačke gledišta nekoga ko živi i raste u parfimerskoj porodici, sve je isprepletano “namirisanim” pričama, koje sa druge strane mi direktno uključeni ponekada uzimamo zdravo za gotovo. Interesantno je da sam ja za svoju suprugu pravio miris, koji je kasnije naišao na tako lepo odobravanje, da smo ga uvrstili u redovan asortiman. Moram biti iskren, da u startu nije bilo tako planirano.”

Miris smo, naravno, odmah morali isprobati, što nas je automatski odvelo u raspravu o parfemskim notama. Zanimljivo je kako je i ova naša balkanska regija prepuna mirisnog bilja. Na pitanje koriste li se u Sava parfemima ikad autohtone biljke iz regije, Nemanja odgovara: „Rafinerije eteričnih ulja se utrkuju koja će dograbiti neku izvornu sortu pogodnu za dalji proces proizvodnje esencijala. Naravno, da se u toj složenoj matematici gleda i isplativost, pa se većina šire rasprostranjenih biljnih izvora, uzima sa lokacija koje su pogodne i u ekonomskom smislu. Kada neko podneblje daje poseban pečat, tada se insistira da je određena serija načinjena baš od “tog i tog” izvora. Hvarska lavanda je decenijama imala posebno mesto u parfemskoj industriji, zbog svoje posebne ostrvske klime.”

Iz sasvim sebičnih razloga upitala sam Nemanju postoji li šansa da priđu Hvaru, bi li otvarali još prodajnih mjesta diljem regije ili pokušali prodavati online. „Naša posebnost u tome je što mirise i pravimo i prodajemo krajnjim korisnicima. Prezentujemo ih u našem posvećenom ritualu u kome želimo da pomognemo mušterijama da odaberu nešto što im zaista pristaje. Ljudi su danas prepuni predubeđenjima. Svi smo izmasirani marketinčkim mehanizmima koji gotovo uvek stavljaju ispred svega dobrobit samo jedne strane I to često ne korisničke. Naša misija je da zadržimo zadovoljstvo mušterije na prvom mestu, a to možemo uraditi samo ako se sa mušterijama nađemo “mano a mano”. Nećemo kriti da smo u proteklim godinama razmatrali opcije daljinske prodaje, koja je gotovo prestigla klasičnu. No time bismo izgubili svaku suštinu našeg unikatnog načina koji tvrdoglavo čuvamo. Na radost i čuđenje mnogih.”

Naše druženje bližilo se kraju, a s najavom proljetnog vremena, jednostavno sam morala upitati Nemanju koju parfemsku notu preporučuje za proljeće. „Za ovo proleće preporučujemo da nosite miris koji vam dodaje još milimetar više osmeha. Unutrašnje radosti koja će samo po svojoj definiciji krenuti da se preliva na okolinu. Zarazimo li vas sa tom klicom samozadovoljnosti, taj će se talas preliti i na druge. Malo sa jedne strane, malo sa druge, svima će postati barem za malo lepše. E sada, pošto smo svi različiti, kod nekog će osmeh izmamiti jedna nota, kod nekoga sasvim druga. Kod nas ovog proleća dođite po komadić osmeha, a koja nota će ga izmamiti, to ćemo saznati kada vas budemo sreli.”

Živjeti u svijetu parfema mnogima je san. Ono što me ipak posebno zadivilo jest predanost kupcima koju gaji obitelj Jovanov. Pri odabiru parfema osjeti se potpuna posvećenost prema mušteriji s ciljem da se uistinu pronađe onaj unikatan i poseban spoj koji točno odgovara toj osobi. Parfem se nosi kao dio identiteta, a Sava parfumerija kao da je izgrađena s time na umu. Vjerujem da tko god se odluči namirisati ovim dijelom kozmetičke povijesti, može očekivati sasvim posebno iskustvo i napokon pronaći svoj parfemski identitet.