8 svakodnevnih navika koje potajno podižu vašu razinu šećera u krvi
Naš nivo šećera u krvi djeluje više od hrane.
DESIREÉ OOSTLAND29 rujna, 2025
Naš nivo šećera u krvi djeluje više od hrane.
DESIREÉ OOSTLAND29 rujna, 2025
Možda ste i vi posljednjih godina počeli svjesnije pratiti razinu šećera u krvi, pa zatim mijenjati svoje prehrambene navike: manje šećera, manje zobenog mlijeka, bez smoothija na prazan želudac, prvo povrće pa pomfrit.
Sve to pomaže u regulaciji šećera u krvi. Pa ipak, on i dalje može naglo skočiti. Razlog? Često nisu samo obroci, već i neprimjetne svakodnevne navike poput premalo sna, višesatnog skrolanja prije spavanja ili previše espressa, koje – kako pokazuju studije – također doprinose ovom efektu.
Nakon neprospavane noći, ne samo da je glava teška, već je i metabolizam mjerljivo izbačen iz ravnoteže. Već jedna noć s premalo sna može značajno smanjiti osjetljivost na inzulin i povisiti razinu šećera u krvi, čak i kod zdravih ljudi. Razlog je taj što tijelo u umornom stanju sporije i manje učinkovito obrađuje šećer. Doručak sljedećeg jutra – bio to tost ili jogurt – tada izaziva jači skok šećera u krvi nego u danima kada ste naspavani.
Odavno je poznato da ljudsko tijelo nije stvoreno za višesatno sjedenje. Dugi periodi sjedenja ne usporavaju samo mišiće, već i metabolizam. Oni također ometaju regulaciju razine šećera u krvi, krvnog tlaka i sagorijevanja masti. I u ovom slučaju znanstvena istraživanja jasno pokazuju: oni koji sjede osam ili više sati dnevno imaju znatno veći rizik od dijabetesa. Čak i ako redovito vježbaju.
Već i kratke pauze za kretanje pomažu: dvije minute lagane šetnje svakih 60 minuta mogu osjetno smanjiti porast šećera u krvi i inzulina nakon obroka.
Malo tko želi odreći se jutarnje kave. Međutim, studije pokazuju da kofein može kratkoročno smanjiti osjetljivost na inzulin. Tijelo tada sporije obrađuje šećer. U kombinaciji sa slatkim međuobrokom, porast šećera u krvi često je veći nego što se očekuje. To ne znači da latte macchiato mora nestati s dnevnog rasporeda. Tko želi ublažiti učinak, najbolje je da ga popije nakon obroka ili zajedno s hranom bogatom vlaknima i proteinima.
Akutni psihički pritisak povećava razinu kortizola i adrenalina. To su hormoni koji podižu razinu šećera u krvi kako bi osigurali energiju za režim “bori se ili bježi”. Već i svađa, ispit ili važna prezentacija mogu kratkoročno povisiti vrijednosti. Protiv toga pomažu kratke pauze za kretanje, svjesno disanje ili druge tehnike opuštanja koje brzo smanjuju razinu stresa.
Ugasiti sve navečer? Za mnoge je to gotovo nemoguće, svjetlo ekrana ostaje upaljeno sve do samog odlaska na spavanje. Međutim, umjetna rasvjeta u večernjim satima može pogoršati toleranciju na glukozu i povisiti razinu inzulina. Razlog: svjetlo remeti cirkadijalni ritam, koji je usko povezan s metabolizmom šećera. Čak je i slabo osvjetljenje tijekom spavanja u studijama mjerljivo utjecalo na razinu šećera u krvi. Tko se želi tome suprotstaviti, trebao bi navečer koristiti toplo, prigušeno svjetlo i izbjegavati ekrane u posljednjem satu prije odlaska u krevet.
Cigarete ne štete samo srcu i plućima, već i razini šećera u krvi. Nikotin može povisiti šećer i dokazano pogoršava djelovanje inzulina kod osoba s dijabetesom tipa 2. Dugoročno, velike kohortne studije pokazuju: strastveni pušači imaju i do 36 posto veći rizik od obolijevanja od dijabetesa. Dobra vijest: već i smanjenje konzumacije smanjuje rizik. Potpuni prestanak pušenja, naravno, najjasnije poboljšava razinu šećera u krvi i metaboličko zdravlje.
Jedno je sigurno: našu razinu šećera u krvi ne oblikuje samo ono što jedemo. I svakodnevne, možda neprimjetne, rutine imaju utjecaj. Dobra vijest: tko to zna, može poduzeti korake i time ne samo stabilizirati šećer u krvi, već i ojačati cjelokupno metaboličko zdravlje.