Pospremanje na japanski način pomoglo mi je bolje započeti 2025. godinu

Jutros, dok sam se šminkala, doživjela sam malu krizu (reda i čistoće) jer nisam mogla pronaći nekoliko kozmetičkih proizvoda koje dugo nisam koristila, a željela sam ih ponovno upotrijebiti. Prekopala sam nekoliko kozmetičkih torbica i ladica i nisam pronašla ništa od onoga što sam tražila. Još gore, kopajući bez reda i smisla, na vlastitoj sam koži osjetila takozvanu teoriju razbijenih prozora. Ona kaže da će vandali vjerojatno razbiti još prozora ako se jedan razbijeni ne popravi. Kad to prenesemo na kućanstvo, znači da će nam se, ako ne održavamo red postupno i ne rješavamo probleme organizacije dok su mali, sve nakupiti i izmaknuti kontroli. Ono što se moglo srediti za dvije minute, zbog nemara i gomilanja pogrešaka, na kraju izaziva svakodnevni stres i zahtijeva cjelodnevno čišćenje.

Zato je zanimljivo govoriti o Oosouji, japanskoj metodi čišćenja koja se provodi početkom godine i nalikuje proljetnom čišćenju. No ima određene posebnosti koje nadilaze čistu potrebu za fizičkim redom. Veliko čišćenje početkom godine znači napraviti rez, odvojiti jednu godinu od druge kako bismo krenuli ispočetka i shvatili taj materijalni red kao priliku za nove početke i ostvarenje ciljeva.

Psihološke prednosti započinjanja godine s fizičkim (i mentalnim) redom

Oosouji je nešto poput praktične primjene narodne izreke nova godina, novi život. Premda se u Japanu Oosouji tradicionalno provodi krajem godine, može se prakticirati u bilo kojem trenutku kad osjetimo potrebu za novim počecima. Ove promjene godišnjih doba ili godine, objašnjava psihologinja Pilar Guerra, “nadahnjuju nas na pozitivne promjene u životu. Njihov dolazak predstavlja novi početak i motivira nas da se riješimo staroga te obnovimo svoj okoliš. Omogućuje nam oslobađanje fizičkog i mentalnog prostora za nova iskustva i prilike”. Iako pojedinci možda neće vidjeti poveznicu između fizičkog i mentalnog reda, stvarnost je ta, kako nam je objasnila i psihologinja Laura Palomares kad smo razgovarale o proljetnom čišćenju, da “odbacivanje onoga što nam ne služi, neakumuliranje i održavanje reda u prostoru stvaraju pozitivne osjećaje samokontrole, discipline i funkcionalnosti. Činjenica da je prostor prozračniji i s manje podražaja donosi smirenost i koncentraciju. Otpuštanje i odvajanje od onoga što nam ne treba na kraju je oslobađajuće i stvara osjećaj kontrole i mentalnog smirenja”.

Photo: Cora Pursley

Sve to može nam pomoći razdvojiti jednu godinu od druge, osnažiti ideju novih početaka i ciljeva, okruženi prostorom koji nas potiče da ih ostvarimo. Ne zaboravimo, kako objašnjava James Clear u svojoj knjizi Atomske navike, za lakše usvajanje novih navika važno je učiniti ih lijepima i jednostavnima, a to uključuje i uređene prostore koji olakšavaju zadatke. Za Japance je to meditacija kroz ritual čišćenja i shvaćaju je kao priliku za samopromatranje. “Ne radi se samo o čišćenju prostora, nego i vašeg unutarnjeg svijeta jer naš odnos s vanjskim odražava naše unutarnje stanje”, objašnjava budistički redovnik Shoukei Matsumoto, autor knjige Redovnikov vodič za čist dom i um. “To je način čišćenja uma od sve prljavštine koja se nakupila tijekom godine”, dodaje.

Važno je usredotočiti se na psihološki karakter ovog čišćenja koje Japanci doživljavaju kao ritual unutarnjeg čišćenja i priliku za smirivanje uma. Štoviše, Matsumoto govori o važnosti pretvaranja tog trenutka reda i čišćenja u priliku za opuštanje, gotovo kao meditaciju, uz slušanje instrumentalne glazbe tijekom rada. “Vjerojatno je povezano s japanskim shvaćanjem da čišćenje nije samo uklanjanje prljavštine. Povezano je i s kultiviranjem uma. Zapravo, u Japanu je čišćenje vrlo prisutno u školama, gdje se djeca od malih nogu uključuju u te zadatke.

Kako prakticirati Oosouji

Zanimljivo je obratiti pozornost na karakteristike ove metode jer ima određene posebnosti u praksi i, prije svega, naglašen emocionalni i energetski karakter koji povezuje fizičko čišćenje s emocionalnim:

Preporučuje se na početku otvoriti prozore i prozračiti kako bi se obnovio zrak. To također ima određeni smisao povezanosti s prirodom – puštanje svježeg zraka pogoduje tom ritualu čišćenja koji djeluje na emocionalnoj razini.

Budući da govorimo o velikom čišćenju, potrebno je isprazniti namještaj i ladice, a za Japance je važno to činiti odozgo prema dolje. Put kroz svaku prostoriju treba pratiti smjer kazaljke na satu kako bi se pokrile sve zone tog kruga bez širenja prljavštine. A mentalno, to je način zatvaranja kruga.

Važno je početi od prostorija u stražnjem dijelu kuće i ići iznutra prema van, ostavljajući ulaz za kraj. Ova metoda, osim što sprječava širenje prašine u već očišćena područja, predstavlja sekvencijalni red koji mozgu prenosi osjećaj reda.

vogue.es