Ove godine isprobavam viralni trend October theory. Donosim detaljan plan
Sonja Knežević
4 listopada, 2025
Sonja Knežević
4 listopada, 2025
“Kako mi je drago što živim u svijetu u kojem postoje listopadi”, zapisala je L.M. Montgomery u romanu Anne of Green Gables, citat s kojim se neobično poistovjećujem. Postoji nešto doista čarobno u listopadu, mjesecu na prijelazu između ljeta i nadolazećeg hladnog razdoblja, kada sve u prirodi djeluje neobično skladno. Budući da uvijek jedva čekam listopad, kada se prošle godine na društvenim mrežama počeo širiti trend October theory, naravno da me odmah zaintrigirao. Mnogi korisnici društvenih mreža objavljivali su videozapise u kojima tvrde da je upravo ovo doba godine savršen trenutak za novi početak. Dok sam još mjerila godine u semestrima, moj je kalendar zapravo tako funkcionirao – listopad je bio poput male Nove godine, vrijeme kada treba „zagrizti“ u sve svoje obaveze i dovesti život u red. U mnogočemu, upravo je to i bit trenda October theory.
Naime, ova teorija predlaže listopad kao savršen trenutak za nove životne odluke i rad na sebi. Ljeto je završilo, a pred nama su tri puna mjeseca do kraja godine, što je najčešće sasvim prikladno razdoblje za razvijanje novih navika s kojima možemo ući u novu godinu. Inače nisam ljubiteljica sličnih motivacijskih trendova i ne volim mjeriti uspjeh vremenom, jer vjerujem da svatko ima svoj tempo, ali listopad je razdoblje kada se počinjem osjećati posebno produktivno, a i ponovno imam dovoljno vremena da se posvetim radu na sebi. Zato sam pomislila zašto ne, ove godine isprobat ću ovaj viralni trend. A tko zna, možda zaista unaprijedim svoj život.
A kako bih ovom izazovu pristupila „punim plućima“, odlučila sam napraviti raspored. Kod ovog i sličnih wellness trendova postoje tri ključna koraka: 1. evaluacija, 2. postavljanje ciljeva i 3. razvijanje navika. Tehnički, za sva tri koraka imam tri mjeseca, no ja ću se potruditi da temelje postavim u listopadu, a da preostala dva mjeseca u godini provedem razvijajući navike koje ću, nadam se, usvojiti upravo u listopadu. A s vama dijelim detaljan plan kako ću to postići, tjedan po tjedan.
Cora Pursley
Prvi (nepuni) listopadski tjedan iskoristit ću za evaluaciju. Što je ove godine dobro funkcioniralo, a što trebam (ili želim) promijeniti? Početak mjeseca idealno je vrijeme da odlučim što bi, po mom mišljenju, ovu godinu učinilo boljom. Ovo je introspektivno razdoblje u kojem je najvažnije biti iskren sam sa sobom.
Nakon evaluacije, vrijeme je za postavljanje ciljeva. U ovoj fazi najvažnije će biti da ostanem realna i iskrena prema sebi. Teško da ću u samo tri mjeseca moći ostvariti desetak osobnih, poslovnih i društvenih ciljeva, ali svakako mogu odabrati one koji mi trenutno djeluju najvažnije. U drugom tjednu listopada razmišljat ću o konkretnim promjenama koje bi me mogle odvesti na put prema najboljoj verziji sebe koju zamišljam. Cilj je uspostaviti zdrave navike i olakšati sebi promjene koje sam možda planirala uvesti od Nove godine. Na kraju, tu u igru dolazi i suptilno manifestiranje, za koje sam sasvim slučajno shvatila da je uvijek važan dio postizanja ciljeva.
Odrediti 3 ključna cilja do kraja 2025. Tri djeluje kao sasvim izvediv broj, a ciljeve ću podijeliti u kategorije: osobni, poslovni i zdravstveni.
Napraviti vision board ili mapu želja, jer je uvijek dobro vizualizirati svoje ciljeve.
Napraviti habit tracker i druge tabele koje će mi pomoći da ostanem dosljedna ciljevima.
Uvesti svakodnevno zapisivanje afirmacija – to pomaže ne samo pri postizanju ciljeva, nego i u borbi protiv anksioznosti.
Ciljevi su ništa bez detaljnog plana i svakodnevnog truda. Iako je planiranje izuzetno zabavno – jedva čekam izrađivati digitalne i papirnate tablice – ponekad može biti izazovno zaista se posvetiti svom cilju. No, upornost i stalni trud ključni su, a svaki mali korak na kraju će se isplatiti.
Razbiti velike ciljeve na male zadatke i odraditi barem jedan dnevno.
Odvojiti vrijeme u danu kada sam posvećena jednom od ciljeva. (Npr. sat vremena za vježbanje u teretani, vrijeme za pohađanje nekog tečaja, vrijeme za čitanje)
Početi planirati svaki tjedan – planeri s vremenskom satnicom moj su zakleti neprijatelj, ali oni će zaista pomoći da svakom cilju pristupim ravnomjerno (ili onoliko koliko je potrebno).
Postaviti podsjetnike za posvećenost cilju, jer u svakodnevnom kaosu lako možemo zaboraviti na navike koje još nismo izgradili.
Disciplina je važna, ali može biti naporna i dovesti do burnouta. Kako bih izašla iz zone komfora i pokazala da rad na ciljevima nije samo puka disciplina, već može biti i zabavan, krajem listopada isprobat ću nešto novo. Tko zna, možda otkrijem novi i bolji put prema ostvarenju svojih ciljeva.
Uključiti se u novu aktivnost – tečaj, radionicu, hobi, izlazak na na neko drugo mjesto.
Isprobati novu rutinu u prehrani, treningu ili radu, jer možda postoje bolje opcije od mog trenutnog plana. Ne treba se ograničavati.
Istovremeno ostati dosljedna rutinama koje sam već počela razvijati.
Habit stacking je odličan način za usvajanje novih navika. Radi se o tome da odaberemo naviku koju već imamo – ili neku koju trenutno gradimo i dobro nam ide – i uz nju dodamo novu. Na primjer, ako već svaki dan idemo u teretanu, toj navici možemo dodati i pripremu zdravog obroka nakon vježbanja. Cilj je povezati navike koje nam već prirodno dolaze s onima koje želimo usvojiti.
Odabrati nekoliko “malih” dobrih navika i povezati ih sa već postojećim rutinama.
Kreirati jutarnju i večernju rutinu koje ne djeluju neizvedivo.
Dodati i sitne navike u planer i habit tracker.
Navedeni plan za listopad trebao bi mi pružiti savršenu osnovu za produktivan kraj godine. U studenome i prosincu nastojat ću se držati navika koje razvijem tijekom listopada, a napredak ću nastaviti bilježiti u planeru. Mala napomena za mene i sve koji se možda odluče za ovaj well-being plan: ne mora sve biti savršeno. Doći će dani kada zaista nećemo moći posvetiti se novim navikama koje gradimo i kada će naši ciljevi biti posljednji na pameti. To je sasvim normalno, ali ne smijemo dopustiti da nas te sitnice obeshrabre. Čak i ta „posrtanja“ i ispadanja iz ritma treba prihvatiti kao prirodne, a potom se vratiti na put prema cilju.