Ove godine, nakon plaže, spasite svoju kožu poput dermatologa

Odrasla sam u Dalmaciji pa mi je dobro poznato jedno ljetno pravilo: „Ne možeš potamnjeti ako prvo malo ne izgoriš“. Ova teorija navodi da nijansa crvene dobivena kad izgoriš na suncu direktno odgovara nijansi brončane koju ćeš poprimiti kad opeklina prođe.

Danas sam malo mudrija i znam da crvenilo kože nije prečica do preplanulog izgleda. Zato nanosim izdašne slojeve kreme sa zaštitnim faktorom 50 i trudim se obnavljati ju kroz dan. No između replikacija dogodi se život – malo se zabavljaš u beach baru pa zaboraviš nanijeti kremu za sunčanje nakon plivanja ili se jednostavno pogubiš u stranicama zanimljive knjige. Prije nego što shvatiš, crveniš se poput turista koji je mislio da je pametniji od sunca!

Crvenilo nije samo prolazna nelagoda. Radi se o alarmu koji odašilje koža i vrijeme je da ga poslušamo. U razgovoru s dermatolozima, otkrila sam pravu priču o tome što se točno događa kad izgorimo na suncu te kako to popraviti. 

Photo: Anna Tarazevich

Crvenilo kože je upozorenje

Kad nakon sunčanja uočite crvenilo, zapravo se radi o pravoj biološkoj drami koja se odvija unutar stanica kože. „Kad izgorimo na suncu, golim okom vidimo crvenilo, mjehuriće i ljuštenje, a u podlozi su UVB zrakama izazvane mutacije DNK-a stanica kože i upalni proces“, objašnjava profesorica Vuković, pročelnica Klinike za kožne i spolne bolesti splitskog KBC-a. 

Stanice koje su oštećene suncem predstavljaju problem jer su upravo to stanice iz kojih se kasnije razvijaju kožni tumori. Nasreću, koža je pametan organ pa se ljuštenjem rješava promijenjenih stanica i tako nas štiti. Međutim, profesorica Vuković ističe zabrinjavajuću činjenicu: „Ponavljajuća oštećenja u konačnici mogu dovesti do izostanka obnavljajućih mehanizama kože i pojave kožnih tumora“.

Photo: Allison Emmett

Rutina za njegu kože nakon plaže 

Za slučaj da se ipak dogodi da se zacrvenite na suncu, zamolila sam stručnjake da podijelile svoje najdraže savjete za prvu pomoć. 

1/ Hlađenje kože je prvi korak

Dr. Alvaro Gomez Diaz, dermatovenerolog španjolskog podrijetla, naglašava hlađenje kože kao prvu liniju obrane. „Kad shvatite da ste izgorjeli na suncu, prva i najbitnija stvar jest hlađenje kože. Jedna od najčešćih pogrešaka jest stavljanje leda na izgorenu kožu. Iako se čini kao brzo rješenje, to može dodatno oštetiti tkivo. Oštećenu kožu trebali biste ispirati hladnom vodom u trajanju 5-20 minuta. Zamislite to kao SOS tretman za kožu“. Od sastojaka dr. Gomez Diaz preferira Aloe veru. Njegov je dodatan savjet da kreme držite u hladnjaku kako biste pojačali njihovo osvježavajuće djelovanje na kožu.

2/ Protuupalni suplementi su važan korak

Popis za prvu pomoć dr. Željane Bolanče, specijalistice dermatovenerologije, sastoji se također od hlađenja kože hladnom vodom ili oblozima, nanošenja kreme koja djeluje protuupalno te suplementacija sastojcima kao što je, primjerice, Pileje Porhphyal HSP Derm, koji obnovi kože mogu pomoći iznutra. Naglašava i važnost daljnjeg izbjegavanja sunca te preporučuje konzumaciju analgetika ako je to potrebno. 

3/ Hidratacija, hidratacija, hidratacija

Naglasak je na hidraciji – ne samo onoj koju nanosite na kožu već i onoj koju unosite u organizam. „Optimalna hidracija omogućava koži lakše zadržavanje vlage, što smanjuje ljuštenje, suhoću i nelagodu nakon izlaganja suncu“, naglašava dr Gomez Diaz. 

Photo: Feyza Yildirim

4/ LED za ubrzano zacjeljivanje kože

Moguće je pomoći koži i tretmanima. Kao svog favorita dr. Bolanča ističe LED terapiju: „Moj osobni protokol jest LED terapija s NIR (near-infraded) svjetlom koja potiče ubrzano zacjeljivanje kože, a osobito je djelotvorna kod svih vrsta opeklina pa i onih od sunca. Terapija se može primjenjivati svaki drugi dan, uz lokalnu terapiju s epitelizirajućim sredstvima i peroralnom terapijom koja potiče obnovu kože“.

Što izbjegavati?

Dermatolozi složno zaključuju da je diranje ili „čupkanje“ mjehurića ako se oni pojave stvar na koju biste posebno trebali obratiti pozornost. Objašnjavaju da pokrov mjehurića štiti kožu od daljnjeg oštećenja i prodiranja bakterija. Napominju da je bitno kontaktirati liječnika u slučaju izražene kliničke slike ili pojave vrućice.

Naravno, najbolja terapija jest prevencija. Profesorica Vuković preporučuje izbjegavanje izlaganja suncu u periodu od 10:00 do 16:00 i nošenje fotoprotektivne odjeće tijekom boravka na otvorenom, posebice kada smo na površinama s jakom refleksijom sunčevih zraka kao što su pijesak i voda.

Photo: Kseniya Budko

Pripremite kožu za sunce poput dermatologa

Za one koji posebno žele pripremiti kožu na sunce profesorica ima rješenje (i ne, solarij nije jedno od njih!). Predlaže uzimanje oralnih suplemenata poput astaksantina, koji je jak antioksidans, nekoliko tjedana prije same sezone izlaganja suncu da bi se kožu dodatno zaštitilo od štetnog djelovanja sunca.

Možda je naša dalmatinska filozofija tamnjenja bila potpuno pogrešna, ali ljubav prema suncu nije. Samo trebamo biti pametniji od generacije koja je manje-više vjerovala da se koža štiti sama od sebe. Ključ je u poštovanju granica kože, brzom reagiranju kad stvari pođu po zlu i pamćenju da je zdrava koža uvijek ljepša od oštećene bez obzira na to koliko sun-kissed može izgledati.