Ove 3 navike snižavaju samopouzdanje, otkriva poznati psihijatar

Što ako bismo, postajući svjesni određenih štetnih navika koje stalno ponavljamo, mogli (ponovno) podići svoje samopouzdanje? Upravo to savjetuje korejski psihijatar dr. Yoon Hong Gyun u svojoj knjizi The Self-Esteem Class: Simple Lessons for a Lifetime of Contentment, koju je pročitalo više od milijun čitatelja. Objašnjenja i upute kako zauvijek neutralizirati navike koje snižavaju naše samopouzdanje dolaze od ravnatelja psihijatrijske klinike koja nosi njegovo ime i međunarodnog bestseller autora.

3 navike koje štete samopouzdanju:

1/ Preventivno odustajanje

„Tendencija da se stvari preuveličavaju, da se prikazuju gorima nego što jesu“ česta je u slučajevima stresa ili tjeskobe. „Kad osoba ima sklonost katastrofiziranju, problem se intenzivira, što dovodi do preranog očaja i odustajanja,“ objašnjava autor. „Mogu vjerovati da su ljudi očajni zbog neuspjeha, ali u stvarnosti su neuspjeh doživjeli jer su odustali,“ pojašnjava psihijatar.

Za upravljanje ovim neadekvatnim reakcijama, savjetuje da pokušamo razumjeti svoje najdublje strahove (smrt, odvajanje, bankrot i slično). Budući da ih nije lako identificirati, terapeuti preporučuju postavljati isto pitanje više puta kako bi otkrili uzrok, naime: „Što mislite da će se sljedeće dogoditi?“ Tada shvaćamo da pravi problem često nije trenutni strah, već strah da će se on razviti u katastrofu.

„Kada jednom identificirate ono čega se zaista bojite, često otkrijete da je problem rješiv. Kad nejasnu i maglovitu tjeskobu pretvorite u konkretne i realne brige, imate priliku pronaći rješenja ili otkloniti svoje zabrinutosti.“ Ukratko: prepoznavanje i prihvaćanje svojih strahova omogućuje vam da poduzmete akciju kako biste ih predvidjeli i/ili prevladali.

2/ Letargija

Prema autoru, letargiju također možemo nazvati lijenošću, nedostatkom motivacije, manjkom volje i nedostatkom ustrajnosti. Letargija je glavni uzrok samokritičnosti. „Glavni uzrok letargije,“ objašnjava, „često je povezan sa ishodima, koji se mogu podijeliti u dvije kategorije: pozitivni i negativni. Pozitivni ishodi su ugodni događaji koji nas motiviraju na akciju, poput promaknuća, povišice, pohvale ili pažnje drugih. S druge strane, negativni uključuju neuspjeh, odbijanje, ravnodušnost i obeshrabrujuće reakcije okoline. Koliko god nagrada primili, ako negativni ishodi imaju jači emotivni utjecaj, gubimo motivaciju.“

Povezano: Muči vas popodnevna tjeskoba? Možda je krivac vaša jutarnja rutina

Letargija se također može povezati s fizičkim umorom ili tjeskobom. Dr. Yoon Hong Gyun citira francuskog psihijatra Christophea Andréa: „Neaktivnost je tipična za osobe s niskim samopouzdanjem. Misle: Kad bi barem ovo ili ono bilo drugačije, tada bih djelovao.“ Ova negativna sklonost i letargija pojačavaju se vjerovanjem: „Dobra stvar što nisam djelovao; ionako ne bi uspjelo.“ Neaktivnost, negativan stav i tendencija izbjegavanja međusobno se jačaju i stvaraju začarani krug.

„Mnogi ljudi vjeruju da mogu početi ispočetka tek kad se riješe svojih negativnih stavova i kompulzije izbjegavanja. Vjeruju da moraju ispraviti prošla iskustva kako bi promijenili sadašnjost.“ Prema njemu, problem leži u prekomjernom razmišljanju. „To iscrpljuje mozak, koji potom generira negativne misli.“ Umjesto toga, savjetuje akciju: „Napravite male korake prema svom cilju prije nego što odlučite da nećete uspjeti. Da biste vratili motivaciju, prestanite razmišljati i počnite djelovati. Ne čekajte da motivacija odjednom dođe.“

3/ Odgađanje i izbjegavanje

Da bismo prekinuli loše navike, potrebno je prihvatiti promjenu. „Ako želite vratiti svoje samopouzdanje,“ nastavlja, „usmjerite svoju energiju na transformaciju budućnosti (umjesto analiziranja prošlosti). Riješite se navike izbjegavanja i odgađanja promjena te postavite nove ciljeve.“

Povezano: Jednostavan trik neuroznanstvenika da (konačno) prestanete prokrastinirati

Autor navodi četiri preduvjeta za taj proces:

1/ Prioritet dajte srcu: „Pokretač promjene ste vi, a cilj promjene ste također vi. Previše vremena provodimo uspoređujući se s drugima, raspravljajući ili samokritizirajući se. Počnite brinuti o vlastitom srcu. Identificirajte što vas najviše boli i razmislite kako to izliječiti.“
2/ Poduzmite akciju.
3/ Budite ustrajni: „Sve je na početku uzbudljivo i zabavno, ali s vremenom postaje manje zanimljivo. Doseći ćete taj stadij na putu povratka samopouzdanja. Kad dođete do njega, nemojte se zaustavljati niti se prestati truditi.“
4/ Nemojte se izolirati: „Učinkovitije je raditi na mentalnom zdravlju zajedno, po mogućnosti uz stručnu pomoć, nego sami. Ako vam je teško surađivati s drugima, koristite alate poput dnevnika, bloga ili bilježnice. Umjesto da vaši svakodnevni napori ostanu neprimijećeni, zabilježite što ste učinili i kako ste to učinili.“

Vogue.fr