7 najboljih podcasta u 2025. godini
Ana Martinoli23 prosinca, 2025
Godina 2025. bila je godina video-podcasta i vidljive konsolidacije tržišta: profesionalizacija je postala standard, produkcija ambicioznija, a kreativni zahtjevi viši nego ikad. Podcast je ušao u mainstream kroz video, sudeći po studijskim setovima, režiji, montaži, grafici i estetici nalik televizijskim late-night formatima. Za publiku to znači jedno: podcasti više nisu „alternativa“, već ravnopravan medij koji nudi i sadržaj i iskustvo. Istovremeno, publika ih sve češće otkriva algoritamski, a sve rjeđe kroz osobne preporuke, što mijenja odnos povjerenja, ali i otvara prostor za nove glasove i teme.
Povezano: Otkrili smo modni podcast u kojem zvijezde otvaraju dušu više nego što smo očekivali
U Europi rast podcasta prati snažna jezična i tematska fragmentacija, uz posebno izražen razvoj news-podcasta. U zemljama s jakim javnim servisima, podcast se profilirao kao format povjerenja – mjesto gdje se kompleksne teme ne pojednostavljuju, već objašnjavaju. Za publiku to znači prostor za razumijevanje, a ne samo za informiranje: duži formati, analitički pristupi i narativni lukovi stvaraju osjećaj kontinuiteta i pratnje u kaotičnom i preopterećenom informativnom okruženju. Hrvatska scena bilježi rast i profesionalizaciju podcasta, iako bez spektakularnih javnih brojki. Ipak, razvoj infrastrukture govori sam za sebe. Podcast.hr se tijekom 2025. jasno pozicionirao ne samo kao agregator, već kao čitav ekosustav – produkcija, aplikacije, edukacija i zajednica. Za publiku to znači stabilniji kvalitet, veću raznolikost i osjećaj da podcasti više nisu „projekti entuzijasta“, već ozbiljan medijski prostor koji može trajati.
Povezano: Najbolji albumi u 2025. godini po izboru Vogue Adria redakcije
U nastavku je moj izbor za 2025. godinu (napomena: nisu se svi podcasti pojavili ove godine):
The Coming Storm pokazuje kako teorije zavjere ne nastaju na marginama, već u samom srcu digitalne kulture. Kroz priču o pokretu QAnon, serijal razotkriva kako se dezinformacije, algoritmi i političke emocije stapaju u snažne, masovne narative. Za publiku, ovaj podcast nije samo priča o Americi ili ekstremima – pomaže razumjeti vlastito digitalno okruženje, mehanizme radikalizacije i zašto su jednostavne, zavodljive priče često jače od činjenica.
Podcast postavlja bivše britanske ministre te vojne i političke analitičare u simuliranu krizu: zamišljeni ruski napad na UK i način na koji bi britanska vlada odgovorila na eskalaciju konflikta. Kombinirajući dokumentarnu i dramsku formu, pretvara apstraktne prijetnje u konkretne, ljudske odluke. Umjesto teorijskih analiza, slušamo kako ljudi sa stvarnom moći razmišljaju pod pritiskom, griješe, sumnjaju i kalkuliraju. Za publiku, ovaj podcast demistificira politiku i vojnu strategiju – pokazuje da iza „državnih odluka“ stoje nesavršeni ljudi i da su posljedice tih odluka često daleko neizvjesnije nego što izgleda u vijestima.
Povezano: Kad narastem bit ću biznis owner. Novi val biznis podcasta i njihov utjecaj na mlade
Autocracy in America razbija uvjerenje da je demokracija stabilna kategorija koja se podrazumijeva. Kroz američki primjer, podcast pokazuje kako se autokratske prakse uvode postupno, kroz institucije, zakonodavne procedure i polarizaciju društva. Serijal vodi novinarka Anne Applebaum, a u drugoj sezoni Garry Kasparov, bivši svjetski šahovski prvak i demokratski aktivist, fokusirajući se na faktore poput manipulacije institucijama, polarizacije javnog mnijenja i erozije demokracije. Za publiku, ovo nije samo analiza SAD-a – to je vodič za prepoznavanje obrazaca koji se ponavljaju globalno i upozorenje da demokracija ne nestaje naglo, već se tiho troši.
Throughline je važan jer nas “usporava”. U vremenu kratkih formi i brzih zaključaka, ovaj podcast podsjeća da suvremene krize imaju dugu povijest. Za publiku, Throughline nudi oslobađajući kontekst: pomaže da svijet ne doživljavamo kao niz kaotičnih, nepovezanih događaja, već kao proces u kojem se ideje, sukobi i moć oblikuju desetljećima. To je podcast koji pomaže razumjeti procese i događaje kako bismo znali kako reagirati.
Tragovi su i u 2025. godini pokazali da ozbiljno istraživačko novinarstvo može pronaći svoju publiku i u audio-formatu. Fokus na procesu – radu novinara, provjerama, slijepim ulicama i pritiscima – gradi povjerenje i razumijevanje kako se istina uopće stvara. Za publiku, Tragovi nisu samo priče o aferama koje potresaju hrvatsko ili srpsko društvo i politiku, već lekcija o tome kako sustavi funkcioniraju, zašto zloupotrebe traju i koliko je krhka granica između institucija i moći.
Ovaj podcast istražuje slučaj krađe fentanila u klinici za umjetnu oplodnju na Yaleu, zbog kojeg su žene tijekom invazivnih medicinskih procedura ostajale bez adekvatne anestezije – često bez razumijevanja što im se zapravo događa. Ono što The Retrievals čini posebno snažnim jest pomicanje fokusa sa „skandala“ na iskustvo pacijentica: njihovu bol, nevjericu i dugotrajno nepovjerenje u sustav koji ih je trebao zaštititi. Za publiku, ovaj podcast je uznemirujući, ali neophodan uvid u to kako moć, autoritet i stručni jezik medicine mogu utišati pojedinca, posebno žene, i kako se nepravda često prepoznaje tek kada netko istraje da je imenuje. The Retrievals podsjeća da istina ne leži samo u dokumentima i izjavama, već i u slušanju onih čija su iskustva predugo bila zanemarena.
Povezano: Feministički aktivizam u regiji: “Možda smo daleko stigle, ali smo daleko od kraja”
Kroz ovaj podcast otvara se prostor za vrstu javnog razgovora koja uvijek nedostaje: onaj u kojem se osobna trauma, medijska hajka i politički skandal ne tretiraju kao senzacija, već kao iskustvo koje zahtijeva vrijeme, kontekst i empatiju. Monica Lewinsky u ovom podcastu ne pokušava „ispričati svoju verziju priče“ u klasičnom smislu – ona razgovara s gostima o sramu, moći, javnom poniženju, digitalnom linču i dugotrajnim posljedicama kulture spektakla, ali i cancel kulture. Podcast je istovremeno intiman i analitičan: osobna iskustva služe kao polazište za šire razumijevanje načina na koji društvo stvara krivce, mete i trajne stigme. Za publiku, Reclaiming je važan jer pokazuje kako se identitet može ponovno izgraditi nakon što je jednom javno „zapečaćen“ medijskim narativom. U vremenu društvenih mreža, viralnog sramoćenja i neprekidne izloženosti, ovaj podcast nudi dragocjenu perspektivu – onu koja ne traži brze presude, već razumijevanje i preispitivanje. Reclaiming with Monica Lewinsky podsjeća da iza svakog skandala postoji ljudsko biće, i da je čin povratka vlastitog glasa ne samo duboko osobna gesta, već i politički, pa i kulturni čin.