Kuće umjetnika diljem regije koje su danas zanimljivi muzeji i galerije

Postoje ti neki prostori u kojima se osjeća posebna magija. To mi se najčešće dogodi kada odlučim posjetiti neki od stanova (ili kuća) u kojem su nekoć živjeli slikari, arhitekti, književnici, umjetnici, glazbenici… Ima nešto i u toj znatiželji koja se probudi kada poželimo vidjeti kako je izgledao interijer gdje je vrijeme provodio netko od tih bitnih nam ljudi. Kako je Coco Chanel svojevremeno sugerirala, interijer odražava bit svog vlasnika, a prostori tako postaju svojevrsne autobiografije, pružajući intiman uvid u unutarnji svijet svojih tvoraca (a ja obožavam biografije). Regija nam je ovog puta bila teren za šetnju poznatim umjetničkim domovima koji su danas zanimljive galerije i muzeji.

Ljubljana

Plečnik House

Adresa: Karunova 4 in 6, Ljubljana

Toranj, mazga, ja i vrt – tako je veliki Jože Plečnik zamišljao svoj život, ne znajući još da će nakon svojih uspjeha u Beču i Pragu, njegova rodna Ljubljana postati okruženje u kojem će provesti život posvećen kreativnom radu. Jedan od najpoznatijih slovenskih arhitekata i ključna figura europske arhitekture 20. stoljeća, ostavio je neizbrisiv trag u svojoj domovini i šire. Plečnikova kuća, smještena u Ljubljani, pruža uvid u privatni i profesionalni život ovog vizionara. U njoj se nalazi stalna izložba Plečnik, koja prikazuje njegovu jedinstvenu filozofiju dizajna kroz osobne predmete, skice, makete i spokojan vrt koji je sam oblikovao. Mnogi veliki ljudi voljeli su jednostavan život, a ova nas lokacija na to podsjeća.

Photo: © Matevž Paternoster/MGML

Zagreb

Atelijer Meštrović

Adresa: Mletačka 8, Zagreb

Zaviriti u svijet jednog od najvažnijih hrvatskih kipara možete na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, a jedna od njih je romantičan gornjogradski Atelijer Meštrović. Nekadašnji stambeni i radni prostor velikog Meštrovića (koji je kupio i doradio početkom 20-ih, kada se kao uspješan i svjetski priznat umjetnik, nakon školovanja u Beču i boravka u Parizu, Rimu, Cannesu i Londonu, vratio u Zagreb), danas je umjetnički muzej sa stalnom izložbom njegovih radova. Prostor je adaptiran još nakon kupnje, a veliki udio u tome je imao i sam Meštrović obzirom da je kao naručitelj imao svoje želje te sklonost prema arhitekturi. Odmjerena monumentalnost ove galerije vodi vas u neki drugi svijet i život slavnog kipara, a vidjeti neke od njegovih radova u ovoj intimnoj atmosferi (ulazni atrij i mali privatni vrt su božanstveni), je doživljaj. Prostor je trenutno u rekonstrukciji, ali uskoro se očekuje završetak radova.

Photo: Atelijer Meštrović / Muzeji Meštrović

Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter

Adresa: Vrhovec 38, Zagreb

Vila Richter bila je obiteljska kuća supružnika; kipara, slikara, grafičara, arhitekta, Vjenceslava i supruge glumice Nade Kereš, koju su još za života ostavili gradu na upravljanje. Danas je kuća u kojoj su živjeli cijeli život (a Richter ju je i projektirao te je smještena u rezidencijalnom dijelu Zagreba), zbirka od 188 umjetničkih radova pri čemu su prizemni dio i prostrani park prenamijenjeni u javni, muzejski prostor gdje su u interijeru i eksterijeru predstavljeni Richterovi umjetnički radovi. Ovdje se povremeno održavaju manji događaji i specijalna okupljanja, a obilazak je moguć samo određenim danima. Richter je inače, s arhitektom Kazimirom Ostrogovićem, autor Titove vile Zagorje (danas predsjedničke rezidencije na Pantovčaku), a radovi mu se nalaze u londonskom The Tate Modern i njujorškoj MoMA-i.

Photo: Petar Dabac, Arhiva Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Zbirka Richter

Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže

Adresa: Krležin gvozd 23, Zagreb

Dom u kojemu su Miroslav i Bela Krleža živjeli gotovo trideset godina, danas pruža zanimljvi uvid kako i gdje su provodili vrijeme kao veliki intelektualci. Nedvojbeno najznačajniji hrvatski pisac 20. stoljeća, i njegova supruga kazališna glumica, živjeli su na prvom katu vile sagrađene 1928./29. g., a tamo su se često i družili kroz salonska okupljanja pozivajući goste s tadašnje eminentne društvene scene. Njihov dom danas obuhvaća dio ostavštine; stilski namještaj, slike, skulpture, predmete, fotografije, oko 4 300 knjiga i časopisa… Stan se može razgledati prema dogovoru, ali je privremeno zatvoren zbog oštećenja uzrokovanih potresom.

Photo: Muzej grada Zagreba – Memorijalni prostor Bele i Miroslava Krleže

Split

Galerija Emanuel Vidović

Adresa: Poljana Kraljice Jelene 1, 21000 Split

Emanuel Vidović zadužio je svoj Split djelovanjem kao slikar, kulturni djelatnik, nastavnik Obrtne škole te kao začetnik i propagator splitske umjetničke i kulturne scene prve polovice 20. stoljeća, sve do svoje smrti 1953. godine. Zbirka od 69 slika i rekonstrukcija posljednjeg atelijera Emanuela Vidovića, s originalnim namještajem i predmetima, najvažniji su dijelovi izložbenog prostora galerije Vidović. Definitivno lokacija u kojoj ćete udahnuti umjetničku povijest i kulturu Splita.

Galerija Meštrović

Adresa: Šetalište Ivana Meštrovića 46, Split

Meštrovićeva vila na splitskim Mejama bila je dugo željeni i zamišljani poslovno-privatni prostor slavnog kipara u koji se nikada nažalost nije trajno preselio (iako je to silno želio). Danas je Galerija Meštrović jedan od ljepših izložbenih prostora u Hrvatskoj koji možete posjetiti. Ivan Meštrović gradio ju je po svojoj zamisli kao obiteljski dom, atelijer i galerijski prostor. Okružio ju je mediteranskim vrtom s brončanim skulpturama, odakle se pruža jedinstven pogled prema moru i srednjodalmatinskim otocima. Tu su od 1932. do 1941. Ivan Meštrović i njegova obitelj provodili ljeta.

Photo: Zoran Alajbeg / Galerija Meštrović / Muzeji Meštrović

U Galeriji se nalaze umjetnikova remek-djela izvedena u mramoru (Psiha, 1927.; Kontemplacija, 1924.), bronci (Daleki akordi, 1918.; Kiklop, 1933.; Perzefona, 1946.; Gospa s djetetom, 1917.; Job, 1946.) i mnogi drugi, kojima su obuhvaćena sva razdoblja umjetnikova vrijednog stvaralaštva. Nema dileme zašto biste je trebali posjetiti, ako ste u Splitu.

Photo: Zoran Alajbeg / Galerija Meštrović / Muzeji Meštrović

Dubrovnik

Kuća Bukovac

Adresa: Bukovčeva 5, Cavtat

Rodna kuća Vlaha Bukovca, jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva, muzej je koji ne smijete zaobići ako ste u Cavtatu. To je tipična građanska kuća s kraja 18. i početka 19. stoljeća, kamena dvokatnica s prostranim vrtom, smještena u jednoj od uličica u blizini cavtatske rive. Tijekom svog kozmopolitskog života, provedenog u Americi i europskim gradovima, Bukovac bi se često vraćao kući, gdje je ostavio velik dio svojih djela. Već nakon Bukovčeve smrti (1922.) njegove kćeri uredile su atelijer kao izložbeni prostor koji su otvarale za posjetitelje, a stalni postav današnjeg muzeja čine Bukovčeva djela koja prezentiraju sve faze slikarevog opusa. Muzej je otvoren brojnim istraživačima budući da čuva oko 200 slika, crteža, skica, slikarevu korespondenciju, hemeroteku, relevantnu bibliografiju, zbirku fotografija te rukopise autobiografije Moj život iz 1918. godine.

Photo: Arhiva Muzeji & Galerije Konavala, Muzej Kuća Bukovac

Konjic

Rodna kuća Zuke Džumhura

Adresa: JXX6+5F4, Zuke Džumhura, Konjic

Obnovljena rodna kuća Zuke Džumhura, smještena na lijevoj obali Neretve, danas je zanimljiva galerija posvećena znamenitom Konjičaninu, piscu i putopiscu, čovjeku otvorenog uma i široke duše, za kojeg je cijeli svijet, bio tek jedna avlija. U njoj se nalazi autentičan namještaj koji su izrađivali konjički drvorezbari poznati u tom kraju, a na kojem su utkani tradicionalni motivi. Izložene su brojne Zukine karikature, slike, priznanja, objavljeni i neobjavljeni rukopisi, te originalna odjeća koju je umjetnik nosio, a obnovljena je i avlija sa smokvom koju je često spominjao u svojim spisima. Također, ovdje ćete osjetiti duh kulturne scene i upoznati privatan život velikog čovjeka kojeg su svi voljeli.

Travnik

Rodna kuća Ive Andrića

Adresa: Zenjak bb, Travnik

Nobelovac Ivo Andrić ostavio je veliki trag u književnosti koji nadilazi regionalne granice. Svi koji mu se žele približiti mogu zaviriti u njegovu rodnu kuću u travničkoj mahali Zenjak, rekonstruiranoj 1974. godine, a koja je od tada muzej posvećen njegovom životu i radu. Na prvom katu kuće sagrađene u stilu tradicionalne arhitekture nalazi se postav koji vam priča priče o Andrićevom životu; njegova soba u kojoj je rođen, soba posvećena romanu Travnička hronika, fototeka i bibilioteka s Andrićevim djelima na bosanskom jeziku i mnogobrojnim prijevodima na strane jezike. Svake godine priređuju se književni i kulturni programi kojima se javnost želi podsjetiti na najvažnije datume i događaje iz Andrićevog života i književne karijere.

Sarajevo

Atelje – Zbirka Zec

Adresa: Maršala Tita 31/II, 71000 Sarajevo

Atelje – zbirka Zec posjetiteljima nudi bogatu zbirku slika, crteža i grafika jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih slikara – Safeta Zeca. On je 70-ih godina prošlog stoljeća postao glavnim predstavnikom pravca koji je kritika nazvala poetski realizam. Njegova djela izložena su u značajnim europskim i svjetskim galerijama i muzejima, a dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima je i Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva. Sarajevski atelje slikara Safeta Zeca osnovan je 1987. godine, a od početka je bio zamišljen kao otvoreni radni i galerijski prostor, te mjesto za likovne, književne i muzičke susrete. Tijekom rata Atelje je bio značajno devastiran, a ponovo je otvoren 2003. godine i danas posjetiteljima pruža mogućnost da kroz stalnu postavku slika, crteža i grafika iz različitih perioda njegova rada upoznaju svu raskoš umjetničkog opusa Safeta Zeca,a možda i njega osobno.

Photo: safetzec.com

Beograd

Salon Oto Bihalji-Merin

Adresa: Nemanjina 3, Beograd

Oto Bihalji-Merin bio je istaknuti književnik, publicist, izdavač, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, prvenstveno poznati promotor naivne umjetnosti u svijetu. Krajem prošle godine, nakon renovacije, stan u kojem je sa suprugom Lizom proveo više od četrdeset godina života otvoren je za javnost. U Salonu tako danas možete razgledati kolekciju koju čine djela domaćih i stranih imena naive koja je ovaj bračni par prikupljao desetljećima, a kao izložbeni prostor dio je Muzeja naivne i marginalne umjetnosti. Muzej čuva bogatu ostavštinu Bihalji-Merina, koja uključuje značajnu knjižnicu, arhivsku građu, njegovu korespondenciju s brojnim uglednim kolegama i umjetnicima, autentične rukopise i fotografije.

Photo: arhiva Salona Oto Bihalji-Merin / Marija Konjikušić

Dom Jevrema Grujića

Adresa: Svetogorska 17, Beograd

Ulaskom u Dom Jevrema Grujića zakoračili ste u prošlost, srpsku tradiciju i avangardu, koju definitivno vrijedi doživjeti uživo. Kuću je u duhu francuskog neobaroka i neorenesanse, podigao istaknuti srpski državnik i diplomata, predvodnik moderne Srbije, Jevrem Grujić, 1896. godine, za svoju obitelj. Tijekom 19.i 20. stoljeća u salonima ovog zdanja organizirani su raskošni gradski balovi na kojima se okupljala društvena elita, kao i diplomatski skupovi na kojima se odlučivalo o budućnosti mlade srpske države. Danas, ovaj privatni gradski muzej otkriva način života i jedinstvenu umjetničku kolekciju jedne od najčuvenijih diplomatskih obitelji u Srbiji. Restaurirana djela najvećih srpskih slikara, zbirka oružja iz Prvog i Drugog srpskog ustanka, kao i najstarija sačuvana vjenčanica u Srbiji iz 1852. godine, ovdje su dio izložbe. Bogata povijest Srbije ovdje vam je na dlanu.