Uloga mikrobioma za dug život je veća nego što to možete zamisliti

Stručnjaci sve više ističu mikrobiom crijeva kao jedan od ključnih čimbenika koji nam pomažu živjeti dulje i zdravije. Unutar gastrointestinalnog trakta nalaze se bilijuni bakterija, virusa i drugih mikroba koje obuhvaćamo zajedničkim nazivom: crijevni mikrobiom. Iako gastroenterolozi mogu reći da smo prilikom pregleda „iznutra svi isti“, istraživanja pokazuju da je svačiji crijevni mikrobiom drukčiji, čak i kod jednojajčanih blizanaca. 

Za razliku od drugih organskih sustava, mikrobiom je posvuda i svugdje osjećamo njegove učinke. Iako razgovor o crijevima kod mnogih pobuđuje stid i nelagodu, crijeva danas zasluženo zauzimaju važno mjesto u suvremenoj medicini te dokazano utječu na našu kvalitetu života.

Nazvana i „drugim mozgom“, kroz naše tijelo šalju brojne signale, a mi ih često registriramo kao „leptiriće u trbuhu“ ili „okretanje želuca“. Listen to your gut, savjet koji smo čuli i izrekli, pomaže nam spoznati dvosmjernu komunikaciju između mozga i crijeva te donijeti pravu odluku. „Ako pitate stručnjake za dugovječnost, navest će vam generalno uvijek iste uzroke kronične upale i inflammaginga, a to su zapadnjački način prehrane pun prerađenih i industrijskih namirnica, nedostatna tjelesna aktivnost, pušenje, alkohol, kronični stres, toksini i zagađenje okoliša. Svi ovi čimbenici izazivaju kroničnu upalu u našem tijelu tako što uništavaju naš crijevni mikrobiom“, navodi dr. Andrija Karačić, osnivač Centra za crijevni mikrobiom.

Mikrobiom modernog čovjeka

Za razliku od jedinstvenog, zdravog, raznolikog i bogatog mikrobioma, sve je učestaliji mikrobiom suvremenog čovjeka koji je rođen carskim rezom, hranjen komercijalnom formulom, s čestim uzimanjem antibiotika, prekomjernom higijenom te unosom prehrane bazirane na prerađenim namirnicama sa smanjenim udjelom vlakana.

„Radi se o krhkom i dinamičnom ekosustavu koji kemijskim signalima lokalno u crijevima, ali i sustavno regulira naš imunitet, metabolizam, živčani sustav, hormone itd. Crijevni mikrobiom je kao senzor koji nadzire što smo unijeli u sebe i informira naše tijelo ovisno o tome kako je zadovoljan time što „vidi“. Crijevni mikrobiom zna jeste li pojeli varivo ili burek, koliko se dezinficijensa koristi u okolini, ali i jeste li spavali dovoljno“, napominje dr. Karačić.

Mikrobiom i dugovječnost

Istraživanje u časopisu „Nutrients“ o crijevnom mikrobiomu, starenju i dugovječnosti ukazuje na to da crijevni mikrobiomi mogu komunicirati s mozgom putem osi „crijeva-mozak“ i modulirati ponašanje, uključujući kognitivne funkcije višeg reda, putem neuralnih, imunoloških i hormonalnih posrednika. 

Najstarije odrasle osobe prema tom istraživanju koje su živjele same, s obitelji ili u posebnim zajednicama imale su veće relativne količine Lactobacillusa od najstarijih odraslih osoba koje su boravile u rehabilitacijskim bolnicama i urbanim sredinama. Dokazano je da nekoliko crijevnih mikrobioma, posebice Firmicutes i Bacteroidetes, utječu na mentalno zdravlje kroz dvosmjernu komunikaciju između crijeva i mozga, a disbioza crijevnog mikrobioma može biti povezana s mentalnim poremećajima, kao što su anksioznost i depresija. 

S druge strane, komponente svakodnevne prehrane, uključujući probiotike (primjerice, Lactobacillus i Bifidobacterium), prebiotike (primjerice, dijetalna vlakna i alfa-laktalbumin), postbiotike (primjerice, kratkolančane masne kiseline), fermentirane mliječne proizvode, začine (primjerice, kurkumin i kapsaicin), voće, povrće te ljekovito bilje mogli bi imati zaštitne učinke protiv mentalnih poremećaja poboljšavajući crijevni mikrobiom, a potiskujući štetnu.

Probavni sustav kreće iz usta, u kojima se nalazi oko 700 vrsta bakterija, uključujući i one koje mogu uzrokovati bolesti desni (gingivitis). U studiji objavljenoj u „Critical Reviews in Microbiology“, znanstvenici navode da bakterija P. gingivalis može proći krvno-moždanu barijeru i time potencijalno ubrzati neuropatologiju specifičnu za Alzheimerovu bolest povećanjem neuroupale. Zbog toga je važno njegovati i održavati probavni sustav počevši od usne šupljine.

Jesmo li blizu recepta za dugovječnost?

Studija „Plave zone“ opisuje regije svijeta u kojima ljudi žive dulje od prosjeka i održavaju dobro zdravlje te gdje je posebno velik broj stogodišnjaka. Pet regija svijeta trenutačno se ubraja u takozvane Plave zone: Okinawa (Japan), Sardinija (Italija), poluotok Nicoya (Kostarika), Ikaria (Grčka) i Loma Linda (Kalifornija, SAD). Svih pet regija imaju određene kulturološke sličnosti koje se koriste za objašnjenje njihovog dugog i zdravog života. To uključuje pretežno biljnu prehranu s velikom konzumacijom povrća i grahorica, umjerenim unosom kalorija te niskom konzumacijom duhana i alkohola. Osim toga, stanovnici Plavih zona visoko cijene obitelj, vole se igrati i družiti, društveni angažman je vrlo visok, a tjelovježba je sastavni dio života.

Stoga, uz uravnoteženu prehranu i zdrav način života, čini se da su socijalna kohezija, zajednica i skrb ključni čimbenici za zdravo starenje.