Jedan od najutjecajnijih umjetnika 21.stoljeća, Michelangelo Pistoletto, za Vogue o snazi kontrasta, miru i zajedništvu

Michelangelo Pistoletto jedan je od najznačajnijih umjetnika dvadesetog i najutjecajnijih umjetnika dvadeset prvog stoljeća. Ono što se najčešće prvo veže uz Pistoletta je takozvani pokret Arte Povera – siromašna umjetnost. Umjetnici koji su pripadali pokretu Arte povera stvarali su djela od “siromašnih materijala”, na određeni način stvarali umjetnost od života i borili se protiv komercijalizacije umjetnosti. Arte povera svojevrsna je aritmija na talijanskoj umjetničkoj sceni, spontani pokret koji se formalno nije referirao ni na što što se na sceni događalo prije njega.

Slika prva: Zamislite starijeg i potpuno vitalnog gospodina koji vozi auto kroz Italiju i telefonom razgovara sa stranim novinarom. Razlog ovakvog načina komunikacije? Pistoletto (barem u vožnji) koristi samo telefonsku liniju, a razgovor s jednim od najvećih konceptualnih umjetnika dvadesetog stoljeća svodi se na glas. Tako sam vodio razgovor s Pistolettom, koji je intenzivan, jasan i ima otvoren pogled na svijet. Pistoletto je uvijek svjestan nečega što često gubimo iz vida – a to je činjenica da mijenjamo svijet time što smo dio njega.

Slika druga: Da slika o Pistolettu bude potpunija, ne zaboravimo kontekst u kojem je odrastao i formirao se kao umjetnik. Rođen 1933. u Bijeloj, djetinjstvo mu je obilježio Drugi svjetski rat. Odrastao je između Torina i Soussea, otac mu je bio slikar, imao je veliku podršku obitelji da postane umjetnik. U vrijeme kada je stupio na umjetničku scenu, politička situacija u Italiji bila je (ne treba gubiti iz vida) vrlo složena. U filmu “XX stoljeće” Bertolucci govori o korijenima koji su obilježili to vrijeme. Komunistička partija je vrlo jaka, ali i njeni antipodi. Redatelj Pier Paolo Pasolini, istaknuti ljevičar, ubijen je pod do danas nerazjašnjenim okolnostima, radikalna ljevičarska organizacija Crvena brigada otela je premijera Alda Mora… Bilo je to vrijeme intenzivnih političkih i kulturnih previranja u kojima je Pistoletto odrastao.

Slika treća: Povod za razgovor s Pistolettom je izložba “Preventivni mir” koja se otvara u Muzeju suvremene umjetnosti u Beogradu (kustosica je ravnateljica Muzeja Marijana Kolarić). Pistoletto je poznat jugoslavenskoj publici, ali ako se uzme u obzir razdoblje nakon 2000-ih, imao je samostalnu izložbu u Sarajevu, u Galeriji suvremene umjetnosti BiH 2001. godine, a zatim 2022. godine u Ljubljani, u galeriji Cukrarna. Izložba “Preventivni mir” njegova je prva samostalna izložba u Srbiji.

Poruka s kojom Michelangelo Pistoletto dolazi u Beograd, poruka regiji i svijetu, poruka je preventivnog mira. On je čovjek velikih narativa iu razgovoru će reći da je svijet u konačnom ratu, te da čovječanstvu treba preventivni mir.

Kako danas gledate na razdoblje pokreta Arte povera i kako ga povezujete s izložbom “Preventivni mir”?

Arte povera temeljila se na načelu mirnog življenja, a na tu ideju vezana je i izložba “Preventivni mir”. Na jedan način, to je odgovor na ideju preventivnog rata (ideju preventivnog rata pokrenule su SAD tijekom rata u Iraku za vrijeme vladavine Sadama Huseina, op.a.), jer svijet u kojem živimo sada je u posljednjem ratu.

Što točno znači naziv “Preventivni mir” u širem kontekstu?

Moja izložba je o spajanju suprotnosti, ali ne s namjerom da se napravi eksplozija i rat, već upravo suprotno, da se uspostavi ravnoteža i harmonija. Ova izložba govori o uspostavljanju harmonije.

Počasni ste građanin Sarajeva, vaše veze s tim gradom su intenzivne, svoje ste radove poklonili kolekciji Muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi, kao i Historijskom muzeju BiH, predstavili ste svoj projekt Treći raj u Sarajevu… Planirate li posjetiti Sarajevo?

Uvijek želim ići u Sarajevo. U Sarajevu sam predstavio koncept Trećeg raja, odmah nakon rata. Pokušao sam smisliti metodu koja bi proizvela promjenu. Metoda Trećeg raja je spojiti suprotnosti, ne stvoriti rat, već stvoriti mir. S tim konceptom moramo početi u školama, djeca moraju shvatiti da imamo mogućnost birati između rata i mira. Na ideji mira se mora raditi i potrebno je krenuti od škole.

Pistolettov simbol Trećeg raja, koji će biti izveden u Parku prijateljstva ispred Muzeja, u znak mira i prijateljstva, je simbol beskonačnosti u čiju je sredinu umetnut dio, novi središnji krug njegove formule stvaranja – produženi matematički simbol beskonačnosti.

Taj novi središnji dio je i vizualno veći, a smatra ga ključnim ciljem čovječanstva – živjeti u ljudskosti i dobroti. Krugovi s lijeve i desne strane su manji, krug s lijeve strane on naziva prirodom – ljudskom prirodom koja je nastala kada je čovjek zagrizao jabuku, tj. kada se dogodio pad ranije čovjekove prirode, pa je simbol svih ljudskih ratova i razaranja. … Krug na desnoj strani simbol je (pozitivne) slobodne volje, koja je dana čovjeku na izbor što i kako će činiti, a ujedno je i simbol obrazovanja, znanja i kulture, koja mora biti usmjerena prema čovječanstvo i budućnost čovječanstva, korištenje znanja za dobrobit čovječanstva. Znanje se ljudima daje, podsjeća Pistoletto, ali samo za dobro i napredak u dobru. Središnji dio je postizanje istinskog napretka.

Objavili ste knjigu “Formula stvaranja”. Što je za vas ta formula?

To je formula od tri kruga koji predstavljaju evoluciju simbola beskonačnosti, imamo dva kruga koji su suprotni i treći između njih, unutar kojeg mogu stvoriti harmoniju, a ne agresiju. Ali moramo biti svjesni da postoji mogućnost da Drugoga gledamo na novi način, ne kao neprijatelja nego kao prijatelja, da je moguće biti kreativan na novi način.

Od svog pojavljivanja na likovnoj sceni Pistoletto ukazuje na nužnost pomirenja kontrasta, suprotnosti, uspostavljanja harmonije i posljedične ljepote življenja. Kustos Fortunato Damiko ističe kako je prema Michelangelu Pistolettu istinska promjena moguća samo kroz učinkovitu praksu demokracije koja aktivno uključuje građane i njihove organizacije u proces odgovorne društvene transformacije. S time se slaže i Francesco Saverio Teruzzi, koordinator svih ambasadora projekta Treći raj, koji je na moje pitanje što je najvažnije u Pistolettovu djelu rekao da najveću Pistolettovu ostavštinu vidi u procesu društvene transformacije.

Što za vas znači dolazak na prostor bivše Jugoslavije i sada dolazak na izložbu u Beograd?

Jugoslavija je bila antifašistička zemlja, dio Pokreta nesvrstanih, koji je predstavljao alternativu tadašnjoj podjeli svijeta, i još uvijek je važno krenuti iznova sa sviješću o tom pokretu, o tom mjestu, budući da još uvijek postoji potreba za međunarodnim povezivanjem između različitih kontinenata. Za mene je ova izložba prilika da tu želju na neki način produžim.

Izložba “Preventivni mir” je retrospektivna. Kako vidite svoj životni i umjetnički put u kontekstu europske i svjetske umjetnosti?

Umjetnost je vrlo individualna ne samo u Europi nego iu svijetu… Moj rad više nije individualan. Šezdesetih godina sam slikao i počeo razmišljati o sudjelovanju gledatelja, onog koji promatra, o sudjelovanju ljudi u mom radu, jer svi su dio mog umjetničkog rada. Unutar mog identiteta nalazi se identitet čovječanstva i nisam sam. U umjetnosti svi moramo biti zajedno kako bismo stvorili kreaciju koja nije samo individualna. Želimo stvoriti djelo s kojim možemo sudjelovati u demokratskom konceptu društva. Možemo stvoriti kolektivnu kreaciju, ona je dosta drugačija od djela koje umjetnik plasira na tržište. Tržište je dobro, ali nedovoljno. Potrebno je slijediti koncept zajednice u umjetnosti.

Što biste savjetovali mladom umjetniku?

Iskoristiti vlastitu sposobnost stvaranja, ali biti svjestan da mora upoznati druge umjetnike i predstaviti se društvu.

Pred kraj našeg razgovora, Pistoletto mi također kaže da možda ne može promijeniti svijet, ali je sretan što svakodnevno radi na tome. Ovo nije samo poticaj, već konkretna mogućnost koju svi trebamo sagledati i iskoristiti.

Zahvaljujemo Ameli Zec Filipović, ambasadorici „Trećeg raja” (Pistolettovog značajnog projekta) i službenici u Kancelariji za kulturu Ambasade Italije u Bosni i Hercegovini već više od dva desetljeća, kao i ambasadoru Trećeg raja Enveru Hadžiomerspahiću, osnivaču i autoru kreativnog rješenja projekta Ars Aevi.

U Muzeju savremene umetnosti u Beogradu postavljena je prva samostalna Pistolettova izložba u Srbiji „Preventivni mir”. Kustoskinja izložbe je Marijana Kolarić, direktorica muzeja. Izložbu prati i ilustrirani katalog sa esejima Danila Ečera, Karoline Hristov-Bakargijev i Marijane Kolarić. Organizacija izložbe je ostvarena u suradnji s Cittadellarte – Fondazione Pistoletto, udruženjem Zerinthia i Italijanskim institutom u Beogradu, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Srbije i Ambasade Italije u Beogradu, u okviru obilježavanja 145 godina diplomatskih odnosa Italije i Srbije i sto godina postojanja talijanske ambasade u Beogradu.