Kad imate loš dan, dobra metoda za brz oporavak je ona na koju možda ne biste pomislili

Svi imamo loše dane. Nije nužno boriti se protiv toga. No to ne znači da je potrebno provesti cijeli dan u kaosu negativnih emocija. One tada imaju moć da čak i najmanju prepreku u danu pretvoriti u izvor krize. „Kad imaš loš dan, najbolji način da se osjećaš bolje jest da pomogneš nekome“, bio je savjet kojeg sam jednom dobila. U najmanju ruku bila sam zbunjena tim savjetom. Kako pomaganje drugima može popraviti moj dan?

„Možda nije najbolji način, ali svakako može pridonijeti poboljšanju raspoloženja“, ističe psihologinja mag. psych. Iva Matijašić Lončarević, terapeutkinja bihevioralno-kognitivne terapije. Naime, pomaganje drugima može pozitivno utjecati na više načina. „Kad imamo loš dan, često smo okupirani vlastitim negativnim mislima i problemima, a pomaganje drugima može nam pomoći da izađemo iz tog začaranog kruga misli i briga te stavlja fokus na nešto konstruktivno. Pružanje pomoći može nas podsjetiti da imamo moć utjecati na svijet oko sebe i povećati samopouzdanje“, dodaje Iva.

Pomaganje drugima utječe na dva načina

„Pomaganje drugima (kojima je pomoć potrebna) poboljšava naše raspoloženje iz dva razloga. Prvi je da pomičemo fokus sa sebe i svog lošeg raspoloženja na druge. To nam može donijeti promjenu perspektive – vidimo da i drugi imaju probleme, ponekad i gore od naših. Također, pomaganje drugoj osobi unosi u naš život neki smisao, a smisao je jedan od glavnih čimbenika psihološke dobrobiti“, objašnjava psihologinja prof. dr. sc. Majda Rijavec. Sam trenutak izbacivanja iz toka negativnih misli i usmjeravanje na nešto izvan naše glave, gdje u tom trenutku hara emocionalni vrtlog, već može pomoći usmjeriti vas prema putu boljeg i korisnijeg pozitivnog raspoloženja.

„Također, kada nam se sve čini loše i ništa nam ne ide od ruke, pomaganje je dobar podsjetnik da imamo nešto za dati svijetu i da je u našim rukama moć da promijenimo makar nešto na bolje – a ta spoznaja svakako može pomoći da se raspoloženje pomakne prema svjetlijim tonovima“, dodaje gestalt terapeutkinja Petra Mehmedović. Ako se tada dobro osjećamo, to nije slučajno. Dok činimo dobro, naš mozak zasipa tijelo raznim hormonima „dobrih osjećaja“. „Čak je i znanstveno potvrđeno da kada činimo dobro, to ima razne koristi za nas – pozitivno utječe na naše fizičko i mentalno zdravlje, smanjuje razinu stresa te potiče osjećaje zadovoljstva i zahvalnosti“, dodaje Petra.

Što se događa u tijelu?

„Kada činimo dobra djela, naš mozak ispušta hormone poput serotonina i oksitocina, koji su povezani s osjećajem sreće i povezanosti, što može poboljšati naše raspoloženje“, pojašnjava Iva. Osim toga, može doći do smanjenja razine stresa i opuštanja. Ovi neurokemijski procesi ne samo da trenutno poboljšavaju raspoloženje, već mogu imati i dugoročne pozitivne učinke na mentalno zdravlje, jačanje otpornosti na stres i povećanje osjećaja povezanosti s drugima. Velikodušnost tada može imati svrhu koja je korisna i za nas same.