Što je 'lemonading', tajna otpornijih i sretnijih ljudi koju preporučuju stručnjaci

Kad se s nečim borite, imate dvije glavne opcije: prepustiti se negativnim osjećajima ili pokušati gledati na svijetlu stranu života. Ispostavlja se da odabir druge opcije, tzv. “lemonading”, može učiniti da budete otporniji i općenito sretniji tako da i dalje možete uživati u svom životu kada je teško.

To je glavni zaključak istraživanja objavljenog u časopisu Frontiers in Psychology. Za potrebe studije, istraživači su analizirali podatke više od 500 odraslih osoba tijekom vrhunca pandemije COVID-19 i podijelili ih u dvije skupine na temelju osobina ličnosti. Jedna skupina imala je višu razinu razigranosti prema takozvanoj Ljestvici razigranosti odraslih osoba (Adult Playfulness Trait Scale), a druga je imala nižu razinu razigranosti.

Istraživači su otkrili da su obje skupine imale realističan pogled na događaje tijekom pandemije, ali je razigranija skupina, također nazvana lemonading skupinom, bila optimističnija u pogledu budućnosti i bolja u rješavanju problema. Čak su uspijevali više uživati u svakodnevnim aktivnostima, unatoč kaosu koji se događao oko njih. Jednostavno rečeno, kada im je život dao limune, oni su napravili limunadu.

Iako su neki ljudi prirodno razigraniji od drugih, stručnjaci za mentalno zdravlje kažu da je moguće “hakirati” svoj mozak kako biste dodali više “lemonadinga” u svoj život te kako biste izvukli najbolje iz prepreka koje vam se nađu na putu. Evo što istraživači žele da znate o “lemonadingu” i kako ga zapravo koristiti za poboljšanje svog načina razmišljanja i mentalnog zdravlja.

“Lemonading” se malo razlikuje od gledanja čaše koja je napola puna

U svojoj srži, “lemonading” se odnosi na pozitivan stav. No, “lemonading” je malo složeniji od samog pokušaja da budete pozitivni, kaže Xiangyou Shen, doktorica znanosti, glavna autorica studije i docentica na Šumarskom fakultetu Državnog sveučilišta Oregon. “Lemonading” se odnosi na “optimizam jasnih očiju” o izazovima s kojima se suočavate, dok istovremeno pokušavate biti pozitivni prema onome što slijedi. “Zamislite to kao pretvaranje limuna u limunadu, dok ste istovremeno potpuno svjesni da radite s limunima, a ne s narančama”, objašnjava dr. Shen.

Ona naglašava da ljudi koji prakticiraju “lemonading” nisu u zabludi. “U jednoj studiji su priznavali rizike i izazove jednako realistično kao i drugi”, kaže dr. Shen. Ljudi koji prakticiraju “lemonading” također se ponekad osjećaju ranjivo i izolirano. Ipak, dr. Shen kaže da je ono što je u studiji izdvajalo ljude koji prakticiraju “lemonading” bila njihova sposobnost da budu “realistični” oko onoga što se događa oko njih, a da istovremeno razmišljaju o pozitivnim stvarima u budućnosti. U osnovi, nisu podlegli toksičnom pozitivizmu, ali su ipak uspjeli biti vedri. “Lemonading” osobe su također bile dobre u prilagođavanju svojih ponašanja i pokušajima da budu kreativni u načinu na koji su se nosili s poteškoćama. Naposljetku su osjećali više radosti i zadovoljstva svojim životom od ljudi koji nisu imali takav pristup.

Evo kako uključiti više “lemonadinga” u svoj život

Neki ljudi su prirodno bolji u “lemonadingu” od drugih, ali to ne znači da ne možete koristiti ovu strategiju ako već niste vedre naravi. Mnogo toga svodi se na pokušaj da sagledate prednosti u određenoj situaciji, što vas u konačnici može osloboditi da budete pozitivniji.

1. Priznajte svoje osjećaje, a zatim ih pokušajte preoblikovati

“U životu će se neizbježno dogoditi stvari koje vas uznemiruju i važno je priznati svoje osjećaje umjesto da ih odbacujete”, kaže Thea Gallagher, doktorica psihologije, klinička izvanredna profesorica na NYU Langone Health i suvoditeljica podcasta Mind in View. No umjesto da pretpostavite da će stvari i dalje biti loše, ona predlaže da si mentalno date druge opcije.

“Zapitajte se: Postoji li drugi način da gledam na ovo? Koji je najbolji, najgori i najvjerojatniji scenarij?“, kaže dr. Gallagher. Također preporučuje da sagledate situaciju kakva jest, a zatim se usredotočite na ono što možete učiniti u vezi s tim, ako išta. Na primjer: “Ako ste dobili otkaz, a mjesecima niste bili sretni na svom poslu, što bi u tome moglo biti dobro?”, kaže dr. Gallagher. “Ne morate naći pozitivnu stranu u svemu, ali ponekad gledanje na stvari kroz drugačiju prizmu može napraviti veliku razliku.”

Pokušaj pronalaska ravnoteže u tome kako gledate na stvari ključan je, kaže Jason Moser, doktor znanosti, profesor kognicije i kognitivne neuroznanosti na Državnom sveučilištu Michigan. “Važno je imati pogled na život u kojem ne potiskujete emocije i pokušavate rješavati probleme na produktivan način”, kaže on. “Ključno je nemati ružičaste naočale gdje se ponašate kao da je ‘sve u redu’, ali također zapamtite da se većinu vremena negativne stvari poboljšaju.”

2. Smislite svoju mantru

Istraživanja su pokazala da pozitivne afirmacije mogu učiniti da se ljudi općenito osjećaju vedrijima, ali izgovaranje stvari poput “Kako mogu biti prijatelj samome sebi u ovom trenutku?” nije za svakoga. “Pozitivne afirmacije su teške. Mogu djelovati neprirodno”, kaže dr. Moser. Osmišljavanje mantre poput “Mogu ja to” može pomoći, kaže on. To može značiti da prije velike utrke od 5 km ili upoznavanja roditelja svog partnera prvi put zastanete na trenutak i mentalno ponovite ovu rečenicu kako biste bili vlastiti navijač.

Dr. Moser je također proveo istraživanje koje je otkrilo da razgovor sa sobom poput trenera kada se suočavate s nečim teškim može pomoći. “Možete se ohrabriti koristeći vlastito ime, poput ‘Hej, možeš ti to'”, kaže on. “Može se činiti manje artificijelno kad je u trećem licu.”

3. Ne podcjenjujte vrijednost crnog humora

U savršenom svijetu, mogli biste se smijati u svakom trenutku. Ali može biti teško nasmijati se kada je teško. “Čak i u mračnim vremenima ili pravim teškoćama, vrlo je moguće vidjeti i uživati u zadovoljstvu ili humoru u drugim aspektima života”, kaže Gail Saltz, doktorica medicine, izvanredna profesorica psihijatrije na Medicinskom fakultetu NY Presbyterian Hospital Weill-Cornell. Možete pokušati pronaći načine da se nasmijete onome s čime se borite, poput izjave “Wow, a mislila sam da situacija ne može biti gora.”

Čak i crni humor može biti koristan, kaže dr. Saltz. To vam i dalje omogućuje da priznate problem s kojim se suočavate, a istovremeno se možete nasmijati. “To znači uživati čak i u minimalnom rješavanju problema i usredotočiti se na metode unošenja malo radosti u svoj dan na bilo koji način”, kaže dr. Saltz.

4. Učinite suprotno od onoga što ste u iskušenju učiniti

Lako je upasti u depresivno raspoloženje kada se suočavate s osjećajima tuge, straha ili frustracije. Zato je važno malo se potaknuti, kaže Nora Brier, doktorica psihologije, docentica kliničke psihijatrije na Medicinskom fakultetu Perelman Sveučilišta u Pennsylvaniji.

“Djelujte suprotno osjećajima tuge kada ih zadržavate u sebi već dugo vremena”, kaže ona. To se može prevesti kao da se sredite i odete na zabavu, čak i ako biste radije ostali kod kuće i gledali Netflix kao što ste radili cijeli tjedan. Provođenje vremena za sebe i razgovor s ljudima mogu vas učiniti pozitivnijima ili jednostavno pomoći da se vratite u neutralno stanje umjesto da se nastavite osjećati tužno, kaže dr. Brier. Ako biste ostali kod kuće, propustili biste priliku da barem na trenutak izađete iz svoje glave, ističe ona.

5. Promijenite svoju rutinu

Imati utvrđen raspored može biti korisno za smanjenje stresa i dati vam osjećaj da imate više kontrole, kaže Kerry Kinney, doktorica znanosti, psihologinja i docentica u Osher centru za integrativno zdravlje Medicinskog centra Sveučilišta Vanderbilt. “Ali ponekad mogu početi djelovati monotono”, dodaje.

Malo promijeniti stvari može promijeniti vašu perspektivu i pomoći vam da vidite stvari na novi način, kaže dr. Gallagher. Također može potaknuti vaš mozak da proizvodi dopamin, neurotransmiter koji vam pomaže da osjetite zadovoljstvo. “To može biti vrlo koristan rezultat kada radimo nešto novo”, napominje ona. Ne morate potpuno odbaciti svoj raspored da biste dobili ovaj dodatni učinak. Dr. Gallagher kaže da čak i manje stvari poput odabira novog puta do posla ili isprobavanja drugačije kave ujutro mogu pomoći.

Još jedna potencijalna prednost ovog trika jest što vam pomaže da vježbate fleksibilno razmišljanje, kaže dr. Shen. Dakle, ako vas u budućnosti nešto izbaci iz ravnoteže, možda ćete se moći snaći ugodnije, i pozitivnije jer ste već naučili pokušati stvari na drugačiji način.

6. Usredotočite se na ono što je pred vama

Ljudi imaju tendenciju opsjedati budućnošću i čak je oslikavati u negativnom svjetlu kada se dogodi nešto loše, kaže dr. Gallagher. Zato dr. Shen preporučuje da pokušate usredotočiti na život u trenutku i biti angažirani u onome što radite. “Obratite pažnju na to koliko duboko i aktivno sudjelujete u aktivnostima, umjesto da samo odrađujete stvari”, kaže ona. “Na kraju dana, zamijenite ‘Koliko sam bila produktivna?’ s ‘Koje sam zabavne trenutke doživjela?'”

Promišljanje na ovaj način može preusmjeriti vašu pozornost na kvalitetna iskustva koja ste doživjeli, poput trenutka kada ste podijelili internu šalu s prijateljicom ili uspjeli rezervirati popularni sat vježbanja koji se uvijek brzo popuni. Vraćanje na te pozitivne trenutke može pomoći učvrstiti spoznaju da ste tijekom dana imali i sjajne trenutke. “Postoji nešto iznimno snažno u namjernom primjećivanju pozitivnih trenutaka s kojima se brzo možete ponovno povezati”, kaže dr. Gallagher.

Ako ste pokušali s tehnikom “lemonade” i čini vam se da jednostavno ne djeluje za vas, nema problema. Dr. Gallagher napominje da se ne biste trebali opterećivati pokušavajući biti sretniji. No imajte na umu da je ovo vještina koja nekim ljudima treba više vremena nego drugima. “Ključ nije jednostavno pozitivnije razmišljati, već razviti sposobnost aktivnog zamišljanja i traženja pozitivnih mogućnosti uz istovremeno održavanje realistične svijesti o izazovima”, objašnjava dr. Shen. Gore navedene taktike mogu vam pomoći vježbati takvu promjenu načina razmišljanja i povećati vjerojatnost da ćete u budućnosti moći uočiti, i prihvatiti, svijetle strane situacije.

vogue.in