Berlinska kreativna scena u neprestanom je cvatu, između ostalog i zbog svoje multikulturalnosti, čemu doprinose i kreativci balkanskih korijena s kojima smo razgovarali.
Photo: Boris Kralj
Slobodouman, iskren, otvoren, na momente surov i mračan, raskalašen i buntovan, ponekad bučan i hektičan, bespoštedan, ali i neponovljiv u svojoj raznolikosti. Sve je to Berlin. Grad koji zna bezbroj puta iznenaditi i na pladnju ponuditi priče koje se prepričavaju poput zapleta najuzbudljivijih romana, onih koje te prodrmaju i zauvijek postanu dio tebe. Ako mu se prepustiš, Berlin je grad nakon kojeg više nećeš biti isti, a ono što ga čini toliko posebnim i drukčijim jedinstvena je fuzija supkultura, pokreta, multikulturalnosti, klupske scene izrasle na temeljima potrage za slobodom, hladne i duge berlinske zime, težine povijesti i otpora koji je iz nje procvjetao… Upravo takav kakav jest, Berlin je plodno tlo za kreativnost, za nadahnuće koje se rađa, ne iz nečeg kao što je ljepota nego iz energije grada – ovdje kreativnost buja potaknuta slobodom da se prepustiš i pronađeš put do svega što jesi i onoga što možeš biti. U takvom ozračju raste i cvjeta i berlinska modna scena, u koju su svoj rad, vizije i talente tijekom godina utkale i brojne kreativne duše balkanskih korijena.
Povezano: Mladi talenti iz regije koji su pronašli svoje mjesto na londonskoj modnoj sceni

Helena nosi suknju, svilenu košulju, jaknu, sandale, sve Gucci
Helena Narra
Zanimanje: hair stilistica i make-up artistica
Helena Narra odrasla je između dva grada i dvije kulture: pola djetinjstva provela je u Münchenu, pola u Berlinu, mediteranskog nasljeđa s majčine strane i sarajevskih korijena s očeve. Ta simbioza različitih svjetova rano ju je naučila da se ne mora uklopiti u samo jednu definiciju i da se u različitosti osjeća kao kod kuće. Njezin profesionalni put započeo je rano. „Završila sam školovanje za frizerku, visažisticu, nail dizajnericu i kozmetičarku, a freelanceati sam počela s 18 godina“, prisjeća se Helena. Već u dobi od 21 godine radila je na MTV-u, paralelno gradeći portfolio koji će s vremenom postati impresivan. U njega će upisati brojne suradnje s časopisima Vogue, DAZED, Numéro i ELLE, rad s renomiranim fotografima kao što su Juergen Teller i Mert&Marcus, kao i revije za modne kuće poput Prade, Diora, Valentina, Miu Miu, Versacea, Dolce&Gabbane…
Danas joj, kako kaže, dani rijetko slijede bilo kakav ustaljen ritam. „Nedavno sam se vratila s trotjednog putovanja. Meksiko, Maroko, Pariz, München. Ponekad mi nedostaju prijatelji, ali oduvijek sam obožavala putovati“, govori. Uz beauty i fashion projekte, Helena se bavi i konzaltingom: kreira marketinške koncepte, razvija strategije, vodi digitalnu reprezentaciju klijenata i radi na sadržaju za društvene mreže. „Berlin je za mene grad mogućnosti. Isprobala sam svaki stil. Mladost i sloboda to dopuštaju, a Berlin to potiče.“ A na pitanje postoji li tajna njezina stila danas, samo će se nasmiješiti i reći: „SPF 50+ i sunčane naočale.“

Saša nosi T-shirt Nike Pro Rash Guard, Kardigan i kaput, sve Edited, Hlače Bershka, Cipele Salomon Lab sneakers, Torba suvenir iz Južne Koreje
Saša Hortig
Zanimanje: Senior Fashion Designer u modnoj kući Edited
„Moja berlinska priča je priča o ljubavi na prvo upoznavanje“, govori s osmijehom Saša Hortig, koji se u njemačku prijestolnicu doselio početkom 2021., nakon razdoblja provedenog u Stockholmu. „Posjetio sam Berlin nekoliko puta i odmah osjetio povezanost s gradom. Nedugo zatim stigla je ponuda za posao u modnoj kući EDITED, a sve ostalo je povijest.“ Rođen i odrastao u Đakovu, Saša se modnim dizajnom počeo baviti još kao brucoš na studiju modnog dizajna u Zagrebu, predstavljajući svoje prve projekte na tadašnjim ključnim modnim događanjima. „Energija i želja moje generacije za disrupcijom domaće modne scene bila je nešto čarobno“, prisjeća se. Upravo ga je ta radoznalost odvela prema dubljem istraživanju mode – u samu srž industrije, tamo gdje nastaju ideje koje kasnije oblikuju tržište.
Nakon što je zanat brusio u studiju IO Ivane Omazić, stažirao je u ACNE Studios te nakon toga gradio karijeru u modnom brendu & Other Stories, prvo kao asistent, a potom kao dizajner. Danas djeluje kao Senior Fashion Designer u modnoj kući EDITED, a Berlin mu je, kako nam priča, nepresušan izvor inspiracije. „Ono što najviše utječe na mene – i u konačnici na moj rad – jest berlinski streetstyle i clubbing scena. Postoji određena vrsta slobode u Berlinu koja se rijetko osjeti u drugim gradovima. Ako znaš kamo gledati, možeš vidjeti fascinantne trenutke na ulici koji postoje samo tada, u tom trenutku, i vjerojatno nikad neće završiti na modnim platformama ili društvenim mrežama.“

Rafaela nosi jaknu Quartz Co, Jeans Bimba y Lola, Cipele Prada x Gyakusou
Rafaela Kaćunić
Zanimanje: kreativna direktorica, suosnivačica magazina This is Badland
Rafaela Kaćunić rođena je u Splitu, odrasla je u zapadnoj Njemačkoj, a u Berlin je stigla iz Pariza prije 11 godina, tražeći grad koji dopušta više slobode, hrabrosti i manje hijerarhija. „Berlin me osvojio svojom otvorenošću, kontrastima i onim prkosnim duhom zbog kojeg se nitko ne osjeća prisiljen uklopiti u unaprijed zadane okvire.“ Njezina priča započela je studijem modnog dizajna, pa zatim masterom vizualnih komunikacija u Parizu, a prvi posao nakon studija pronašla je u kući Dior Homme, u odjelu za set design.
„Kad sam stigla u Berlin, otvorile su mi se sasvim nove i raznolike prilike za istraživanje vlastitog skill seta: od art direkcije do stylinga i pisanja“, govori Rafaela, koja se danas bavi i stylingom i fotografijom, no najviše je fokusirana na kreativnu direkciju. Pokretanje magazina This is Badland smatra najznačajnijom prekretnicom u dosadašnjoj karijeri. „This is Badland nastao je iz želje da povežem sve interese u jednu cjelinu te da dam platformu estetici i pričama koje dolaze iz naše jugoistočne regije, ali izvan stereotipa.“ Najveća joj je satisfakcija, kako kaže, promatrati način na koji se ideje oblikuju i vizija pretvara u nešto veće nego što je zamislila. „Berlin me potiče na to da eksperimentiram, razmišljam šire i da se ne bojim nesavršenosti. Estetika grada živi u kontrastima: industrijsko i nježno, monumentalno i intimno – i možda se upravo taj kontrast vidi u svemu što radim.“
Povezano: Razgovarali smo s Rafaelom Kaćunić o Balkanu kao nepresušnoj inspiraciji

Dushan nosi odijelo i cipele Situacionist, Ogrlica Milko Boyarov
Dushan Petrovich
Zanimanje: hair stilist
Nakon 11 godina života u Beogradu, osjetio je da je došlo vrijeme za promjenu. Berlin je već poznavao zbog prijatelja koji su ondje živjeli, pa je dolazak u grad došao gotovo prirodno, kao logičan sljedeći korak. Plan je Dushanu Petrovichu isprva bio ostati „neko vrijeme“, no taj je period ubrzo prerastao u novu životnu etapu. Njegov put počeo je puno prije, upisom srednje frizerske škole, nakon čega je deset godina radio u različitim salonima. Taj stabilan zanatski temelj kasnije ga je poveo prema svijetu mode u kojem je ostvario nebrojene uspjehe, od suradnje s modnim brendovima kao što su Balenciaga, Diesel i Calvin Klein do editorijala u magazinima kao što su AnOther Magazine, Re-Edition, DAZED...
Jedan od najznačajnijih trenutaka u karijeri bila je nominacija za New Wave Creative na British Fashion Awards u londonskom Royal Albert Hallu. Ples je, paralelno sa školovanjem, uvijek bio njegova druga disciplina. „Apsolutno sve ima veze s taktilnošću i pokretom“, kaže. Upravo ta svjesnost tijela i ritma pomaže mu i danas – u komunikaciji s ljudima, ali i u kreiranju vizualnih ideja. U posljednjih nekoliko godina Berlin Fashion Week dobiva sve veći značaj, privlačeći mlade talente iz cijelog svijeta. U tom živom, živopisnom ekosustavu, kako kaže, inspiracija dolazi prirodno. „Ovdje jedni druge potičemo svojim autentičnim senzibilitetima.“

Lada nosi dolčevitu, suknju i cipele, sve Alaïa, Kaput H&M x Glenn Martens
Lada Seletković
Zanimanje: buyerica i konzultantica
Rođena u Slavonskom Brodu, Lada Seletković u Berlin se preselila nakon života u Beču, gdje je završila studij ekonomije. Grad je godinama posjećivala tijekom Tjedna mode, a njegova sirovost i autentičnost oduvijek su je iznova oduševljavale. „Berlin je grad koji se ne skriva iza savršene fasade, nego prihvaća različitost i dopušta ti da budeš potpuno svoj.“ Nakon Beča, čija je kultura zatvorenija i konzervativnija, osjećaj slobode bio je presudan da Berlin postane mjesto na kojem se osjeća kao kod kuće. Svoj profesionalni put započela je u Zagrebu, u Peek & Cloppenburgu. „Iako prodaja nije bila moj prvi izbor, dala mi je važan temelj – duboko razumijevanje kupaca – koji je kasnije oblikovao cijelu moju karijeru.“
Nakon prelaska u buyer program, nastavila je karijeru u Beču, od modnih dodataka do premium segmenta i brendova poput Max Mare, Burberryja i Armanija, a u Berlin je stigla zahvaljujući headhunteru koji joj je ponudio poziciju u KaDeWe-u. U luksuznoj njemačkoj robnoj kući provela je gotovo osam godina, a onda je osnovala konzultantsku agenciju. „Ispunjava me rad s ljudima koji su uložili srce u ono što rade: u svoj brend, svoju priču i ljubav prema modi koju dijelimo. Volim bliskost i povjerenje koji se s vremenom stvore, i to što mogu biti uz njih dok rastu“, objašnjava. Berlinska modna scena, eksperimentalna i odvažna, vječna joj je inspiracija: „Posebno snažan utjecaj ima techno kultura, koja berlinskoj modi daje prepoznatljiv edge i jedinstven osjećaj slobode izražavanja. Taj spoj sirovosti, kreativnosti i individualnosti stalni je izvor moje inspiracije.“
Povezano: Psihologija, trendovi i Excel tablice – istražili smo kako izgleda posao buyera

Paula nosi haljinu Junya Watanabe Comme des Garçons, Kaput vintage, Kapu Madomorpho, Cipele Maison Margiela Tabi. Marko nosi pulover s maskom CP Company, Kaput Comme des Garçons Homme Plus, Svilene hlače Vaida Voraitė, Cipele Balenciaga reptile
Paula i Marko Pavlović
Zanimanje: vlasnici vintage storea Slina
„Berlin dopušta da stvari stoje same za sebe, bez pretenzija. Tvoje odluke i razmišljanja ovdje se mogu razviti jer je grad dovoljno sirov i otvoren da ih primi“, govore Paula i Marko Pavlović, koji su Zagreb 2019. zamijenili živopisnom njemačkom prijestolnicom. Nakon magisterija ekonomije, shvatili su da uredski poslovi „od devet do pet“ nisu njihov put, a Berlin je naprosto „imao smisla“. Otvaranje fizičkog dućana došlo je sasvim prirodno nakon nekoliko godina berlinskog života, kao i uspješnog vođenja online trgovine. Adresu za Slinu pronašli su u Neuköllnu, a njihov vintage store danas posjećuju umjetnici, glazbenici i svi oni koji odjeću doživljavaju kao izraz identiteta.
Sve je, doduše, počelo s Paulinom ljubavi prema odjeći koju joj je usadila baka. „Sama je šivala sve što je nosila. Kad bih dolazila kod nje, prolazile smo kroz njezin nakit, pletene rukavice, bunde… Od nje sam naslijedila oko za detalje“, prisjeća se Paula. Marko je učio uz nju. „Slijedio sam njezin pogled na komade te naučio prepoznati i cijeniti detalje, kolekcije, ideje.“ Kroz Slinu su prošli brojni rariteti, ali posebno pamte početke i uzbuđenje kad bi pronašli nešto vrijedno. U vitrini njihovih sjećanja stoje brojni komadi, a posebno mjesto imaju dva s potpisom brenda Comme des Garçons: kaput iz FW2012 kolekcije i avangardna skulpturalna haljina iz kolekcije AW22 Black Rose pronađena na kraju iscrpljujućeg dana u Tokyju. „Ovaj je posao 20 posto romantike i 80 posto logistike”, govore iskreno, a ako ih pitate zašto baš Slina, reći će vam da je to njihova „mala tajna“ Ili naprosto: „Zašto ne?“

Suzana nosi bundu Lena Voutta, Čizme Chanel, Naočale Gucci, Jeans H&M x Glenn Martens, Prsten Versace
Suzana Holtgrave
Zanimanje: modna fotografkinja
Suzana Holtgrave u Berlin je stigla 1986. iz sunčane Pule, mediteranskoga grada na rubu Istre u kojem je još kao djevojčica znala da će jednog dana postati kozmopolit. Na tetinoj je šivaćoj mašini kreirala odjeću i potajno maštala o tome da će biti modna dizajnerica. U Njemačku ju je, kako kaže, odvela ljubav. Zaljubila se u Nijemca u pulskom klubu i bez razmišljanja otišla iako je njezin vokabular tada završavao na guten Tag i Barke fahren. „Berlin je 80-ih i 90-ih bio najluđi i najkreativniji. Omeđeni zidom, plesali smo kao da nema sutra“, prisjeća se Suzana, koja je svoju modnu priču započela modelingom. Radila je u legendarnom Dschungelu do zore, a potom odlazila ravno na modne piste.
No s vremenom je promijenila strane i svoje mjesto pronašla je iza fotoaparata. „Dogodilo se sasvim spontano. Kao da je kamera našla mene, a ne ja nju. Uzela sam je u ruke i počela snimati – prirodno, bez razmišljanja, kao da sam oduvijek radila samo to.“ Tijekom karijere radila je za brojne modne magazine kao što su Vogue Hong Kong, ELLE, Harper’s Bazaar, Schön! Magazine, a posebno mjesto u njezinom sjećanju zauzima Helmut Newton, s kojim je radila tijekom snimanja njegova biografskog filma u Berlinu. Za Suzanu je Newton i danas najveća fotografska inspiracija. „Moja estetika mijenja se kao i sâm život – fluidno, bez pravila“, govori. Berlin joj daje slobodu, ali ona voli reći kako, unatoč svemu, „ostaje Mediteranka – Berlin meets Ibiza“.

Boris nosi košulju, T-shirt, traperice sve Guovarde, Cipele CamperLab
Boris Kralj
Zanimanje: modni fotograf
Boris Kralj rođen je u južnoj Njemačkoj, no njegovi hrvatski i srpski korijeni važan su dio njegova ideniteta. U Berlin se preselio prije više od dva desetljeća kako bi studirao fotografiju, a od tada, kako nam priča, svjedoči kako se grad vizualno i kulturno mijenja. U modu se zaljubio posve neplanirano – družeći se sa studentima iz klase Vivienne Westwood na Universität der Künste, koji su na predavanja dolazili odjeveni kao da idu na modnu reviju.
Njegov fotografski put počeo je, doduše, puno prije: „Moj je otac amaterski fotografirao moju majku, pa sam i ja počeo režirati fotografska snimanja s prijateljima još kao prilično mali. To je bio moj način da pobjegnem iz svakodnevice u neku svoju stvarnost“, kaže Boris, koji je tijekom svoje karijere surađivao s brojnim renomiranim magazinima i prestižnim brendovima, a portretirao je i niz iznimnih ličnosti, među kojima su Karl Lagerfeld, Susan Sarandon i Heinz Mack. Ipak, jedan od njegovih najvažnijih radova ostaje fotoknjiga My Belgrade. U tragovima Jugoslavije, koje je godinama dokumentirao na beogradskim ulicama, krije se osobna priča o potrazi za korijenima i identitetom. „Knjiga je nastala iz duboke čežnje za uspomenom ili osjećajem koji sam, kao dijete i tinejdžer, mogao živjeti samo tijekom ljetnih praznika. To je bilo nešto što sam teško mogao opisati, a što sam ponovno pronašao u Beogradu 2000-ih.“