Kako je modni detalj hrvatskog podrijetla postao ultimativni modni trend?

Priča o počecima kravate romantičnija je nego što biste ikad pomislili. Hrvatski vojnici oko vrata su nosili fini rubac vezan na specifičan, dotad neviđen način, koji su, po predajama, često dobivali upravo od svojih odabranica. Njihov dolazak u Pariz izazvao je nezapamćenu pažnju francuske buržoazije. I oni su se, naime, borili na strani francuskog kralja u Tridesetogodišnjem ratu koji je početkom 17. stoljeća bjesnio Europom. Kažu da je mladi francuski kralj Luj XIV. kravatu počeo nositi kad mu je bilo samo sedam godina te je time na neki način odredio modni standard cijelog francuskog plemstva. Francuzi su taj stil, po Hrvatima, nazivali „à la Croate“, od čega je nastalo i samo ime cravate.

U svojoj knjizi „La Grande Historie de la Cravate“ („Velika povijest kravate“), francuski pisac Francois Chaille pisao je sljedeće: „Oko 1635. godine nekih šest tisuća vojnika i vitezova, stiglo je u Pariz kao podrška francuskom kralju Luju XIII. Među njima je bio velik broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora s vezanim, oslikanim, maramama oko vrata pobuđivala je pažnju francuskog dvora. Marame su bile napravljene od različitih materijala, od grubih, koje su nosili obični vojnici, do svilenih i onih od finog pamuka koje su nosili časnici. Taj „hrvatski elegantni stil“, potpuno nepoznat u tadašnjoj Europi, oko 1650. godine biva prihvaćen na francuskom dvoru i postaje modni odjevni predmet među buržoazijom toga vremena kao simbol kulture i elegancije. Osim ljepote, te marame bile su u mnogome praktičnije nego do tad nošeni kruti čipkasti okovratnici francuskih vojnika i časnika. U Englesku je kravatu donio Karlo II. po svom povratku iz izgnanstva. Kravata je ubrzo osvojila, kao modni odjevni predmet, i cijelu Europu.“

U kasnim 90-tima dvojica istražitelja sa sveučilišta Cambridge, Thomas Fink i Yong Mao, pomoću matematičkog modeliranja izračunali su da postoji 85 teorijskih mogućnosti vezivanja standardnog čvora kravate, ograničivši broj „poteza“ na devet. Najpopularniji načini vezanja kravate danas su običan čvor, dvostruki čvor, mali čvor, klasični windsor i polu-windsor. Uz spomenute valja navesti i popularne „atlantic stil“ u kojemu se čvor veže odostraga te, dakako, leptir-mašnu. 

U prvoj dekadi 20. stoljeća kravata je bila obavezan odjevni predmet za muškarce, a u večernjim prigodama i na društvenim događanjima nosila se leptir-mašna. U dvadesetima kravata poprima današnji oblik, a u tridesetima se događa jedan od najznačajnijih trenutaka za povijest kravate kad je Jessie Langdorf, proizvođač iz New Yorka, izumio nov način rezanja tkanine koji je osigurao da se kravata vrati u svoj izvorni oblik nakon svakog vezanja. Prvu kolekciju kravata za žene napravio je Grover Chain Shirt Shop nakon Drugog svjetskog rata. Pedesete su donijele pojavu prvih uskih kravata, a šezdesete, poznate po revolucionarnim promjenama, pak, suprotan ekstrem kravata širokih i do 15 centimetara, što je nazvano losos-stil. Njega su s oduševljenjem prihvatile i disko sedamdesete, a tek u devedesetima širina 9-10 centimetara postaje svojevrsni standard, mada moda i trendovi neprestano izbacuju nebrojene varijacije ovog najraširenijeg modnog dodatka na planetu.

Od Marlene Dietrich do Madonne, od Katharine Hepburn do Grace Jones, od princeze Diane do Billie Eilish, kravata već desetljećima predstavlja statement koji su žene „prisvajale“ kako bi potvrdile status odvažnih i neustrašivih, emancipiranih i beskompromisnih; slobodnih.

Vjerojatno je razlog tomu činjenica da se kravata, više negoli ijedan drugi modni dodatak, od svog postanka pa do danas vezivala uz muško odijevanje. U ženskom odijevanju nikad nije postala mainstream kao primjerice hlače, šešir ili potpetice – odreda usvojeni iz muškog ormara, već kao simbol svojevrsnog bunta, baš kao što su to u svojim kolekcijama s kravatom, primjerice, radili Vivienne Westwood i Jean Paul Gaultier, koji je prvi kreirao i ikoničnu haljinu sačinjenu od kravata. Koristili su je na alternativan način, inspirirani subkulturnim skupinama koje su, pak, istu prisvojile od visokog društvenog establišmenta noseći ju s dozom ironične anarhije i bunta u znak društvenog protesta.

Slično ozračje mogli smo osjetiti već prošle godine na defileima mladih, ali utjecajnih novih modnih imena kao što su Vaquera, Hodakova i Avavav. Iznenađenje je bila i vizija Daniela Roseberryja, koji je za Schiaparelli zamislio potpuno surealistične kravate koje su izgledale kao pletenice ispletene od kose, kao i ona Sabata de Sarna za Gucci, koji je gotovo sve lookove muške kolekcije dopunio uskom fetišiziranom svilenom šal-kravatom vezanom svojevrsnom omčom umjesto čvora. Kožne egzekucije kod Ferragama i Sportmaxa djelovale su pomalo militantno, Moschinove razigrano, Loewe i Pradine formalno.

Anthony Vaccarello u muškoj Saint Laurent kolekciji najavio je tada ono što je naredne sezone u aktualnoj ženskoj kolekciji naprosto eksplodiralo: klasična kravata, rekli bismo gotovo strogo formalna i poslovna, došla je u središte modne pozornosti praćena ultra modernim krojenjem i oversized odijelima o kojima se ne prestaje pričati. Pratili su to i deseci drugih, od očekivano klasičnih Giorgia Armanija i Ralpha Laurena do trenutačno najuzbudljivijih kao što su 3.Paradise, Kidsuper i Willy Chavarria. 

Na jesen će trend, sudeći prema kolekcijama, tek poprimiti znakove pravog usijanja. Kravata se već sada nosi u svim mogućim kombinacijama, od basic košulje s baggy jeansom do savršeno krojenih odijela. S jeseni će taj naglasak na formalnom postati još izraženiji. Krojenje postaje još preciznije i struktiriranije, a kravata je nerijetko bojom usklađena u monokromatski blok sa košuljom i odjelom. U toplim danima koji dolaze olabavite čvor, ali kravate se ne rješavajte. Ona je tu i, ako je suditi po modi, čini se da će poostati moćnija nego ikad.

Kreativna direkcija: Petar Trbović
Foto: Marko Suvić
Modeli: Nikolina Matičević @ Faith Model Management i
Pavle Nikolić @ Vampire Mgmt
Šminka: Simona Antonović
Kosa: Milena Maršić @ Salon Glamour
Asistentica stilista: Nives Skelin