Je li smjena streetweara bila neizbježna i kako smo je mogli predvidjeti

Marc Jacobs prvi je shvatio potencijal streetwear sukulture i trendove koji su vladali na ulicama svjetskih metropola implementirao je u debitansku kolekciju za modnu kuću Perry Ellis. Iako se njegova perspektiva pokazala pogubnom za elitistički brend, negativne kritike nisu umanjile značaj redefiniranog ideološkog pristupa visokoj modi. Uskoro američki dizajner postaje kreativni direktor Louis Vuittona, a street art neizostavani dio luksuznog konglomerata. Prepoznatljivi LV monogram postao je grafit, a Marc Jacobs i Stephen Sprouse vizionari koji su označili početak nove ere unutar tekstilne industrije.

Evolucija ulične mode bila je sve vidljivija, a drugi pik definirali su Virgil Abloh, Demna, Kanye West i Matthew M. Williams. Sportska odjeća postala je prestiž, a revije nezamislive bez predimenzioniranih krojeva i sneaker kulture. Pandan Supremeu u kategoriji visoke mode bila je Balenciaga koja je godinama sebično uživala status najpoželjnijeg luksuznog brenda na sceni. Pandemija je dodatno učvrstila položaj streetweara tako da se ne tako davno klima (neočekivano) promijenila. Balenciagu je zamijenio Gucci, a zatim su Miu Miu i Prada to učinili kao predvodnici oštrih linija, formalnog odijevanja i poslovnog izgleda.

Nagovještaji smjene trendova zaživjeli su na prvoj Gucci reviji nakon odlaska Alessandra Michelea s pozicije kreativnog direktora, a već sam tada naslućivala da je ideologija seksi minimalizma Toma Forda sljedeća stanica modne industrije. Međutim, odricanje od neobuzdanog kiča nije bila jedina radikalna promjena, na svjetskim pistama dominaciju je preuzeo formal wear za koji se pretpostavljalo da je metodološki pristup reafirmacije odlaska u ured. Rad od kuće postao je svakodnevna pojava, a uspostavljanje corpcorea kao vodeće estetike za cilj je imao ono što bismo laički nazvali “povratak u klupe”.

Bilo kako bilo, corpcore je tu bez tendencije da postane mikro trend koji se na sceni zadržao samo nekoliko sezona. Definicija ovog smjera vrlo je jednostavna i oslanja se na minimalističke pristupe dizajnu, čistoću linija, jednostavnost oblika i često monokromatske kombinacije svedene na crnu, bijelu i pretežno sivu. Kada je riječ o modnim dodacima, neupitno bih izdvojila kravate i ugly glasses modele naočala koje su usko povezane s tzv. “lookom knjižničarke”. Baš kao što je Gisele Bündchen nosila u filmu The Devil Wears Prada. Corpcore nije samo još jedna neinspirativna igra velikih korporacija, već način da se u ured unese doza prijeko potrebnog chica.